Nacrt:Velika sjenica

Nacrt:Velika sjenica

Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima. Pomozite HIE navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica.

Nacrt:Velika sjenica

Ovaj članak ili dio članka zahtijeva stilsku doradu. (Rasprava) Članci na Hrvatskoj internetskoj enciklopediji (HIE) moraju biti pisani enciklopedijskim stilom.

Nacrt:Velika sjenica Nacrt:Velika sjenica

Ovaj članak ili odjeljak nije HIEpediziran. (Rasprava) Tekst članka treba preurediti u HIE-ov wikitekst, HIEtekst. Potom uklonite ovaj predložak.

Velika sjenica (Parus major) obitava u Europi, Bliskom Istoku, Srednjoj Aziji i južnim djelovima sjeverne Amerike.Sve do DNA istraživanja u 2005. ova vrsta je bila je zgruvana s ostalim podvrstama. Nakon istraživanja spoznala s osebujnost vrste. Velika sjenica je najraširenija u rodu Parus.

Tokom ekstremnih zima zna odseliti, ali inače nije selica. Dobro se prilagodila promjenama okoliša, lako se socijalizira i najpametnija je ptica nakon vrana i papiga.

Općenito

Opis

Ptica je iz porodice vrapčaraki. Dugačka je oko 14 cm. Odozgo je maslinastozelene boje, glava i vrat su joj crni, lice bijelo, a trbuh žut s crnom prugom po sredini. Mužjaci imaju izraženiju prugu od ženki, koja se pruža po cijelom trbuhu, dok kod nekih ženki na samo malom dijelu trbuha je pruga.

Gniježđenje i stanište

Gnijezdi se dvaput godišnje . Gnijezdo gradi od mahovine, perja i dlake u dupljama. Ženka od travnja do kolovoza snese 8 do 12 bijelih jaja s ciglastocrvenim pjegama. Na jajima sjedi 12 do 14 dana, a ptići napuštaju gnijezdo 18 do 20 dana nakon izlijeganja. Mlade sjenice, u pratnji roditelja, prelijeću šume i parkove u potrazi za hranom. Tokom sezone parenja je iznimno teritorijalna.

Staništa su joj podjednako crnogorične i bjelogorične šume. Čest je gost parkova i šuma.