Sveta Gera: razlika između inačica
Koordinate: Pogreška u izrazu: Neočekivani operator <°Pogreška u izrazu: Neočekivani operator <′Pogreška u izrazu: Neočekivani operator <″Pogreška u izrazu: Neočekivani operator >= Pogreška u izrazu: Neočekivani operator <°Pogreška u izrazu: Neočekivani operator <′Pogreška u izrazu: Neočekivani operator <″Pogreška u izrazu: Neočekivani operator >= / Pogreška u izrazu: Neočekivani operator < Pogreška u izrazu: Neočekivani operator <
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
More actions
m Zamjena teksta - '{{dodaj infookvir|Infookvir planinski vrh}}' u '{{Infookvir planinski vrh | ime = | slika = | veličina_slike = | Opis slike = | lokacijska karta = | alternativna karta = | država = | lokacija1_ime = | lokacija1_info = | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | visina = | planina = | planinarski domovi = | lat =... |
m Zamjena teksta - '{{de icon}}' u '{{nje oznaka}}' |
||
| Redak 32: | Redak 32: | ||
[[Slovenci]] vrh od 1923. nazivaju Trdinov vrh prema [[Janez Trdina|Janezu Trdini]], književniku iz [[općina Mengeš|Mengeša]]. Stari naziv je puno stariji, a potječe od [[Crkva svete Jere|crkve Svete Jere]] iz [[15. stoljeće|15. stoljeća]], koja se nalazi sto metara od vrha na slovenskoj strani. U njezinoj blizini dvadesetak metara su natkriveni ostaci [[Crkva svetog Ilije|crkve svetog Ilije]]. RTV Slovenija je 1986. godine sagradila blizu vrha 94 metra visok radiotelevizijski toranj.<ref>http://www.rtvslo.si/modload.php?&c_mod=static&c_menu=1053668081</ref><ref>[http://www.avijacijabezgranica.com/karte/SLO/312300.png Vojni zemljovid 1:25000 br. 319-4-1 (1984.-1986.)]</ref> | [[Slovenci]] vrh od 1923. nazivaju Trdinov vrh prema [[Janez Trdina|Janezu Trdini]], književniku iz [[općina Mengeš|Mengeša]]. Stari naziv je puno stariji, a potječe od [[Crkva svete Jere|crkve Svete Jere]] iz [[15. stoljeće|15. stoljeća]], koja se nalazi sto metara od vrha na slovenskoj strani. U njezinoj blizini dvadesetak metara su natkriveni ostaci [[Crkva svetog Ilije|crkve svetog Ilije]]. RTV Slovenija je 1986. godine sagradila blizu vrha 94 metra visok radiotelevizijski toranj.<ref>http://www.rtvslo.si/modload.php?&c_mod=static&c_menu=1053668081</ref><ref>[http://www.avijacijabezgranica.com/karte/SLO/312300.png Vojni zemljovid 1:25000 br. 319-4-1 (1984.-1986.)]</ref> | ||
Stariji njemački i mađarski izvori vrh nazivaju St. Geraberg ili Gorianc.<ref>[http://www.archive.org/stream/annalendesnaturh13natu Annalen des Naturhistorischen Museums in Wien], ''Naturhistorisches Museum (Austria), Beč, 1898., vol. 13., str. 21. (204.)'' {{ | Stariji njemački i mađarski izvori vrh nazivaju St. Geraberg ili Gorianc.<ref>[http://www.archive.org/stream/annalendesnaturh13natu Annalen des Naturhistorischen Museums in Wien], ''Naturhistorisches Museum (Austria), Beč, 1898., vol. 13., str. 21. (204.)'' {{nje oznaka}}</ref><ref>Klute, Fritz. ''Handbuch der geographischen Wissenschaft,'' Akademische Verlagsgesellschaft Athenaion, Potsdam, 1931., vol. 3., str. 186. {{nje oznaka}} {{citat| (Gorianc 1184 m) }}</ref><ref>Rudolf trónörökös ő cs. és kir. Fensége, József főherczeg ő cs. és kir. Fensége, Fülöp Szász-Koburg-Gothai herczeg ő Fensége. [http://www.tankonyvtar.hu/konyvek/osztrak-magyar/osztrak-magyar-081204-446 ''<u style="user-select: auto;">Az Osztrák-Magyar Monarchia Irásban és Képben</u>''], VI. Karinthia és Krajna, ''poglavlje '''Krajna tájképekben''', Magyar Királyi Államnyomda Kiadása, Budapest, 1891.,'' pohranjeno na Kempelen Farkas Digitális Tankönyvtárat {{hu icon}}</ref><ref>[http://www.zeno.org/Meyers-1905/A/Karst+%5B2%5D Karst <sup style="user-select: auto;"><nowiki>[2]</nowiki></sup>] ''in Meyers Großes Konversations-Lexikon, Bd. 10., Leipzig, 1907., str. 680.-681.'' {{nje oznaka}} {{citat| ... und in dem gegen das rechte Saveufer streichenden Uskokengebirge mit dem St. Geraberg (Gorianc) 1181 m erreichend. }}</ref> Stariji hrvatski izvori donose podatak o vezivanju imena [[Sveti Ilija|svetoga Ilije]] uz naziv vrha.<ref name="Poljak">Poljak, Željko. ''Hrvatske planine'', 4. izmijenjeno i dopunjeno izd., Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb, 2007., str. 142., {{ISBN|978-953-212-314-2}}</ref> | ||
