Tomislav Krizman: razlika između inačica
m Zamjena teksta - '{{Likovni umjetnik↵|' u '{{infookvir likovni umjetnik |' |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{infookvir likovni umjetnik | |||
|ime = Tomislav Krizman | |ime = Tomislav Krizman | ||
|period = [[secesija]], [[ekspresionizam]], [[kubizam]] | |period = [[secesija]], [[ekspresionizam]], [[kubizam]] | ||
| Redak 19: | Redak 19: | ||
Još za vrijeme studija na ''Trgovačkoj akademiji u Zagrebu'', privatno uči crtanje i slikarstvo kod [[Bela Čikoš Sesija|Bele Čikoša-Sesije]], Auera i [[Menci Klement Crnčić|Menci Clementa Crnčića]]. Zatim odlazi na studij u [[Beč]], Škola za umjetnost i obrt (F. Myerbach), Akademija (William Unger). Krizman je ostao u Beču deset godina, ovo razdoblje ([[1902.]] – [[1911.]]) bilo je najvažnije doba Krizmanova umjetničkog razvoja, formirao se u krugovima bečke avangardne umjetničke elite ([[secesija|secesije]]). Prihvatio je njihove ideje i sudjelovao na njihovim skupnim izložbama u; ''Hagenbundu'', ''Jungbundu'', ''Künstlerhausu'' i ''Secesiji''. | Još za vrijeme studija na ''Trgovačkoj akademiji u Zagrebu'', privatno uči crtanje i slikarstvo kod [[Bela Čikoš Sesija|Bele Čikoša-Sesije]], Auera i [[Menci Klement Crnčić|Menci Clementa Crnčića]]. Zatim odlazi na studij u [[Beč]], Škola za umjetnost i obrt (F. Myerbach), Akademija (William Unger). Krizman je ostao u Beču deset godina, ovo razdoblje ([[1902.]] – [[1911.]]) bilo je najvažnije doba Krizmanova umjetničkog razvoja, formirao se u krugovima bečke avangardne umjetničke elite ([[secesija|secesije]]). Prihvatio je njihove ideje i sudjelovao na njihovim skupnim izložbama u; ''Hagenbundu'', ''Jungbundu'', ''Künstlerhausu'' i ''Secesiji''. | ||
Od [[1912.]] godine radi u Zagrebu - najprije kao nastavnik u [[Škola primijenjene umjetnosti i dizajna | Od [[1912.]] godine radi u Zagrebu - najprije kao nastavnik u [[Škola primijenjene umjetnosti i dizajna Zagreb|Obrtnoj školi]], a od [[1922.]] godine, dobiva mjesto na [[Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu|Likovnoj akademiji]] (odjel grafike). Iako je slikao u ulju i temperi, ostat će trajno zapamćen njegov izuzetan grafički opus. Uz brojne samostalne listove izdao je i nekoliko [[grafička mapa|grafičkih mapa]]. | ||
Volio je putovati, i to prenijeti na grafički list, tako nastaju njegove vedute; [[Beč]]a, [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskog zagorja]], [[Bosna|Bosne]] i [[Dalmacija|Dalmacije]]. Osobito ga privlači tada mistični i neobični orijent [[Bosna]], [[Hercegovina]], [[Kosovo]] i [[Makedonija]] su mjesta ''Krizmanovih'' putovanja, na kojima nastaje nekoliko grafičkih mapa punih snažnih emocija i neobičnih vizura. | Volio je putovati, i to prenijeti na grafički list, tako nastaju njegove vedute; [[Beč]]a, [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskog zagorja]], [[Bosna|Bosne]] i [[Dalmacija|Dalmacije]]. Osobito ga privlači tada mistični i neobični orijent [[Bosna]], [[Hercegovina]], [[Kosovo]] i [[Makedonija]] su mjesta ''Krizmanovih'' putovanja, na kojima nastaje nekoliko grafičkih mapa punih snažnih emocija i neobičnih vizura. | ||
Njegovi porterti za pamćenje ostat će; ''Mary Delvard'', ''Portret djevojčice'', ''Autoportret'', [[Ivan Meštrović|Meštrović]] i ''brat Hinko''. | Njegovi porterti za pamćenje ostat će; ''Mary Delvard'', ''Portret djevojčice'', ''Autoportret'', [[Ivan Meštrović|Meštrović]] i ''brat Hinko''. | ||
Posljednja izmjena od 23. ožujak 2026. u 14:55
| Tomislav Krizman | |
| secesija, ekspresionizam, kubizam | |
|---|---|
| Rođenje | Orlovac kod Karlovca, 21. srpanj, 1882. |
| Smrt | Zagreb, 24. listopad, 1955. |
| Vrsta umjetnosti | slikarstvo, grafika |
Tomislav Krizman (Orlovac kraj Karlovca, 21. srpnja 1882. - Zagreb, 24. listopada 1955.), hrvatski - slikar, grafičar začetnik hrvatskoga umjetničkog obrta i dizajna, scenograf i pedagog te pokretač mnogobrojnih kulturnih zbivanja u Hrvatskoj početkom XX stoljeća.
Životopis
Još za vrijeme studija na Trgovačkoj akademiji u Zagrebu, privatno uči crtanje i slikarstvo kod Bele Čikoša-Sesije, Auera i Menci Clementa Crnčića. Zatim odlazi na studij u Beč, Škola za umjetnost i obrt (F. Myerbach), Akademija (William Unger). Krizman je ostao u Beču deset godina, ovo razdoblje (1902. – 1911.) bilo je najvažnije doba Krizmanova umjetničkog razvoja, formirao se u krugovima bečke avangardne umjetničke elite (secesije). Prihvatio je njihove ideje i sudjelovao na njihovim skupnim izložbama u; Hagenbundu, Jungbundu, Künstlerhausu i Secesiji.
Od 1912. godine radi u Zagrebu - najprije kao nastavnik u Obrtnoj školi, a od 1922. godine, dobiva mjesto na Likovnoj akademiji (odjel grafike). Iako je slikao u ulju i temperi, ostat će trajno zapamćen njegov izuzetan grafički opus. Uz brojne samostalne listove izdao je i nekoliko grafičkih mapa. Volio je putovati, i to prenijeti na grafički list, tako nastaju njegove vedute; Beča, Hrvatskog zagorja, Bosne i Dalmacije. Osobito ga privlači tada mistični i neobični orijent Bosna, Hercegovina, Kosovo i Makedonija su mjesta Krizmanovih putovanja, na kojima nastaje nekoliko grafičkih mapa punih snažnih emocija i neobičnih vizura. Njegovi porterti za pamćenje ostat će; Mary Delvard, Portret djevojčice, Autoportret, Meštrović i brat Hinko. Svoje znanje iz grafičkih tehnika, iznio je u knjizi; O grafičkim vještinama, 1952. godine. Izlagao je u Zagrebu, Ljubljani, Beogradu, Beču, Parizu, Rimu. Opremao je knjige, časopise, radio je kao kostimograf i scenograf ( opere, drame). Jedan je od osnivača Društva Medulić (1908.), i Proljetnog salona (1916.).
Bibliografija
- O grafičkim vještinama, Tomislav Krizman , Zagreb, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1952.