Mićo Delić: razlika između inačica
Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Mićo Delić''' (Babin Potok, Gospić, Hrvatska, 28. svibnja 1936.), general-major JNA srpske nacionalnosti. Komandant 31. korpusa (Maribor – 1991. do povlačenja iz Slovenije, komandant 1.pgmd Beograd (od listopada 1991., komandant mehaniziranog korpusa (1992.). Prestanak aktivne vojne službe bio je svibnja 1992. godine. Pretpostavlja se da je nastavio vojnu službu u [[Vojska Jugoslavije|Vojsci Jugoslavije]...«. |
prevedeno sa sl.wikipedije |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Mićo Delić''' ([[Babin Potok]], Gospić, Hrvatska, 28. svibnja [[1936.]]), general-major [[JNA]] [[Srbi u Hrvatskoj|srpske]] nacionalnosti. Komandant 31. korpusa (Maribor – 1991. do povlačenja iz Slovenije, komandant 1.pgmd Beograd (od listopada 1991., komandant mehaniziranog korpusa (1992.). Prestanak aktivne vojne službe bio je svibnja 1992. godine. Pretpostavlja se da je nastavio vojnu službu u [[Vojska Jugoslavije|Vojsci Jugoslavije]].<ref>Sinjska rera: [https://sinjskarera.hr/od-26-generala-jna-hrvata-samo-sedam-ukljucilo-se-u-obranu-hrvatske/ '' Od 26 generala JNA, Hrvata – samo sedam uključilo se u obranu Hrvatske '']. Sinjska rera. 15. travnja 2025. Pristupljeno 1. studenoga 2025.</ref><ref>Zapovjedni vrh JNA; siječanj 1990. – svibanj 1992.’ (Ministarstvo obrane RH, Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata», Zagreb, 2010.), prilog br. 2.: ‘Generali i admirali Jugoslavenske narodne armije (aktivni u razdoblju od 1.1.1990. do 20.5.1992. – leksikon biografskih podataka)’ (str.280. – 325.).</ref> | '''Mićo Delić''' ([[Gornji Babin Potok]], Gospić, Hrvatska, [[28. svibnja]] [[1936.]] – [[Beograd]], [[6. studenoga]] [[2020.]]<ref>[https://eosmrtnice.ba/livno/ ''Mićo Delić'']. e-osmrtnice.ba. Pristupljeno 25. svibnja 2021.</ref>), general-major [[JNA]] [[Srbi u Hrvatskoj|srpske]] nacionalnosti. Komandant 31. korpusa (Maribor – 1991. do povlačenja iz Slovenije, komandant 1.pgmd Beograd (od listopada 1991., komandant mehaniziranog korpusa (1992.). Prestanak aktivne vojne službe bio je svibnja 1992. godine. Pretpostavlja se da je nastavio vojnu službu u [[Vojska Jugoslavije|Vojsci Jugoslavije]].<ref>Sinjska rera: [https://sinjskarera.hr/od-26-generala-jna-hrvata-samo-sedam-ukljucilo-se-u-obranu-hrvatske/ '' Od 26 generala JNA, Hrvata – samo sedam uključilo se u obranu Hrvatske '']. Sinjska rera. 15. travnja 2025. Pristupljeno 1. studenoga 2025.</ref><ref>Zapovjedni vrh JNA; siječanj 1990. – svibanj 1992.’ (Ministarstvo obrane RH, Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata», Zagreb, 2010.), prilog br. 2.: ‘Generali i admirali Jugoslavenske narodne armije (aktivni u razdoblju od 1.1.1990. do 20.5.1992. – leksikon biografskih podataka)’ (str.280. – 325.).</ref> | ||
U Sloveniji najpoznatiji kao zapovjednik [[31. korpus JNA|31. korpusa JNA]] tijekom [[rat u Sloveniji|Slovenskog rata za neovisnost]], a posljedično i kao zapovjednik postrojba tijekom [[Pekre|Pekrskih]] [[Pekrski događaji|događaja]] (slo. ''Pekrski dogodki'').<ref>Marko Balažic: [https://www.gov.si/novice/2021-05-23-23-5-1991-pekrski-dogodki-prvo-neposredno-merjenje-moci-med-slovensko-in-jugoslovansko-vojsko/ ''23. 5. 1991: Pekrski dogodki: prvo neposredno merjenje moči med slovensko in jugoslovansko vojsko'']. Portal GOV.SI. 23. svibnja 2021. Pristupljeno 25. svibnja 2021.</ref> U telefonskom razgovoru s ondašnjim slovenskim ministrom unutarnjih poslova [[Igor Bavčar|Igorom Bavčarom]], izrazio je sljedeće karakteristično mišljenje o Slovencima, koje je prevladavalo u JNA: "Tri puta klikneš okidačem i Slovenci bježe". | |||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Posljednja izmjena od 19. veljača 2026. u 18:45
Mićo Delić (Gornji Babin Potok, Gospić, Hrvatska, 28. svibnja 1936. – Beograd, 6. studenoga 2020.[1]), general-major JNA srpske nacionalnosti. Komandant 31. korpusa (Maribor – 1991. do povlačenja iz Slovenije, komandant 1.pgmd Beograd (od listopada 1991., komandant mehaniziranog korpusa (1992.). Prestanak aktivne vojne službe bio je svibnja 1992. godine. Pretpostavlja se da je nastavio vojnu službu u Vojsci Jugoslavije.[2][3]
U Sloveniji najpoznatiji kao zapovjednik 31. korpusa JNA tijekom Slovenskog rata za neovisnost, a posljedično i kao zapovjednik postrojba tijekom Pekrskih događaja (slo. Pekrski dogodki).[4] U telefonskom razgovoru s ondašnjim slovenskim ministrom unutarnjih poslova Igorom Bavčarom, izrazio je sljedeće karakteristično mišljenje o Slovencima, koje je prevladavalo u JNA: "Tri puta klikneš okidačem i Slovenci bježe".
Izvori
- ↑ Mićo Delić. e-osmrtnice.ba. Pristupljeno 25. svibnja 2021.
- ↑ Sinjska rera: Od 26 generala JNA, Hrvata – samo sedam uključilo se u obranu Hrvatske . Sinjska rera. 15. travnja 2025. Pristupljeno 1. studenoga 2025.
- ↑ Zapovjedni vrh JNA; siječanj 1990. – svibanj 1992.’ (Ministarstvo obrane RH, Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata», Zagreb, 2010.), prilog br. 2.: ‘Generali i admirali Jugoslavenske narodne armije (aktivni u razdoblju od 1.1.1990. do 20.5.1992. – leksikon biografskih podataka)’ (str.280. – 325.).
- ↑ Marko Balažic: 23. 5. 1991: Pekrski dogodki: prvo neposredno merjenje moči med slovensko in jugoslovansko vojsko. Portal GOV.SI. 23. svibnja 2021. Pristupljeno 25. svibnja 2021.