Toggle menu
241,8 tis.
116
19
636,9 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Hrvatsko geografsko društvo: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
m Zamjena teksta - '[[fizička geografija' u '[[fizički zemljopis'
Nema sažetka uređivanja
 
Redak 1: Redak 1:
'''Hrvatsko geografsko društvo''' je strukovna udruga osnovana [[1897.]] godine radi promicanja [[geografija|geografije]] kao struke, nastavnog predmeta i [[znanost|znanosti]] u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]]. Hrvatsko geografsko društvo potiče suradnju između pojedinca, udruga, institucija i stvara mjesto geografiji u svakodnevnu životu.
'''Hrvatsko geografsko društvo''' je strukovna udruga osnovana [[1897.]] godine radi promicanja [[zemljopis]]a kao struke, nastavnog predmeta i [[znanost|znanosti]] u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]]. Hrvatsko geografsko društvo potiče suradnju između pojedinca, udruga, institucija i stvara mjesto geografiji u svakodnevnu životu.


== Povijest ==
== Povijest ==
Hrvatsko geografsko društvo ima dugu tradiciju. Godine [[1883.]] osnovana je prva službena geografska institucija, ''Katedra za geografiju''. Time je stvoren temelj ne samo za visokoškolsko obrazovanje kadrova na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] i u vlastitoj zemlji, već i za znanstveni rad na području geografije u Hrvatskoj. Osnivač katedre [[Petar Matković|dr. Petar Matković]] postao je i prvim [[sveučilište|sveučilišnim]] profesorom geografije u Hrvatskoj. Osim poticanja domaćih stručnjaka na pisanje udžbenika i znanstvenih radova iz geografije na hrvatskom jeziku, prof. Matković zaslužan je za uređivanje prvog hrvatskog geografskog [[atlas (kartografija)|atlasa]], za ustroj [[statistika|statističke]] službe u Hrvatskoj (danas [[Državni zavod za statistiku]]) i naposljetku, [[1897.]] godine, za osnivanje ''Geografskog društva'' u [[Zagreb|Zagrebu]], najstarijeg te vrste na [[Jugoistočna Europa|jugoistoku Europe]]. Ta je godina i prihvaćena kao početak djelovanja geografskog društva u Hrvatskoj, odnosno današnjeg Hrvatskog geografskog društva.
Hrvatsko geografsko društvo ima dugu tradiciju. Godine [[1883.]] osnovana je prva službena zemljopisna institucija, ''Katedra za geografiju''. Time je stvoren temelj ne samo za visokoškolsko obrazovanje kadrova na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] i u vlastitoj zemlji, već i za znanstveni rad na području zemljopisa u Hrvatskoj. Osnivač katedre [[Petar Matković|dr. Petar Matković]] postao je i prvim [[sveučilište|sveučilišnim]] profesorom zemljopisa u Hrvatskoj. Osim poticanja domaćih stručnjaka na pisanje udžbenika i znanstvenih radova iz geografije na hrvatskom jeziku, prof. Matković zaslužan je za uređivanje prvog hrvatskog zemljopisnog [[atlas (kartografija)|atlasa]], za ustroj [[statistika|statističke]] službe u Hrvatskoj (danas [[Državni zavod za statistiku]]) i naposljetku, [[1897.]] godine, za osnivanje ''Geografskog društva'' u [[Zagreb|Zagrebu]], najstarijeg te vrste na [[Jugoistočna Europa|jugoistoku Europe]]. Ta je godina i prihvaćena kao početak djelovanja zemljopisnog društva u Hrvatskoj, odnosno današnjeg Hrvatskog geografskog društva.


