More actions
Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Ivan-Marija Matijašević''' (Gian-Maria Mattei) (Dubrovnik, 23. ili 25. lipnja 1714. – Dubrovnik, 7. veljače 1791.), hrvatski povjesničar. <ref name=enc/> == Životopis == Rodio se je u Dubrovniku. Studirao je u Rimu gdje je doktorirao crkveno i svjetovno pravo. Poslije studija ušao je u isusovce. U rodnom je gradu djelovao od 1751. godine. Kad su isusovci ukinuti 1773., prišao je ...«. |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 2: | Redak 2: | ||
== Životopis == | == Životopis == | ||
Rodio se je u Dubrovniku. Studirao je u Rimu gdje je doktorirao [[crkveno pravo|crkveno]] i svjetovno pravo. Poslije studija ušao je u [[isusovci|isusovce]]. U rodnom je gradu djelovao od 1751. godine. Kad su isusovci ukinuti 1773., prišao je [[franjevci]]ma. Objavio je par nabožnih djela u Mletcima ''Sarce prisveto Jezušovo razgledano, zaljubjeno, čašćeno, nasljedovano'' (1783.) i ''Deveterodnevje na čast prisvetog Srca Krista'' (1788.). Kao povjesničar bavio se je prošlošću Crkve dubrovačkog kraja, kronologijom [[Dubrovačka Republika|dubrovačkih]] posjeda, [[Kotorska biskupija|kotorskim]] biskupima, [[Džono Rastić|Džonom Rastićem]]. Djela iz tog područja su mu ostala u rukopisu a čuvaju se u [[knjižnica Male braće u Dubrovniku|knjižnici]] [[Franjevački samostan i crkva u Dubrovniku|samostana Male braće]] u Dubrovniku. Njegovim su se radom služili [[Giovanni Giacomo Coleti]] (za '' [[Illyricum sacrum]]'') [[Franjo Marija Appendini]].<ref name=enc> Matijašević, Ivan Marija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2025. Pristupljeno 5.11.2025. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/matijasevic-ivan-marija>. </ref> | Rodio se je u Dubrovniku. Studirao je u Rimu gdje je doktorirao [[crkveno pravo|crkveno]] i svjetovno pravo. Poslije studija ušao je u [[isusovci|isusovce]]. U rodnom je gradu djelovao od 1751. godine. Kad su isusovci ukinuti 1773., prišao je [[franjevci]]ma. Objavio je par nabožnih djela u Mletcima ''Sarce prisveto Jezušovo razgledano, zaljubjeno, čašćeno, nasljedovano'' (1783.) i ''Deveterodnevje na čast prisvetog Srca Krista'' (1788.). Kao povjesničar bavio se je prošlošću Crkve dubrovačkog kraja, kronologijom [[Dubrovačka Republika|dubrovačkih]] posjeda, [[Kotorska biskupija|kotorskim]] biskupima, [[Džono Rastić|Džonom Rastićem]]. Djela iz tog područja su mu ostala u rukopisu a čuvaju se u [[knjižnica Male braće u Dubrovniku|knjižnici]] [[Franjevački samostan i crkva u Dubrovniku|samostana Male braće]] u Dubrovniku. Njegovim su se radom služili [[Giovanni Giacomo Coleti]] (za '' [[Illyricum sacrum]]'') i [[Franjo Marija Appendini]].<ref name=enc> Matijašević, Ivan Marija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2025. Pristupljeno 5.11.2025. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/matijasevic-ivan-marija>. </ref> | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Posljednja izmjena od 5. studeni 2025. u 02:04
Ivan-Marija Matijašević (Gian-Maria Mattei) (Dubrovnik, 23. ili 25. lipnja 1714. – Dubrovnik, 7. veljače 1791.), hrvatski povjesničar. [1]
Životopis
Rodio se je u Dubrovniku. Studirao je u Rimu gdje je doktorirao crkveno i svjetovno pravo. Poslije studija ušao je u isusovce. U rodnom je gradu djelovao od 1751. godine. Kad su isusovci ukinuti 1773., prišao je franjevcima. Objavio je par nabožnih djela u Mletcima Sarce prisveto Jezušovo razgledano, zaljubjeno, čašćeno, nasljedovano (1783.) i Deveterodnevje na čast prisvetog Srca Krista (1788.). Kao povjesničar bavio se je prošlošću Crkve dubrovačkog kraja, kronologijom dubrovačkih posjeda, kotorskim biskupima, Džonom Rastićem. Djela iz tog područja su mu ostala u rukopisu a čuvaju se u knjižnici samostana Male braće u Dubrovniku. Njegovim su se radom služili Giovanni Giacomo Coleti (za Illyricum sacrum) i Franjo Marija Appendini.[1]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Matijašević, Ivan Marija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2025. Pristupljeno 5.11.2025. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/matijasevic-ivan-marija>.