More actions
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{infookvir glazbenik | |||
| Ime = Franjo Krežma | | Ime = Franjo Krežma | ||
| Img = Franjo Krezma.jpg | | Img = Franjo Krezma.jpg | ||
| Redak 8: | Redak 8: | ||
| Rodno_ime = | | Rodno_ime = | ||
| Pseudonim = | | Pseudonim = | ||
| Rođenje = [[2. rujna]] [[1862.]] | | Rođenje = [[2. rujna]] [[glazba u 1862.|1862.]] | ||
| Mjesto rođenja = [[Osijek]] | | Mjesto rođenja = [[Osijek]] | ||
| Smrt = [[15. lipnja]] [[1881.]]<br />[[Frankfurt na Majni]] | | Smrt = [[15. lipnja]] [[glazba u 1881.|1881.]]<br />[[Frankfurt na Majni]] | ||
| Prebivalište = | | Prebivalište = Osijek | ||
| Instrument = [[violina]] | | Instrument = [[violina]] | ||
| Žanr = | | Žanr = | ||
| Redak 33: | Redak 33: | ||
Tako se smrt ispriječila u ostvarenju još veće karijere i stvaranju još veće legende. Franjo Krežma preminuo je kao 19-godišnjak, u Njemačkoj, 5. lipnja 1881. godine. Njegovo ime danas u Osijeku nosi jedna osnovna škola, Društvo prijatelja glazbe, komorni orkestar, ali i [[memorijal]], odnosno susret mladih gudača.<ref name="Esekeri"/> | Tako se smrt ispriječila u ostvarenju još veće karijere i stvaranju još veće legende. Franjo Krežma preminuo je kao 19-godišnjak, u Njemačkoj, 5. lipnja 1881. godine. Njegovo ime danas u Osijeku nosi jedna osnovna škola, Društvo prijatelja glazbe, komorni orkestar, ali i [[memorijal]], odnosno susret mladih gudača.<ref name="Esekeri"/> | ||
Jedan glazbeni album naslovljen ''Franjo Krežma'' sastoji se od njegovih skladba, a izveli su ih violinist Taras Pečeny i pijanistica [[Marija Mikulić Štimac]].<ref>[https://www.discogs.com/artist/3151418-Maria-Mikuli%C4%87-%C5%A0timac ''Marija Mikulić Štimac'']. Discogs. Pristupljeno 4. rujna 2025.</ref> | Jedan glazbeni album naslovljen ''Franjo Krežma'' sastoji se od njegovih skladba, a izveli su ih violinist [[Taras Pečeny]] i pijanistica [[Marija Mikulić Štimac]].<ref>[https://www.discogs.com/artist/3151418-Maria-Mikuli%C4%87-%C5%A0timac ''Marija Mikulić Štimac'']. Discogs. Pristupljeno 4. rujna 2025.</ref> | ||
27. rujna 2024. otvorena je [[Koncertna dvorana Franjo Krežma]] u Osijeku, najveća koncertna dvorana na istoku Hrvatske.<ref>Mateja Francuz: [https://slavonijainfo.com/vijestotvorenje-koncertne-dvorane-franjo-krezma-u-osijeku/ ''Otvorenje koncertne dvorane Franjo Krežma u Osijeku '']. Slavonija info. 26. rujna 2024.</ref> | 27. rujna 2024. otvorena je [[Koncertna dvorana Franjo Krežma]] u Osijeku, najveća koncertna dvorana na istoku Hrvatske.<ref>Mateja Francuz: [https://slavonijainfo.com/vijestotvorenje-koncertne-dvorane-franjo-krezma-u-osijeku/ ''Otvorenje koncertne dvorane Franjo Krežma u Osijeku '']. Slavonija info. 26. rujna 2024.</ref> | ||
== Djela == | == Djela == | ||
* ''Rêverie za violinu i veliki orkestar u As-duru'' ([[1880.]]) <ref> http://mic.hr/products/122 </ref> | * ''[[Reverie|Rêverie]] za violinu i veliki orkestar u As-duru'' ([[1880.]]) <ref> http://mic.hr/products/122 </ref> | ||
== "Guslač od marcipana" == | == "Guslač od marcipana" == | ||
Oslanjajući se na arhivsku građu i novinske članke iz "Agramer Zeitunga", "Zagrebulja" [[August Šenoa|Augusta Šenoe]] i isječaka iz europskih listova koji su svojedobno objavljivali kritike Krežminih [[Koncert|koncerata]], [[Stjepan Tomaš (književnik)|Stjepan Tomaš]] je napisao roman "Guslač od marcipana" i posvetio ga "hrvatskom | Oslanjajući se na arhivsku građu i novinske članke iz "Agramer Zeitunga", "Zagrebulja" [[August Šenoa|Augusta Šenoe]] i isječaka iz europskih listova koji su svojedobno objavljivali kritike Krežminih [[Koncert|koncerata]], [[Stjepan Tomaš (književnik)|Stjepan Tomaš]] je napisao roman "Guslač od marcipana" i posvetio ga "hrvatskom Paganiniju" Franji Kežmi, a izdao ga [[2004.]] <ref> [http://www.superknjizara.hr/?page=knjiga&id_knjiga=13726 Stjepan Tomaš, Guslač od marcipana] </ref> | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Inačica od 28. listopad 2025. u 17:33
| Franjo Krežma | |
|---|---|
 Spomenik Franji Krežmi u Osijeku | |
| Rođen/a | 2. rujna 1862. |
| Umro/umrla | 15. lipnja 1881. Frankfurt na Majni |
| Zanimanje | violinist, skladatelj |
| Instrument | violina |
| Značajni instrumenti | |
| violina | |
Franjo Krežma, u njemačkogovornim zemljama Franz Krezma, (Osijek, 2. rujna 1862. – Frankfurt na Majni, 15. lipnja 1881.), hrvatski violinist i skladatelj.