=== Djelovanje društva do II. svjetskog rata ===
=== Djelovanje društva do II. svjetskog rata ===
Zbog težeg samostalnog djelovanja tada još razmjerno malog broja visokoškolovanih geografa ovo se društvo kao zasebna sekcija [[1899.]] godine priključuje već afirmiranom Hrvatskom naravoslovnom društvu (današnje slavno [[Hrvatsko prirodoslovno društvo]]) unutar kojeg postaje jednom od najagilnijih sekcija. Do [[Prvi svjetski rat|I. svjetskog rata]] geografska bibliografija domaćih autora narasla je već na stotinjak naslova, a prevlast su imali radovi iz [[fizički zemljopis|prirodne geografije]]. Ipak nakon I. svjetskog rata djelovanje društva je zamrlo.  
Zbog težeg samostalnog djelovanja tada još razmjerno malog broja visokoškolovanih zemljopisaca ovo se društvo kao zasebna sekcija [[1899.]] godine priključuje već afirmiranom Hrvatskom naravoslovnom društvu (današnje slavno [[Hrvatsko prirodoslovno društvo]]) unutar kojeg postaje jednom od najagilnijih sekcija. Do [[Prvi svjetski rat|I. svjetskog rata]] zemljopisna bibliografija domaćih autora narasla je već na stotinjak naslova, a prevlast su imali radovi iz [[fizički zemljopis|prirodnog zemljopisa]]. Ipak nakon I. svjetskog rata djelovanje društva je zamrlo.  


Djelovanje obnavlja sveučilišni prof. dr. [[Artur Gavazzi]] [[1929.]] godine, kada je okupio domaće geografe na obnovi Geografskog društva u Zagrebu. S obnovom društva prof. dr. Gavazzi pokrenuo je izlaženje Hrvatskog geografskog glasnika. U razdoblju od 1929. do [[1939.]] godine tiskano je 10 brojeva tog časopisa s više od 70 radova u iznimno teškim uvjetima.  
Djelovanje obnavlja sveučilišni prof. dr. [[Artur Gavazzi]] [[1929.]] godine, kada je okupio domaće zemljopisce na obnovi Geografskog društva u Zagrebu. S obnovom društva prof. dr. Gavazzi pokrenuo je izlaženje Hrvatskog geografskog glasnika. U razdoblju od 1929. do [[1939.]] godine tiskano je 10 brojeva tog časopisa s više od 70 radova u iznimno teškim uvjetima.  


=== Djelovanje nakon II. svjetskog rata ===
=== Djelovanje nakon II. svjetskog rata ===
Godine [[1947.]] je tadašnji Geografski zavod priključen novoosnovanom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Tim je činom geografija uključena u prirodoslovnu zajednicu, gdje je i danas. Zalaganjem prof. dr. [[Josip Roglić|Josipa Roglića]] i prof. dr. [[Ivo Rubić|Ive Rubića]] 1947. godine obnovljeno je strukovno društvo pod nazivom ''Geografsko društvo Zagreb''. Od te godine geografska strukovna udruga djeluje neprekidno do danas. Zbog umnožavanja aktivnosti geografa i širenjem njihove djelatnosti u sve dijelove Hrvatske, [[1950.]] godine Geografsko društvo Zagreb mijenja naziv u ''Geografsko društvo Hrvatske''. S obzirom na sve razgranatije djelovanje geografa u Hrvatskoj društvo se [[1982.]] godine preustrojilo u ''Savez geografskih društava Hrvatske''. Godine [[1991.]] u tada već samostalnoj domovini, društvo je preustrojeno u jedinstveno strukovno udruženje ''Hrvatsko geografsko društvo''. Ono je zadržalo i njegovalo rad po ograncima. Godine [[1998.]] Hrvatsko geografsko društvo preregistrirano je i djeluje kao savez geografskih društava.
Godine [[1947.]] je tadašnji Geografski zavod priključen novoosnovanom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Tim je činom zemljopis uključen u prirodoslovnu zajednicu, gdje je i danas. Zalaganjem prof. dr. [[Josip Roglić|Josipa Roglića]] i prof. dr. [[Ivo Rubić|Ive Rubića]] 1947. godine obnovljeno je strukovno društvo pod nazivom ''Geografsko društvo Zagreb''. Od te godine zemljopisna strukovna udruga djeluje neprekidno do danas. Zbog umnožavanja aktivnosti zemljopisaca i širenjem njihove djelatnosti u sve dijelove Hrvatske, [[1950.]] godine Geografsko društvo Zagreb mijenja naziv u ''Geografsko društvo Hrvatske''. S obzirom na sve razgranatije djelovanje zemljopisaca u Hrvatskoj društvo se [[1982.]] godine preustrojilo u ''Savez geografskih društava Hrvatske''. Godine [[1991.]] u tada već samostalnoj domovini, društvo je preustrojeno u jedinstveno strukovno udruženje ''Hrvatsko geografsko društvo''. Ono je zadržalo i njegovalo rad po ograncima. Godine [[1998.]] Hrvatsko geografsko društvo preregistrirano je i djeluje kao savez zemljopisnih društava.


