Razlika između inačica stranice »Lucien Lévy-Bruhl«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bnz)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Lucien Lévy-Bruhl'''-->'''Lucien Lévy-Bruhl''' ([[Pariz]], [[10. travnja]] [[biologija u 1865.|1865.]] – Pariz, [[13. ožujka]] [[biologija u 1939.|1939.]]), [[Francuska|francuski]] [[Filozofija|filozof]], [[Sociologija|sociolog]] i [[Etnografija|etnograf]], poznat po svom zanimanju za istraživanje tzv. [[primitivni mentalitet|primitivnog mentaliteta]].  
Lucien Lévy-Bruhl''' ([[Pariz]], [[10. travnja]] [[biologija u 1865.|1865.]] – Pariz, [[13. ožujka]] [[biologija u 1939.|1939.]]), [[Francuska|francuski]] [[Filozofija|filozof]], [[Sociologija|sociolog]] i [[Etnografija|etnograf]], poznat po svom zanimanju za istraživanje tzv. [[primitivni mentalitet|primitivnog mentaliteta]].  


Rođen je u Parizu gdje je bio profesor sve do zaposlenja na [[Sorbona|Sorboni]], a kasnije predaje i na Harvardu, Jonhs Hopkins, te kalifornijskom Sveučilištu.
Rođen je u Parizu gdje je bio profesor sve do zaposlenja na [[Sorbona|Sorboni]], a kasnije predaje i na Harvardu, Jonhs Hopkins, te kalifornijskom Sveučilištu.

Trenutačna izmjena od 11:00, 23. ožujka 2022.

Lucien Lévy-Bruhl (Pariz, 10. travnja 1865. – Pariz, 13. ožujka 1939.), francuski filozof, sociolog i etnograf, poznat po svom zanimanju za istraživanje tzv. primitivnog mentaliteta.

Rođen je u Parizu gdje je bio profesor sve do zaposlenja na Sorboni, a kasnije predaje i na Harvardu, Jonhs Hopkins, te kalifornijskom Sveučilištu.

U svom najznačajnijem djelu, How Natives Think (1910.), raspravlja o fenomenu kojeg on sam određuje kao dva osnovna načina razmišljanja - "primitivno" i ono "zapadnjačko". Prvi oblik, prema Bruhlu, ne poznaje razliku između nadnaravnog i stvarnog, već se služi mističnim djelovanjima kako bi manipulirao svijetom. Riječ je o prvotnim, plemenskim društvenim zajednicama koje karakterizira slaba diferenciranost. Nasuprot primitivnom, zapadnjački um se služi razmišljanjem i logikom. Lévy-Bruhl iznosi tezu o kvalitativnoj razlici tih dvaju mentaliteta; religijska shvaćanja članova primitivnih društava su pred-logična i mistična, te stoga neusporedivo različita od modernog duha. Suprotno stajalište iznosi Durkheim koji tvrdi da je riječ o istom duhu, samo na drugačijoj razini razvoja.

Lévy-Bruhlov rad je pod utjecajem psihološke teorije Carla Gustava Junga, osobito koncepti kolektivne reprezentacije[1] i mistične participacije.

Djela

  • Mental Functions in Primitive Societies (1910.)
  • Primitive Mentality (1922.)
  • The Soul of the Primitive (1928.)
  • The Supernatural and the Nature of the Primitive Mind (1931.)
  • Primitive Mythology (1935.)
  • The Mystic Experience and Primitive Symbolism (1938.)

Vanjske poveznice

  1. Jung CG, "Les Racines de La Conscience – Études Sur L' Archétype", Buchet/Chastel, Paris, 1971, str. 14