Predložak: Članak tjedna: razlika između inačica
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
mNema sažetka uređivanja |
mNema sažetka uređivanja |
||
| Redak 38: | Redak 38: | ||
|35=Ivan Kušan (Sarajevo, 30. kolovoza 1933. - Zagreb, 20. studenoga 2012.) hrvatski književnik i akademik. Diplomirao i magistrirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Uređivao više časopisa (Telegram, Most i dr.) i biblioteka (Modra lasta, Smib, Hit-junior). Redovni profesor ADU u Zagrebu. Kao slikar samostalno je izlagao dva puta. Prevodio je s engleskog, francuskog i ruskog jezika. [[Ivan Kušan | Opširnije u članku]] | |35=Ivan Kušan (Sarajevo, 30. kolovoza 1933. - Zagreb, 20. studenoga 2012.) hrvatski književnik i akademik. Diplomirao i magistrirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Uređivao više časopisa (Telegram, Most i dr.) i biblioteka (Modra lasta, Smib, Hit-junior). Redovni profesor ADU u Zagrebu. Kao slikar samostalno je izlagao dva puta. Prevodio je s engleskog, francuskog i ruskog jezika. [[Ivan Kušan | Opširnije u članku]] | ||
|36='''Don Dinko Vranković''' ([[Svirče]], o. [[Hvar]], [[22. siječnja]] [[1906.]] - [[4. rujna]] [[1970.]]), katolički svećenik, koji je u nekoliko navrata spasio svoje župljane, mještane Sućurja na Hvaru, od stradanja u Drugom svjetskom ratu. Rođen je u obitelji Ivana i Lukrecije (djev. Fredotović) [[Vranković]], kao osmo od jedanaestoro njihove djece. Svijet je ugledao na blagdan svetoga [[Vinko iz Zaragoze|Vincencija]]. [[Dinko Vranković (svećenik)| Opširnije u članku]] | |36='''Don Dinko Vranković''' ([[Svirče]], o. [[Hvar]], [[22. siječnja]] [[1906.]] - [[4. rujna]] [[1970.]]), katolički svećenik, koji je u nekoliko navrata spasio svoje župljane, mještane Sućurja na Hvaru, od stradanja u Drugom svjetskom ratu. Rođen je u obitelji Ivana i Lukrecije (djev. Fredotović) [[Vranković]], kao osmo od jedanaestoro njihove djece. Svijet je ugledao na blagdan svetoga [[Vinko iz Zaragoze|Vincencija]]. [[Dinko Vranković (svećenik)| Opširnije u članku]] | ||
|37= | |37= '''''Zagrebačka Biblija''''' iz [[1968.]] godine pojavljuje se kao četvrti cjeloviti prijevod [[Biblija|Biblije]] na [[hrvatski jezik]], a prvi tiskan u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i to u [[Zagreb]]u. Društveni je izdavač u tadašnjem [[Komunizam|komunističkom]] sustavu objelodanio hrvatski prijevod Biblije načinjen iz izvornika, prema uzoru na Jeruzalemsku Bibliju (''La Bible de Jérusalem''). [[Zagrebačka Biblija | Opširnije u članku]] | ||
|38= | |38='''Zvonimir Šeparović''' ([[Blato]] na [[Korčula|Korčuli]], [[14. rujna]] [[1928.]]) - [[Hrvati|hrvatski]] pravnik i političar. Doktorirao 1966. godine na Sveučilištu u Ljubljani. Bio je profesor međunarodnog prava na [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilištu u Zagrebu]], počev od 1972. (docent, od 1967.) godine. Godine 1985/1986 obnašao je dužnost dekana Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Poznat je kao pionir [[viktimologija|viktimologije]] i vrlo gorljivi protivnik [[smrtna kazna|smrtne kazne]]. Obnašao je dužnost [[rektor]]a [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilištu]] u Zagrebu od [[24. veljače]] [[1989.]] do [[24. travnja]] [[1991.]] godine; na tu ga je dužnost sveučilišna zajednica izabrala protivno volji vladajućih struktura tadašnje jednopartijske komunističke države. [[Zvonimir Šeparović | Opširnije u članku]] | ||
|39= | |39='''Prašuma''', što doslovno znači '' 'stara šuma' '', tip je vegetacije kojim se nazivaju one [[šuma|šume]] koje su se od svog nastanka razvijala uz malo (sekundarne) ili bez utjecaja čovjeka (primarne), odnosno nastale su djelovanjem prirode. | ||
Primarna prašuma je šuma na koju čovjek nije nikada bio utjecao. Za razliku od primarne, sekundarna prašuma je nekad bila gospodarska šuma koju se izuzelo iz gospodarenje te ju se prepustilo neka se samoregulira. S vremenom takva šuma svojim najbitnijim strukturnim | |||
obilježjima postaje slična pravoj prašumi.[[Prašuma | Opširnije u članku]] | |||
|40= | |40= | ||
|41= | |41= | ||
Inačica od 14. rujan 2022. u 09:00