== Ustroj Hrvatskog geografskog društva ==
== Ustroj Hrvatskog geografskog društva ==
Redak 19: Redak 19:
*''Predsjedništvo'' Udruge čine predsjednik, dopredsjednik, tajnik i blagajnik. Udrugu zastupa predsjednik.  
*''Predsjedništvo'' Udruge čine predsjednik, dopredsjednik, tajnik i blagajnik. Udrugu zastupa predsjednik.  
*''Nadzorni odbor'' Udruge prati i nadzire rad tijela utvrđenih Statutom. Nadzorni odbor ima tri člana, čiji je mandat dvije godine.  
*''Nadzorni odbor'' Udruge prati i nadzire rad tijela utvrđenih Statutom. Nadzorni odbor ima tri člana, čiji je mandat dvije godine.  
*Nacionalni komitet'' je tijelo koje brine o ostvarivanju međunarodne suradnje i članstva Udruge u [[Međunarodna geografska unija|Međunarodnoj geografskoj uniji]]. Ima četiri člana, a mandat im je dvije godine.  
*Nacionalni komitet'' je tijelo koje brine o ostvarivanju međunarodne suradnje i članstva Udruge u [[Međunarodna geografska unija|Međunarodnoj zemljopisnoj uniji]]. Ima četiri člana, a mandat im je dvije godine.  


== Časopisi Hrvatskog geografskog društva ==
== Časopisi Hrvatskog geografskog društva ==
Redak 26: Redak 26:
== Ostala djelovanja Hrvatskog geografskog društva ==
== Ostala djelovanja Hrvatskog geografskog društva ==
=== Susreti i natjecanja ===
=== Susreti i natjecanja ===
Društvo u suradnji s Ministarstvom prosvjete i sporta organizira ljetne (terenski izlasci) i zimske (stručno usavršavanje) seminare za osnovnoškolske i srednjoškolske nastavnike. Svake godine Hrvatsko geografsko društvo, također u suradnji s Ministarstvom prosvjete i sporta, organizira ''Susrete i natjecanja u geografiji učenika osnovnih i srednjih škola Republike Hrvatske'', popularno znanih kao susreti i natjecanja mladih geografa.   
Društvo u suradnji s Ministarstvom prosvjete i športa organizira ljetne (terenski izlasci) i zimske (stručno usavršavanje) seminare za osnovnoškolske i srednjoškolske nastavnike. Svake godine Hrvatsko geografsko društvo, također u suradnji s Ministarstvom prosvjete i sporta, organizira ''Susrete i natjecanja u geografiji učenika osnovnih i srednjih škola Republike Hrvatske'', popularno znanih kao susreti i natjecanja mladih geografa.   
 
=== Geografski ponedjeljak ===
=== Geografski ponedjeljak ===
Osim toga na Geografskom odsjeku u Zagrebu se tijekom nastavne godine redovito organizira tribina Geografski ponedjeljak na kojoj se mogu čuti znanstvena, stručna istručno-popularna predavanja iz geografije, ali i srodnih disciplina. Od [[1947.]] godine do danas održan je impozantan broj od preko 800 predavanja.  
Osim toga na Geografskom odsjeku u Zagrebu se tijekom nastavne godine redovito organizira [[tribina (predavanje)|tribina]] ''Geografski ponedjeljak'' na kojoj se mogu čuti znanstvena, stručna istručno-popularna predavanja iz zemljopisa, ali i srodnih disciplina. Od [[1947.]] godine do danas održan je impozantan broj od preko 800 predavanja.  