Životopis
Rođen je 2. rujna 1862. godine u gradu na Dravi. Svijet će ga upamtiti kao nevjerovatno nadarenog mladića, vrsnog violinista i skladatelja, koji će svojim umjetničkim doprinosom i legendarnošću stati uz bok samom Paganiniju. Još kao dječak pokazao je velik interes za glazbu i u školskim je danima postao pravi violinski virtuoz.[1]
Zarana je zavolio violinu, instrument koji mu je donio svjetsku slavu. Glazbu je učio najprije u Zagrebu kod Đure Eisenhuta, a poslije u Beču kod profesora Heizlera. U Bečki konzervatorij stupio je još kao devetogodišnjak, kao najmlađi student ovog konzervatorija ikad. Studentske dane završio je na početku puberteta, s 13 godina. Nakon toga je započeo spektakularnu karijeru diljem Europe. Već kao šesnaestogodišnjaka obožavala ga je koncertna publika u Rimu, Pragu, Veneciji, Genovi i Parizu. U dobi od 17 godina postao je koncertni majstor u "Bilse orkestru", koji je imao u Berlinu službeni naslov "Bilse'sche Kapelle" iz kojeg je kasnije 1885. godine nastala današnja Berlinska filharmonija. Cijenili su ga brojni slavni umjetnici, poput Giuseppea Verdija i Franza Liszta (s potonjim je u jednoj prilici i svirao). Skladao je jednu simfoniju, nekoliko marševa i plesova za orkestar, te tri uvertire. Svi su se slagali kako će za života Krežma nadmašiti svog uzora, Paganinija. [1]
Zatim su zaredale turneje po Europi, za kojih ga je pratila njegova sestra Ana, vrsna pijanistica. U Italiji je imao čast svirati na slavnoj Paganinijevoj violini. Rekli su za njega: "Francesco Krežma, čudo iz Hrvatske!". Umro je na turneji u Njemačkoj u dobi od 19 godina, nakon što je obolio od upale uha. Tako se smrt ispriječila u ostvarenju još veće karijere i stvaranju još veće legende. Franjo Krežma preminuo je kao 19-godišnjak, u Njemačkoj, 5. lipnja 1881. godine. Njegovo ime danas u Osijeku nosi jedna osnovna škola, Društvo prijatelja glazbe, komorni orkestar, ali i memorijal, odnosno susret mladih gudača.[1]
Jedan glazbeni album naslovljen Franjo Krežma sastoji se od njegovih skladba, a izveli su ih violinist Taras Pečeny i pijanistica Marija Mikulić Štimac.[2]
27. rujna 2024. otvorena je Koncertna dvorana Franjo Krežma u Osijeku, najveća koncertna dvorana na istoku Hrvatske.[3]
Djela
"Guslač od marcipana"
Oslanjajući se na arhivsku građu i novinske članke iz "Agramer Zeitunga", "Zagrebulja" Augusta Šenoe i isječaka iz europskih listova koji su svojedobno objavljivali kritike Krežminih koncerata, Stjepan Tomaš je napisao roman "Guslač od marcipana" i posvetio ga "hrvatskom Paganiniju" Franji Kežmi, a izdao ga 2004. [5]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Essekeri.hr Krežme Franjo Tekst preuzet 13. ožujka 2019. uz dopusnicu
- ↑ Marija Mikulić Štimac. Discogs. Pristupljeno 4. rujna 2025.
- ↑ Mateja Francuz: Otvorenje koncertne dvorane Franjo Krežma u Osijeku . Slavonija info. 26. rujna 2024.
- ↑ http://mic.hr/products/122
- ↑ Stjepan Tomaš, Guslač od marcipana