Ljubo de Karina: razlika između inačica
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretraživanje
m Zamjena teksta - '{{Likovni umjetnik↵|' u '{{infookvir likovni umjetnik |' |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{infookvir likovni umjetnik | |||
|ime = Ljubo de Karina | |ime = Ljubo de Karina | ||
|slika = | |slika = | ||
|veličina = | |veličina = | ||
|opis = | |opis = | ||
|rođenje = [[18. ožujka]] [[1948.]] | |rođenje = [[18. ožujka]] [[kiparstvo u 1848.|1948.]] | ||
|smrt = | |smrt = | ||
|nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]] | |nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]] | ||
| Redak 20: | Redak 20: | ||
== Životopis == | == Životopis == | ||
[[Datoteka:Groblje Trsat primorskim vitezovima 010708.jpg|mini|Oltar - križ sedmorici boraca [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] pokopanih na groblju [[Trsat]]. Središnje spomen-obilježje na trsatskom groblju u [[Rijeka|Rijeci]]<ref>http://www.de-karina.net/skulpture.asp (pristupljeno 27. svibnja 2013.)</ref>]] | [[Datoteka:Groblje Trsat primorskim vitezovima 010708.jpg|mini|Oltar - križ sedmorici boraca [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] pokopanih na groblju [[Trsat]]. Središnje spomen-obilježje na trsatskom groblju u [[Rijeka|Rijeci]]<ref>http://www.de-karina.net/skulpture.asp (pristupljeno 27. svibnja 2013.)</ref>]] | ||
Ljubo de Karina upisuje upisuje Akademiju likovnih umjetnosti, u [[Ljubljana|Ljubljani]] 1968. godine, odjel kiparstvo. Diplomirao je [[1972.]] godine, a još je kao student osvojio prestižnu studentsku [[Prešernova nagrada|Prešernovu nagradu za kiparstv]]o. Po završetku studija usavršavao se u majstorskoj radionici [[Vanja Radauš|Vanje Radauša]] te [[Antun Augustinčić|Antuna Augustinčića]]. Status slobodnog umjetnika stječe neposredno po završetku akademskog školovanja 1973. godine i od tada se bavi isključivo kiparstvom. Živi i radi u [[Brseč]]u. | Ljubo de Karina upisuje upisuje Akademiju likovnih umjetnosti, u [[Ljubljana|Ljubljani]] 1968. godine, odjel kiparstvo. Diplomirao je [[1972.]] godine, a još je kao student osvojio prestižnu studentsku [[Prešernova nagrada|Prešernovu nagradu za kiparstv]]o. Po završetku studija usavršavao se u majstorskoj radionici [[Vanja Radauš|Vanje Radauša]] te [[Antun Augustinčić|Antuna Augustinčića]].<ref name=glip2012>[https://gliptoteka.hazu.hr/files/file/listanje/11/2012_gliptoteka_thk_katalog_finalno.pdf ''XI. trijenale hrvatskoga kiparstva '']. HAZU - Gliptoteka, lipanj / srpanj 2012. str. 146. {{ISBN|978-953-154-151-0}} Pristupljeno 3. ožujka 2026.</ref> Status slobodnog umjetnika stječe neposredno po završetku akademskog školovanja 1973. godine i od tada se bavi isključivo kiparstvom. Živi i radi u [[Brseč]]u. | ||
== Citat == | == Citat == | ||
[[Datoteka:Glagoljica spomenik baska.jpg|mini|lijevo|Skulpture iz ciklusa Glagoljska slova nastale su tijekom realizacije projekta Bašćanska staza glagoljice društva "Sinjali" iz [[Baška|Baške]].<ref>http://www.de-karina.net/glagoljska_slova.asp (pristupljeno 27. svibnja 2013.)</ref>]] | [[Datoteka:Glagoljica spomenik baska.jpg|mini|lijevo|Skulpture iz ciklusa Glagoljska slova nastale su tijekom realizacije projekta Bašćanska staza glagoljice društva "Sinjali" iz [[Baška|Baške]].<ref>http://www.de-karina.net/glagoljska_slova.asp (pristupljeno 27. svibnja 2013.)</ref>]] | ||