=== Sekcija e-škola mladih znanstvenika ===
=== Sekcija e-škola mladih znanstvenika ===
Redak 38: Redak 39:
*[[Popis popisa#Zemljopis i mjesta|Zemljopisni popis popisa]]
*[[Popis popisa#Zemljopis i mjesta|Zemljopisni popis popisa]]
*[[Zemljopisni časopisi]]
*[[Zemljopisni časopisi]]
*[[Zemljopis u Hrvata]]


== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==
* [https://web.archive.org/web/20070630173511/http://www.geog.pmf.hr/hgd/ Hrvatsko geografsko društvo]
* [https://web.archive.org/web/20070630173511/http://www.geog.pmf.hr/hgd/ Hrvatsko geografsko društvo]
* [http://www.geografija.hr/ Geografija.hr] - edukativni internet projekt Hrvatskog geografskog društva
* [http://www.geografija.hr/ Geografija.hr] - edukativni internet projekt Hrvatskog geografskog društva
 
* Zlatko Pepeonik: [https://croatianhistory.net/etf/zuh/od1874/pznan/Geografk.htm ''RAZVOJ GEOGRAFIJE U HRVATSKOJ '']. Croatianhistory.net {{odlična}}


[[Kategorija:Hrvatske udruge]]
[[Kategorija:Hrvatske udruge]]
[[Kategorija:Zemljopisna društva]]
[[Kategorija:Zemljopisna društva]]
[[Kategorija:Zemljopis u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Zemljopis u Hrvatskoj]]

Posljednja izmjena od 12. listopad 2025. u 17:35

Hrvatsko geografsko društvo je strukovna udruga osnovana 1897. godine radi promicanja zemljopisa kao struke, nastavnog predmeta i znanosti u Republici Hrvatskoj. Hrvatsko geografsko društvo potiče suradnju između pojedinca, udruga, institucija i stvara mjesto geografiji u svakodnevnu životu.

Povijest

Hrvatsko geografsko društvo ima dugu tradiciju. Godine 1883. osnovana je prva službena zemljopisna institucija, Katedra za geografiju. Time je stvoren temelj ne samo za visokoškolsko obrazovanje kadrova na hrvatskom jeziku i u vlastitoj zemlji, već i za znanstveni rad na području zemljopisa u Hrvatskoj. Osnivač katedre dr. Petar Matković postao je i prvim sveučilišnim profesorom zemljopisa u Hrvatskoj. Osim poticanja domaćih stručnjaka na pisanje udžbenika i znanstvenih radova iz geografije na hrvatskom jeziku, prof. Matković zaslužan je za uređivanje prvog hrvatskog zemljopisnog atlasa, za ustroj statističke službe u Hrvatskoj (danas Državni zavod za statistiku) i naposljetku, 1897. godine, za osnivanje Geografskog društva u Zagrebu, najstarijeg te vrste na jugoistoku Europe. Ta je godina i prihvaćena kao početak djelovanja zemljopisnog društva u Hrvatskoj, odnosno današnjeg Hrvatskog geografskog društva.

Djelovanje društva do II. svjetskog rata

Zbog težeg samostalnog djelovanja tada još razmjerno malog broja visokoškolovanih zemljopisaca ovo se društvo kao zasebna sekcija 1899. godine priključuje već afirmiranom Hrvatskom naravoslovnom društvu (današnje slavno Hrvatsko prirodoslovno društvo) unutar kojeg postaje jednom od najagilnijih sekcija. Do I. svjetskog rata zemljopisna bibliografija domaćih autora narasla je već na stotinjak naslova, a prevlast su imali radovi iz prirodnog zemljopisa. Ipak nakon I. svjetskog rata djelovanje društva je zamrlo.

Djelovanje obnavlja sveučilišni prof. dr. Artur Gavazzi 1929. godine, kada je okupio domaće zemljopisce na obnovi Geografskog društva u Zagrebu. S obnovom društva prof. dr. Gavazzi pokrenuo je izlaženje Hrvatskog geografskog glasnika. U razdoblju od 1929. do 1939. godine tiskano je 10 brojeva tog časopisa s više od 70 radova u iznimno teškim uvjetima.

