Predložak:Hrvatski povijesni članak tjedna: razlika između inačica

← Starija izmjena Novija izmjena →

VizualnoWikitekst

Inačica od 10. veljača 2023. u 07:46

@@ Redak 6: / Redak 6: @@
 |04=
 |05=
-|06=
+|06='''Hrvatsko-srpska koalicija''' je bio vodeći politički savez u [[Trojednica|Hrvatskoj]] od 1906. do 1918., nastao kao rezultat politike započete [[riječka rezolucija|Riječkom]] i [[zadarska rezolucija|Zadarskom rezolucijom]] (1905). U njoj su djelovale: [[Hrvatska pučka napredna stranka]], [[Hrvatska stranka prava]] i [[Srpska samostalna stranka]]. Nakon njezina osnutka pridružio joj se i Samostalni klub, koji su čini izvanstranački političari oko Supilove [[politika novog kursa|politike novoga kursa]] ([[Frano Supilo|F. Supilo]], [[Franko Potočnjak|F. Potočnjak]], grof M. Kulmer, V. Nikolić, [[Milan Rojc|M. Rojc]], A. Badaj, [[Teodor Pejačević|grof Pejačević]] i dr.).[[Hrvatsko-srpska koalicija|Pročitajte opširnije u sljedećem članku]]
-|07=
+|07='''Hrvatsko-ugarska nagodba''' je sporazum izaslanstva [[Hrvatski sabor|Hrvatskog sabora]] i [[Ugarski sabor|Ugarskog sabora]], sklopljen [[1868.]] godine, kojim je uređen položaj [[Trojedna kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije]] i [[Kraljevina Ugarska|Kraljevine Ugarske]]<ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/232289.html Ustav Republike Hrvatske]</ref> unutar ugarskog dijela [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske Monarhije]] i ustroj središnje vlasti u Hrvatskoj temeljem kojega su Ugarski i [[Hrvatski sabor]] donijeli odgovarajuće zakone.<ref name="Pravni leksikon">''[[Pravni leksikon]]'', Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2006.</ref> Sadržavala je 68 paragrafa i predstavljala temeljni zakon hrvatsko-ugarskih državnih i političkih odnosa u Monarhiji. Njime se iskazivala nerazdruživost [[translajtanija|zemalja krune sv. Stjepana]].<ref name="Proleksis">''[[Opća i nacionalna enciklopedija]]'': [http://proleksis.lzmk.hr/27232/ Hrvatsko-ugarska nagodba]</ref>[[Hrvatsko-ugarska nagodba|Pročitajte opširnije u sljedećem članku]]
-|08=
+|08='''"Riječka krpica"''', u hrvatskoj historiografiji i pravu, naziv je za umetak kojim je na bečkom dvoru promijenjen izvorni članak 66. [[Hrvatsko-ugarska nagodba|Hrvatsko-ugarske nagodbe]] iz [[1868.]] godine. Time je [[Rijeka]] sa svojim kotarom proglašena zasebnim državnopravnim tijelom, te faktično prepuštena [[Ugarska|Ugarskoj]].[[Riječka krpica | Pročitajte opširnije u sljedećem članku]]
-|09=
+|09='''Austrijsko Primorje''' ([[njemački jezik|njem]]. ''Österreichisches Küstenland'', [[talijanski jezik|tal]]. ''Litorale Austriaco'', [[slovenski jezik|slo]]. ''Avstrijsko primorje'') ili '''Küstenland''' (''Litorale'', ''Primorska''), [[krunska zemlja]] (''Kronland'') unutar [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog Carstva]] (kasnije [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]) od 1813. to 1918.Austrijsko Primorje je uključivalo '''[[Slobodni carski grad]] [[Trst]]''' i njegova predgrađa, '''[[Markgrofovija Istra (1849.-1918.)|Markgrofoviju Istru]]''' i '''[[Goriška|Kneževsku grofoviju Goricu i Gradišku]]''', od kojih je svatko imao nezavisnu upravu, ali su svi bili podređeni carskom [[guverner]]u u Trstu, glavnom gradu Primorja. [[Austrijsko primorje| Pročitajte opširnije u sljedećem članku]]
