Toggle menu
242,5 tis.
116
18
647,3 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Stanična kultura: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
m file->datoteka
m Zamjena teksta - '<!--'''St(.*)'''-->' u ''
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Stanična kultura'''-->[[Datoteka:Cell Culture in a tiny Petri dish.jpg|right|thumb|Stanična kultura u maloj Petrijevoj zdjelici.]]
[[Datoteka:Cell Culture in a tiny Petri dish.jpg|right|thumb|Stanična kultura u maloj Petrijevoj zdjelici.]]
[[Datoteka:Epithelial-cells.jpg|right|thumb|Kultura stanica [[epitel|epitela]], [[bojanje (biologija)|obojanih]] crveno ([[keratin]]) i zeleno ([[DNK]]).]]
[[Datoteka:Epithelial-cells.jpg|right|thumb|Kultura stanica [[epitel|epitela]], [[bojanje (biologija)|obojanih]] crveno ([[keratin]]) i zeleno ([[DNK]]).]]



Inačica od 22. lipanj 2025. u 11:20

Stanična kultura u maloj Petrijevoj zdjelici.
Datoteka:Epithelial-cells.jpg
Kultura stanica epitela, obojanih crveno (keratin) i zeleno (DNK).

Stanična linija ili stanična kultura je stalno etablirana stanična kultura koja će beskonačno proliferirati, uz zadani svježi medij ili prostor.[1] Predstavlja uzgajanje životinjskih stanica u laboratoriju u kontroliranim uvjetima. S uzgojem se prvi put počelo početkom 20. stoljeća. Najpoznatija stanična linija je HeLa - stanice raka grlića maternice.[2]

S obzirom na trajnost, mogu biti primarne stanične linije čiji je životni vijek ograničen jer vremenom umiru, te besmrtne, koje se beskonačno dijele, a kod kojih su promjene namjerne ili slučajne (mutacija). Kulture dijelimo na adherentne i na stanice u suspenziji.[2]

Izvori

  1. Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{Citiranje web}},
    ,
  2. 2,0 2,1
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{Citiranje web}},
    ,
Sadržaj