Djelovanje nakon II. svjetskog rata

Godine 1947. je tadašnji Geografski zavod priključen novoosnovanom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Tim je činom zemljopis uključen u prirodoslovnu zajednicu, gdje je i danas. Zalaganjem prof. dr. Josipa Roglića i prof. dr. Ive Rubića 1947. godine obnovljeno je strukovno društvo pod nazivom Geografsko društvo Zagreb. Od te godine zemljopisna strukovna udruga djeluje neprekidno do danas. Zbog umnožavanja aktivnosti zemljopisaca i širenjem njihove djelatnosti u sve dijelove Hrvatske, 1950. godine Geografsko društvo Zagreb mijenja naziv u Geografsko društvo Hrvatske. S obzirom na sve razgranatije djelovanje zemljopisaca u Hrvatskoj društvo se 1982. godine preustrojilo u Savez geografskih društava Hrvatske. Godine 1991. u tada već samostalnoj domovini, društvo je preustrojeno u jedinstveno strukovno udruženje Hrvatsko geografsko društvo. Ono je zadržalo i njegovalo rad po ograncima. Godine 1998. Hrvatsko geografsko društvo preregistrirano je i djeluje kao savez zemljopisnih društava.

Ustroj Hrvatskog geografskog društva

Hrvatsko geografsko društvo čine sljedeća tijela udruge:

  • Skupština je najviše tijelo, a čine je svi članovi udruge. Skupština može biti redovna (jednom godišnje), izborna (jednom u dvije godine) i izvanredna (po potrebi).
  • Upravni odbor čini 10-15 pojedinačnih članova koje bira Skupština. Upravni odbor iz reda svojih članova bira i imenuje predsjednika, dopredsjednika, tajnika i blagajnika, bira i imenuje članove Nacionalnog komiteta. Mandat upravnog odbora traje dvije godine.
  • Predsjedništvo Udruge čine predsjednik, dopredsjednik, tajnik i blagajnik. Udrugu zastupa predsjednik.
  • Nadzorni odbor Udruge prati i nadzire rad tijela utvrđenih Statutom. Nadzorni odbor ima tri člana, čiji je mandat dvije godine.
  • Nacionalni komitet je tijelo koje brine o ostvarivanju međunarodne suradnje i članstva Udruge u Međunarodnoj zemljopisnoj uniji. Ima četiri člana, a mandat im je dvije godine.

Časopisi Hrvatskog geografskog društva

Društvo trenutno ima istaknutu nakladničku djelatnost te je Geografski glasnik obnovljen 1950. kao sv. XI-XII. Godine 1997. tiskan je 58. svezak. U glasniku je objavljeno preko 300 znanstvenih radova. Osim toga od 1955. godine izlazi Geografski horizont, stručno-metodički časopis namjenjen prvenstveno srednjoškolskom obrazovanju. Objavljen je i niz posebnih izdanja. Hrvatsko geografsko društvo Zadar i Odsjek za geografiju FF u Zadru pokrenuli su zajedničko glasilo 1996. godine pod naslovom Geoadria.

Ostala djelovanja Hrvatskog geografskog društva

Susreti i natjecanja

Društvo u suradnji s Ministarstvom prosvjete i športa organizira ljetne (terenski izlasci) i zimske (stručno usavršavanje) seminare za osnovnoškolske i srednjoškolske nastavnike. Svake godine Hrvatsko geografsko društvo, također u suradnji s Ministarstvom prosvjete i sporta, organizira Susrete i natjecanja u geografiji učenika osnovnih i srednjih škola Republike Hrvatske, popularno znanih kao susreti i natjecanja mladih geografa.

Geografski ponedjeljak

Osim toga na Geografskom odsjeku u Zagrebu se tijekom nastavne godine redovito organizira tribina Geografski ponedjeljak na kojoj se mogu čuti znanstvena, stručna istručno-popularna predavanja iz zemljopisa, ali i srodnih disciplina. Od 1947. godine do danas održan je impozantan broj od preko 800 predavanja.

Sekcija e-škola mladih znanstvenika

Od kraja 1997. godine u sklopu Hrvatskog geografskog društva djeluje i Sekcija e-škola mladih znanstvenika. Tijekom proteklih godina sekcija je ostvarila plodan i uspješan rad, a tako nastavlja i danas.

Više informacija

Vanjske poveznice