-|10=
+|10='''Londonski ugovor''' iz 1915. godine bio je tajni sporazum između zemalja Antante (Velike Britanije, Francuske i Rusije) i Italije, potpisan 26. travnja 1915., kojim su zemlje Antante privoljele Italiju na izdaju saveza Središnjih sila, obećavajući im teritorije njenih dojučerašnjih saveznika. Prema tom ugovoru, Hrvatska bi bila svedena na dio oko Zagreba, Liku i primorje od Rijeke do sjeverne granice Dalmacije: preostali dijelovi Hrvatske bili bi podijeljeni između Italije i Srbije. Za taj dio Hrvatske koji ne bi bio pripojen Italiji i Srbiji, tek je trebalo odlučiti hoće li pripasti Mađarskoj, ili će ostati u Austrijsko - Mađarskoj zajedničkoj državi. [[Londonski ugovor | Pročitajte opširnije u sljedećem članku]]
-|11=
+|11='''Operativna zona Jadransko primorje''' ([[njemački jezik|njem]]. ''Operationszone Adriatisches Küstenland'' ('''''OZAK''''') ili kolokvijalno ''Operationszone Adria'', [[talijanski jezik|tal]]. ''Zona d'operazioni del Litorale adriatico'', [[slovenski jezik|slov]]. ''Operacijska cona Jadransko primorje''), kao ''de facto'' upravna jedinica [[Treći Reich|nacističke Njemačke]] na [[Jadransko more|sjevernojadranskoj]] obali stvoren 1. listopada 1943. godine<ref name="Bućin"/> tijekom [[Drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]]. Stvorena je od teritorija koji su prethodno bili pod kontrolom [[fašistička Italija|fašističke Italije]] sve do [[operacija Osovina|njemačke invazije]] na nju. [[Operativna zona Jadransko primorje | Pročitajte opširnije u sljedećem članku]]
-|12=
+|12='''Kordunaška buna''' (naziv u Hrvatskoj) odnosno '''Cazinska buna''' (naziv izvan Hrvatske), prva prava [[buna]] u [[Druga Jugoslavija|Titovoj Jugoslaviji]] protiv novog [[socijalizam|socijalističkog]] uređenja. Izbila je [[6. svibnja]] [[1950.]] godine. Seljaci su se opirali nasilnoj [[kolektivizacija|kolektivizaciji]]<ref name=enciklopedija/>  i pobunili protiv nepravednih i agresivnih metoda [[otkup]]a poljoprivrednih proizvoda od strane tadašnje vlasti, s obzirom da se radilo o [[suša|sušnoj]] godini. Broj sudionika pobune kreće se oko 720. Oružana pobuna izbila je u tadašnjim kotarima [[Cazin]], [[Velika Kladuša]] i [[Slunj]]. Pobunili su se [[Muslimani (narod)|muslimani]], ali i [[Srbi]] i [[Hrvati]] na granici [[Cazinska krajina|Cazinske krajine]] u BiH i [[Kordun]]a u Hrvatskoj.<ref name=promocija>(boš.) [http://www.uskinfo.ba/vijest/u-cazinu-je-promovirano-drugo-izdanje-romana-omaha-1950/12642 Uskinfo.ba] Uskinfo/avaz.ba: ''U Cazinu je promovirano drugo izdanje romana Omaha 1950'', 7. svibnja 2015.  (pristupljeno 20. ožujka 2020.)</ref> Ugušila ju je u krvi milicija i [[JNA|vojska]] sljedećeg dana.<ref name=enciklopedija>[https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=11079 Hrvatska enciklopedija] ''Cazin'' (pristupljeno 20. ožujka 2020.)</ref> Vlasti su godinama bunu držale [[državna tajna|državnom tajnom]]. [[Kordunaška buna | Pročitajte opširnije u sljedećem članku]]
 |13=
 |14=