Kršćanstvo u 1626.: razlika između inačica
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretraživanje
Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Kršćanstvo''' u 1626. godini. == Hrvatska i u Hrvata == === Nagrade === === Osnivanja i gradnje === <!-- Osnivanja kršćanskih ustanova (Hrvatska internetska enciklopedija:Kriteriji, HIE:NIJE): kongregacija, redova, škola, fakulteta, časopisa, zbornika, simpozija, karitativnih ustanova, gradnje kršćanskih građevina - crkve, kapele, groblja, učilišta, medija, domovi za djecu, starije, osobe lošeg imovnog stanja, pučke ku...«. |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 6: | Redak 6: | ||
=== Osnivanja i gradnje === | === Osnivanja i gradnje === | ||
<!-- Osnivanja kršćanskih ustanova ([[Hrvatska internetska enciklopedija:Kriteriji]], [[HIE:NIJE]]): kongregacija, redova, škola, fakulteta, časopisa, zbornika, simpozija, karitativnih ustanova, gradnje kršćanskih građevina - crkve, kapele, groblja, učilišta, medija, domovi za djecu, starije, osobe lošeg imovnog stanja, pučke kuhinje, karitativne zgrade, --> | <!-- Osnivanja kršćanskih ustanova ([[Hrvatska internetska enciklopedija:Kriteriji]], [[HIE:NIJE]]): kongregacija, redova, škola, fakulteta, časopisa, zbornika, simpozija, karitativnih ustanova, gradnje kršćanskih građevina - crkve, kapele, groblja, učilišta, medija, domovi za djecu, starije, osobe lošeg imovnog stanja, pučke kuhinje, karitativne zgrade, --> | ||
* [[2. ožujka]]: Nastao Sedmogradski kajkavski ''Plač Blažene Djevice Marije o Mukama Našega Gospodina''. Čine ga 23 stranice. Otkrili su ga mađarski književni povjesničari István Kilián i Mária Zsuzsanna Pintér 1997. u Čikošu ([[Csiksomlyó]]) u Sedmogradskoj (Erdelj ili Transilvanija) u današnjoj Rumunjskoj. Rukopis je dotad bio nepoznat, a djelo je fra Andrije Knezajića, svećenika i redovnika ondašnje mađarske franjevačke Salvatorske provincije. Rukopis je naslovljen na latinskome ''Planctus Beatae Virginis Mariae De Passione Dni Nostri'', napisan je na hrvatskom u dvostruko rimovanim simetričnim osmercima. Zanimljivost je da je Knezajić rodom sa zagrebačkog područja, a iako je kajkavski, sadrži utjecaje čakavštine i štokavštine. Prema mađarskom kroatistu [[Stjepan Lukač|Stjepanu Lukaču]] (István Lukács), Knezajić se je služio nekim čakavskim predloškom Marijina Plača.<ref>Sanja Vulić: [https://www.docdroid.net/v4zhT95/pb-2018-zbornik-knjizni-blok-2018-04-05-mail-pdf#page=12 ''Prilog poznavanju sedmogradskoga kajkavskoga Plača Blažene Djevice Marije o Mukama Našega Gospodina iz 1626.''], Zbornik radova XI. međunarodnog znanstvenog simpozija Pasionske baštine "Muka kao nepresušno nadahnuće kulture”. Pasionska baština kajkavskih krajeva. Udruga Pasionska baština/Općina Marija Bistrica/Nacionalno svetište Majke Božje Bistričke. Marija Bistrica, 2016., str. 20. Pristupljeno 29. svibnja 2025.</ref> | * [[2. ožujka]]: Nastao Sedmogradski kajkavski ''Plač Blažene Djevice Marije o Mukama Našega Gospodina''. Čine ga 23 stranice. Otkrili su ga mađarski književni povjesničari István Kilián i Mária Zsuzsanna Pintér 1997. u Čikošu ([[Csiksomlyó]]) u Sedmogradskoj (Erdelj ili Transilvanija) u današnjoj Rumunjskoj. Rukopis je dotad bio nepoznat, a djelo je fra Andrije Knezajića, svećenika i redovnika ondašnje mađarske franjevačke Salvatorske provincije. Rukopis je naslovljen na latinskome ''Planctus Beatae Virginis Mariae De Passione Dni Nostri'', napisan je na hrvatskom u dvostruko rimovanim simetričnim osmercima. Zanimljivost je da je Knezajić rodom sa zagrebačkog područja, a iako je kajkavski, sadrži utjecaje čakavštine i štokavštine. Prema mađarskom kroatistu [[Stjepan Lukač|Stjepanu Lukaču]] ([[István Lukács]]), Knezajić se je služio nekim čakavskim predloškom Marijina Plača.<ref>Sanja Vulić: [https://www.docdroid.net/v4zhT95/pb-2018-zbornik-knjizni-blok-2018-04-05-mail-pdf#page=12 ''Prilog poznavanju sedmogradskoga kajkavskoga Plača Blažene Djevice Marije o Mukama Našega Gospodina iz 1626.''], Zbornik radova XI. međunarodnog znanstvenog simpozija Pasionske baštine "Muka kao nepresušno nadahnuće kulture”. Pasionska baština kajkavskih krajeva. Udruga Pasionska baština/Općina Marija Bistrica/Nacionalno svetište Majke Božje Bistričke. Marija Bistrica, 2016., str. 20. Pristupljeno 29. svibnja 2025.</ref> | ||
=== Ukidanja === | === Ukidanja === | ||
Inačica od 29. svibanj 2025. u 03:26
Kršćanstvo u 1626. godini.
Hrvatska i u Hrvata
Nagrade
Osnivanja i gradnje
- 2. ožujka: Nastao Sedmogradski kajkavski Plač Blažene Djevice Marije o Mukama Našega Gospodina. Čine ga 23 stranice. Otkrili su ga mađarski književni povjesničari István Kilián i Mária Zsuzsanna Pintér 1997. u Čikošu (Csiksomlyó) u Sedmogradskoj (Erdelj ili Transilvanija) u današnjoj Rumunjskoj. Rukopis je dotad bio nepoznat, a djelo je fra Andrije Knezajića, svećenika i redovnika ondašnje mađarske franjevačke Salvatorske provincije. Rukopis je naslovljen na latinskome Planctus Beatae Virginis Mariae De Passione Dni Nostri, napisan je na hrvatskom u dvostruko rimovanim simetričnim osmercima. Zanimljivost je da je Knezajić rodom sa zagrebačkog područja, a iako je kajkavski, sadrži utjecaje čakavštine i štokavštine. Prema mađarskom kroatistu Stjepanu Lukaču (István Lukács), Knezajić se je služio nekim čakavskim predloškom Marijina Plača.[1]
Ukidanja
Rođenja
Smrti
Ostalo
Svijet
Nagrade
Osnivanja i gradnje
Ukidanja
Rođenja
Smrti
Ostalo
Izvori
- ↑ Sanja Vulić: Prilog poznavanju sedmogradskoga kajkavskoga Plača Blažene Djevice Marije o Mukama Našega Gospodina iz 1626., Zbornik radova XI. međunarodnog znanstvenog simpozija Pasionske baštine "Muka kao nepresušno nadahnuće kulture”. Pasionska baština kajkavskih krajeva. Udruga Pasionska baština/Općina Marija Bistrica/Nacionalno svetište Majke Božje Bistričke. Marija Bistrica, 2016., str. 20. Pristupljeno 29. svibnja 2025.
| ||||||||