Vrh se nalazi uz [[Planinarski put Žumberkom]]<ref>[http://info.hps.hr/putovi/www/static/obilaznice/Planinarski%20put%20Zumberkom.pdf Planinarski put Žumberkom], pristupljeno 5. lipnja 2020.</ref> (kontrolna točka KT-9). | Vrh se nalazi uz [[Planinarski put Žumberkom]]<ref>[http://info.hps.hr/putovi/www/static/obilaznice/Planinarski%20put%20Zumberkom.pdf Planinarski put Žumberkom], pristupljeno 5. lipnja 2020.</ref> (kontrolna točka KT-9). | ||
Inačica od 28. svibanj 2025. u 23:50
| Zemljopisni položaj | |
|---|---|
| Država | |
| Osnovni podatci | |
|
[[Datoteka:Otkrivena petlja predloška: Predložak:Lokacijska karta|290px|Sveta Gera na zemljovidu Otkrivena petlja predloška: Predložak:Lokacijska karta]] <div style="position: absolute; z-index: 2; top: Pogreška u izrazu: Neočekivani operator <%; left: Pogreška u izrazu: Neočekivani operator <%; height: 0; width: 0; margin: 0; padding: 0;">  | |
Sveta Gera, najviši vrh Žumberačke gore u blizini slovenske granice, općina Žumberak. Vrh je širok valovit proplanak dug oko 300 metara, 1178 m visok[1] (prema nekim izvorima 1181 m).[2] U blizini vrha je i sporni vojni objekt koji je 1991. napustila bivša JNA, nakon čega ga je zauzela Slovenska vojska.[3]
Slovenci vrh od 1923. nazivaju Trdinov vrh prema Janezu Trdini, književniku iz Mengeša. Stari naziv je puno stariji, a potječe od crkve Svete Jere iz 15. stoljeća, koja se nalazi sto metara od vrha na slovenskoj strani. U njezinoj blizini dvadesetak metara su natkriveni ostaci crkve svetog Ilije. RTV Slovenija je 1986. godine sagradila blizu vrha 94 metra visok radiotelevizijski toranj.[4][5]
Stariji njemački i mađarski izvori vrh nazivaju St. Geraberg ili Gorianc.[6][7][8][9] Stariji hrvatski izvori donose podatak o vezivanju imena svetoga Ilije uz naziv vrha.[10]
Vrh se nalazi uz Planinarski put Žumberkom[11] (kontrolna točka KT-9).
| UHF kanal |
Frekvencija (MHz) |
Multipleks (ID mreže) |
Programi u multipleksu (Indetifikacija programa) |
ERP (kW) |
Dijagram zračenja kružno (ND) usmjereno (D) |
Polarizacija horizontalna (H) vertikalna (V) |
Modulacija | FEC | Zaštitni interval | Bitrate (MBit/s) |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 25 | 506 | MUX M1 | 5 | D (70°-180°) | H | 64-QAM (32K OFDM) |
2/3 | 19/256 | 27,30 | |
| 32 | 562 | MULTIPLEX A |
|
20 | D (240°-320°) | H | 64-QAM (8K OFDM) |
2/3 | 1/4 | 19,90 |
| 38 | 610 | MULTIPLEX C |
|
20 | D (240°-320°) | H | 64-QAM (8K OFDM) |
3/4 | 1/4 | 22,39 |
Izvori
- ↑ Sveta Gera (1178 m)
- ↑ Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{Citiranje web}},,
- ↑ Uskoro će biti punih trinaest godina od kada su slovenski vojnici zaposjeli hrvatski teritorij na Svetoj Geri.
- ↑ http://www.rtvslo.si/modload.php?&c_mod=static&c_menu=1053668081
- ↑ Vojni zemljovid 1:25000 br. 319-4-1 (1984.-1986.)
- ↑ Annalen des Naturhistorischen Museums in Wien, Naturhistorisches Museum (Austria), Beč, 1898., vol. 13., str. 21. (204.) (nje.)
- ↑ Klute, Fritz. Handbuch der geographischen Wissenschaft, Akademische Verlagsgesellschaft Athenaion, Potsdam, 1931., vol. 3., str. 186. (nje.) „ (Gorianc 1184 m) ”
- ↑ Rudolf trónörökös ő cs. és kir. Fensége, József főherczeg ő cs. és kir. Fensége, Fülöp Szász-Koburg-Gothai herczeg ő Fensége. Az Osztrák-Magyar Monarchia Irásban és Képben, VI. Karinthia és Krajna, poglavlje Krajna tájképekben, Magyar Királyi Államnyomda Kiadása, Budapest, 1891., pohranjeno na Kempelen Farkas Digitális Tankönyvtárat Predložak:Hu icon
- ↑ Karst [2] in Meyers Großes Konversations-Lexikon, Bd. 10., Leipzig, 1907., str. 680.-681. (nje.) „ ... und in dem gegen das rechte Saveufer streichenden Uskokengebirge mit dem St. Geraberg (Gorianc) 1181 m erreichend. ”
- ↑ Poljak, Željko. Hrvatske planine, 4. izmijenjeno i dopunjeno izd., Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb, 2007., str. 142., ISBN 978-953-212-314-2
- ↑ Planinarski put Žumberkom, pristupljeno 5. lipnja 2020.
Nedovršeni članak Sveta Gera koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.