:De Karinina osebujnost sjedinjuje [[klesarstvo|klesara]] i graditelja, maga i ezoteričara. Sjedinjuje racionalno i iracionalno, geometrijsko i organsko... Izvorišta su mu u graditeljskom naslijeđu zavičaja, neolitskoj kulturi, etnografskoj baštini. Dakle, polazi od lokalnog naslijeđa koje [[postmoderna]] apostrofira. Ciklusi "Prodori" "Kamen na kamen" bliski su [[minimal art]]u, ali su oblici poetizirani jer zadržavaju reminiscencije na lokalnu arhitekturu i [[neolit]]sko naslijeđe. U "Obloženim oblicima" i "Vertikalama" uočljive su karakteristike enformela u samom radnom postupku kao i u tretiranju površine.<ref>iz predgovora o monografskoj izložbi Ljube de Karine u Gliptoteci HAZU,1999. godine, autorica teksta Lida Roje-Depolo)</ref> | :De Karinina osebujnost sjedinjuje [[klesarstvo|klesara]] i graditelja, maga i ezoteričara. Sjedinjuje racionalno i iracionalno, geometrijsko i organsko... Izvorišta su mu u graditeljskom naslijeđu zavičaja, neolitskoj kulturi, etnografskoj baštini. Dakle, polazi od lokalnog naslijeđa koje [[postmoderna]] apostrofira. Ciklusi "Prodori" "Kamen na kamen" bliski su [[minimal art]]u, ali su oblici poetizirani jer zadržavaju reminiscencije na lokalnu arhitekturu i [[neolit]]sko naslijeđe. U "Obloženim oblicima" i "Vertikalama" uočljive su karakteristike enformela u samom radnom postupku kao i u tretiranju površine.<ref>iz predgovora o monografskoj izložbi Ljube de Karine u Gliptoteci HAZU,1999. godine, autorica teksta Lida Roje-Depolo)</ref> | ||
Izlagao na XI. [[Trijenale hrvatskog kiparstva|Trijenalu hrvatskog kiparstva]] 2012. godine.<ref name=glip2012/> | |||
== Nagrade i priznanja == | == Nagrade i priznanja == | ||
| Redak 44: | Redak 47: | ||
*[http://www.de-karina.net/default.asp Ljubo de Karina] | *[http://www.de-karina.net/default.asp Ljubo de Karina] | ||
[[Kategorija:Životopisi, Rijeka]] | |||
[[Kategorija:Hrvatski kipari]] | [[Kategorija:Hrvatski kipari]] | ||
Posljednja izmjena od 3. ožujak 2026. u 04:17
| Ljubo de Karina | |
| Rođenje | 18. ožujka 1948. |
|---|---|
| Nacionalnost | Hrvat |
Ljubo de Karina (Rijeka, 18. ožujka 1948.), suvremeni hrvatski kipar.
Životopis
Ljubo de Karina upisuje upisuje Akademiju likovnih umjetnosti, u Ljubljani 1968. godine, odjel kiparstvo. Diplomirao je 1972. godine, a još je kao student osvojio prestižnu studentsku Prešernovu nagradu za kiparstvo. Po završetku studija usavršavao se u majstorskoj radionici Vanje Radauša te Antuna Augustinčića.[2] Status slobodnog umjetnika stječe neposredno po završetku akademskog školovanja 1973. godine i od tada se bavi isključivo kiparstvom. Živi i radi u Brseču.
Citat
- De Karinina osebujnost sjedinjuje klesara i graditelja, maga i ezoteričara. Sjedinjuje racionalno i iracionalno, geometrijsko i organsko... Izvorišta su mu u graditeljskom naslijeđu zavičaja, neolitskoj kulturi, etnografskoj baštini. Dakle, polazi od lokalnog naslijeđa koje postmoderna apostrofira. Ciklusi "Prodori" "Kamen na kamen" bliski su minimal artu, ali su oblici poetizirani jer zadržavaju reminiscencije na lokalnu arhitekturu i neolitsko naslijeđe. U "Obloženim oblicima" i "Vertikalama" uočljive su karakteristike enformela u samom radnom postupku kao i u tretiranju površine.[4]
Izlagao na XI. Trijenalu hrvatskog kiparstva 2012. godine.[2]
Nagrade i priznanja
Djela
Galerija radova
Bilješke
- ↑ http://www.de-karina.net/skulpture.asp (pristupljeno 27. svibnja 2013.)
- ↑ 2,0 2,1 XI. trijenale hrvatskoga kiparstva . HAZU - Gliptoteka, lipanj / srpanj 2012. str. 146. ISBN 978-953-154-151-0 Pristupljeno 3. ožujka 2026.
- ↑ http://www.de-karina.net/glagoljska_slova.asp (pristupljeno 27. svibnja 2013.)
- ↑ iz predgovora o monografskoj izložbi Ljube de Karine u Gliptoteci HAZU,1999. godine, autorica teksta Lida Roje-Depolo)