Razlika između inačica stranice »Jean-Baptiste Say«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (file->datoteka) Oznaka: poveznice na razdvojbe |
||
Redak 3: | Redak 3: | ||
== Životopis == | == Životopis == | ||
[[ | [[Datoteka:Say - Lettres a M. Malthus, 1820 - 5496950.tif|thumb|''Lettres a M. Malthus'', 1820]] | ||
Prije nego što je postao akademski političar i ekonomist u kasnijim godinama života, Say je radio u različitim uredima slijedeći obiteljsku tradiciju, radio u tvrtkama životnog osiguranja, bio je [[novinar]], [[vojnik]], [[policajac]] i pisac. Na njegovu odluku da postane ekonomist i političar utjecali su razni događaji u [[Francuska|Francuskoj]] kao što su [[Francuska revolucija]], revolucionarni ratovi, vladavina [[Napoleon]]a, ekonomski rat s Velikom Britanijom. 1815. godine je počeo [[politika|politički]] djelovati sve do dvoje smrti. | Prije nego što je postao akademski političar i ekonomist u kasnijim godinama života, Say je radio u različitim uredima slijedeći obiteljsku tradiciju, radio u tvrtkama životnog osiguranja, bio je [[novinar]], [[vojnik]], [[policajac]] i pisac. Na njegovu odluku da postane ekonomist i političar utjecali su razni događaji u [[Francuska|Francuskoj]] kao što su [[Francuska revolucija]], revolucionarni ratovi, vladavina [[Napoleon]]a, ekonomski rat s Velikom Britanijom. 1815. godine je počeo [[politika|politički]] djelovati sve do dvoje smrti. | ||
Trenutačna izmjena od 15:08, 29. travnja 2022.
Jean-Baptiste Say (Lyon, 5. siječnja 1767. - Pariz, 18. studenog 1832.), francuski ekonomist u prvoj trećini 19. stoljeća.
Životopis
Prije nego što je postao akademski političar i ekonomist u kasnijim godinama života, Say je radio u različitim uredima slijedeći obiteljsku tradiciju, radio u tvrtkama životnog osiguranja, bio je novinar, vojnik, policajac i pisac. Na njegovu odluku da postane ekonomist i političar utjecali su razni događaji u Francuskoj kao što su Francuska revolucija, revolucionarni ratovi, vladavina Napoleona, ekonomski rat s Velikom Britanijom. 1815. godine je počeo politički djelovati sve do dvoje smrti.
Također je poznat Sayev zakon tržišta u kojem izražava stajalište da svaka proizvodnja ponuda i dobara stvara svoju potražnju. J.B. Say je govorio 1803. godine da, zbog toga što je ukupna kupovna moć upravo jednaka ukupnim dohotcima i ukupnoj proizvodnji, suvišak potražnje ili ponude nije moguć. Keynes je napao Sayov zakon, naglašavajući da se dodatni dolar dohotka ne mora u cijelosti potrošiti (tj. da granična sklonost potrošnji ne mora nužno biti jednaka nuli).
Također ističe značaj osmišljavanja poslovnih pothvata, ali i značaj kontrole poslovanja i rukovođenja te prebacuje ekonomske resurse iz područja manje u područja veće produktivnosti i veće dobiti kombinirajući osnovne faktore proizvodnje.