1848.: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Redak 8: Redak 8:
* [[5. lipnja]] – [[Josip Jelačić]] otvara u Zagrebu Hrvatski Sabor koji su bečki dvor i [[ugarska vlada]] zabranili. Svečano je ustoličen za [[hrvatski ban|hrvatskog bana]]. Tom prigodom prvi je put službeno upotrijebljena [[hrvatska zastava|hrvatska trobojnica]]. <ref>(): [https://magazin.hrt.hr/617614/5-lipnja-1848-prva-upotreba-hrvatske-trobojnice-2 ''5. lipnja 1848. - Prva upotreba hrvatske trobojnice''] HRT. 5. lipnja 2020. Pristupljeno 6. lipnja 2020.</ref>
* [[5. lipnja]] – [[Josip Jelačić]] otvara u Zagrebu Hrvatski Sabor koji su bečki dvor i [[ugarska vlada]] zabranili. Svečano je ustoličen za [[hrvatski ban|hrvatskog bana]]. Tom prigodom prvi je put službeno upotrijebljena [[hrvatska zastava|hrvatska trobojnica]]. <ref>(): [https://magazin.hrt.hr/617614/5-lipnja-1848-prva-upotreba-hrvatske-trobojnice-2 ''5. lipnja 1848. - Prva upotreba hrvatske trobojnice''] HRT. 5. lipnja 2020. Pristupljeno 6. lipnja 2020.</ref>
* [[11. rujna]] — Hrvatski [[ban Josip Jelačić]] prešao [[Drava|Dravu]] i krenuo u rat protiv Mađarske. Proglasio je ujedinjenje Međimurja s Hrvatskom.<ref>[https://www.hkv.hr/hkvpedija/hr-kalendar/37714-11-rujna-1848-ban-jelacic-krenuo-u-rat-protiv-madarske.html '' 11. rujna 1848. ban Jelačić krenuo u rat protiv Mađarske  '']. Portal HKV. 30. kolovoza 2021. Pristupljeno 12. rujna 2024.</ref>
* [[11. rujna]] — Hrvatski [[ban Josip Jelačić]] prešao [[Drava|Dravu]] i krenuo u rat protiv Mađarske. Proglasio je ujedinjenje Međimurja s Hrvatskom.<ref>[https://www.hkv.hr/hkvpedija/hr-kalendar/37714-11-rujna-1848-ban-jelacic-krenuo-u-rat-protiv-madarske.html '' 11. rujna 1848. ban Jelačić krenuo u rat protiv Mađarske  '']. Portal HKV. 30. kolovoza 2021. Pristupljeno 12. rujna 2024.</ref>
* Travnički sabor u BiH. Po nalogu Visoke Porte, da bi se ublažio narasli pritisak prema seljacima, osmanske vlasti u BiH na čelu s bosanskim vezirom Tahir-pašom predlažu ukidanje beglučenja ili kuluka (javne tlake, kojom su zemljišni
posjednici begovi prekomjerno iskorištavali raju kao radnu snagu koja je besplatno radila na njihovim posjedima). Kao nadomjestak, Tahir-paša predložio je veća davanja, odnosno plaćanje trećine od sveg proizvoda sa zemlje. Htio je time izjednačiti davanja u svim dijelovima BiH. Nepravedni nameti (smrtnica, pirovina ili svadbarina i beglučenje), postojali su u nekim dijelovima Bosne, poput Posavine, Podrinja i Krajina, dok toga nije bilo u srednjoj Bosni. Za uvođenje trećine bili su nuslimanski posjednici i veleposjednici te očigledno potkupljeni po muslimanima pravoslavni predstavnik sarajevski mitropolit Ignjatije, a protiv su bili samo predstavnici katolika: gvardijani iz triju samostana: fojničkoga, kreševskoga i sutješkoga fra Martin Nedić.<ref>Tado Oršolić: [https://hrcak.srce.hr/en/file/212532 '' Uloga fra Martina Nedića kod uvođenja porezne trećine 1848. i u posavskoj (oraškoj) buni 1857./58.''] Croatica Christiana periodica, Vol. 39 No. 75, 2015., str. 107.-108.{{odlična}}</ref>


== Rođenja ==
== Rođenja ==

Inačica od 17. siječanj 2026. u 04:56

Lua error: Internal error: The interpreter exited with status 127.


Lua error: Internal error: The interpreter exited with status 127.

Događaji

posjednici begovi prekomjerno iskorištavali raju kao radnu snagu koja je besplatno radila na njihovim posjedima). Kao nadomjestak, Tahir-paša predložio je veća davanja, odnosno plaćanje trećine od sveg proizvoda sa zemlje. Htio je time izjednačiti davanja u svim dijelovima BiH. Nepravedni nameti (smrtnica, pirovina ili svadbarina i beglučenje), postojali su u nekim dijelovima Bosne, poput Posavine, Podrinja i Krajina, dok toga nije bilo u srednjoj Bosni. Za uvođenje trećine bili su nuslimanski posjednici i veleposjednici te očigledno potkupljeni po muslimanima pravoslavni predstavnik sarajevski mitropolit Ignjatije, a protiv su bili samo predstavnici katolika: gvardijani iz triju samostana: fojničkoga, kreševskoga i sutješkoga fra Martin Nedić.[3]

Rođenja

Smrti

Izvori

  1. (): 5. lipnja 1848. - Prva upotreba hrvatske trobojnice HRT. 5. lipnja 2020. Pristupljeno 6. lipnja 2020.
  2. 11. rujna 1848. ban Jelačić krenuo u rat protiv Mađarske . Portal HKV. 30. kolovoza 2021. Pristupljeno 12. rujna 2024.
  3. Tado Oršolić: Uloga fra Martina Nedića kod uvođenja porezne trećine 1848. i u posavskoj (oraškoj) buni 1857./58. Croatica Christiana periodica, Vol. 39 No. 75, 2015., str. 107.-108.0

Vanjske poveznice

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: 1848.