Sjeverna vreća ugljena (tamna maglica): razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
m file->datoteka
m Zamjena teksta - '{{Citiranje web |' u '{{citiranje weba|'
Redak 1: Redak 1:
[[Datoteka:Dark Rift 2012.jpg|thumb|300px|[[Ekspozicija|Prekoizložena]] fotografija pokazuje dio Kumove slame na Velikom rasjedu, tamnoj stazi tamnih oblaka koja se pruža od zviježđa [[Labud (zviježđe)|Labuda]] do zviježđa [[Strijelac (zviježđe)|Strijelca]].]]
[[Datoteka:Dark Rift 2012.jpg|thumb|300px|[[Ekspozicija|Prekoizložena]] fotografija pokazuje dio Kumove slame na Velikom rasjedu, tamnoj stazi tamnih oblaka koja se pruža od zviježđa [[Labud (zviježđe)|Labuda]] do zviježđa [[Strijelac (zviježđe)|Strijelca]].]]


'''Sjeverna vreća ugljena''' (eng. Northern Coalsack), '''Veliki rasjed''' (eng. ''Great Rift'', fra. ''Rift sombre''), '''Tamna rijeka''' (eng. ''Dark River''), u astronomiji je područje [[tamna maglica|tamnih pojaseva]] koje zatamnjuju galaktiku [[Kumova slama|Kumovu slamu]], gledano sa Zemlje. Za njih se misli da su nakupina preklapajući, nesvijetlećih, [[molekulski oblak|molekulskih]] [[svemirska prašina|oblaka prašine]] koji leže između [[Sunčev sustav|Sunčeva sustava]] i [[Strijelčeva ruka|Strijelčeve ruke]] Kumove slame. Tvore tamnu stazu kroz zvjezdani put Kumove slame koji, gledan sa Zemlje je nahuknuti pojas bijela svijetla, širine  30-ak stupnjeva, pružajući se u luku preko [[noćno nebo|noćnog neba]]. Oblaci se nalaze oko 800 do 1000 parseka (2600 do 3000 svj. godina) sa Zemlje,<ref>{{cite journal |bibcode=2015ApJ...810...25G |doi=10.1088/0004-637X/810/1/25 |arxiv=1507.01005 |title=A Three-Dimensional Map of Milky Way Dust |language=eng.|journal=The Astrophysical Journal |volume=810 |pages=25 |year=2015 |last1=Green |first1=Gregory M |last2=Schlafly |first2=Edward F |last3=Finkbeiner |first3=Douglas P |last4=Rix |first4=Hans-Walter |last5=Martin |first5=Nicolas |last6=Burgett |first6=William |last7=Draper |first7=Peter W |last8=Flewelling |first8=Heather |last9=Hodapp |first9=Klaus |last10=Kaiser |first10=Nicholas|last11=Kudritzki |first11=Rolf Peter |last12=Magnier |first12=Eugene |last13=Metcalfe |first13=Nigel |last14=Price |first14=Paul |last15=Tonry |first15=John |last16=Wainscoat |first16=Richard}}</ref> a po drugim autorima 4500 svj. godina od Zemlje.<ref>(fra.) pogl. 65 « Le grand Rift », dans Emmanuel Beaudoin, ''101 merveilles du ciel'', Paris, Dunod, coll. « hors collection », 2015, 240 p., 19,5 × 22,8 cm ({{ISBN|2-10073802-X}} et 978-2-10073802-1, [https://worldcat.org/oclc/930454645&lang=fr OCLC 930454645], [http://www.dunod.com/sciences-techniques/culture-scientifique/sciences-de-la-matiere-et-de-lunivers/101-merveilles-du-ciel online] [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http%3A%2F%2Fwww.dunod.com%2Fsciences-techniques%2Fculture-scientifique%2Fsciences-de-la-matiere-et-de-lunivers%2F101-merveilles-du-ciel arhiv]), str. 146 [https://books.google.com/books?id=F4rJCgAAQBAJ&pg=PAPT145 online] [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=https%3A%2F%2Fbooks.google.com%2Fbooks%3Fid%3DF4rJCgAAQBAJ%26pg%3DPAPT145 arhiv] (8. siječnja 2016.)].</ref> Procjenjuje se da su oblaci oko milijun [[sunčeva masa|sunčevih masa]] [[plazma (fizika)|plazme]] i prašine.<ref name="EarthSky">{{Citiranje web |url=http://earthsky.org/clusters-nebulae-galaxies/the-great-rift-in-the-milky-way |title=Great Rift: Dark area in the Milky Way |year=2010 |publisher=[[Earth & Sky|EarthSky]] Communications |accessdate=2010-06-15}}</ref>  
'''Sjeverna vreća ugljena''' (eng. Northern Coalsack), '''Veliki rasjed''' (eng. ''Great Rift'', fra. ''Rift sombre''), '''Tamna rijeka''' (eng. ''Dark River''), u astronomiji je područje [[tamna maglica|tamnih pojaseva]] koje zatamnjuju galaktiku [[Kumova slama|Kumovu slamu]], gledano sa Zemlje. Za njih se misli da su nakupina preklapajući, nesvijetlećih, [[molekulski oblak|molekulskih]] [[svemirska prašina|oblaka prašine]] koji leže između [[Sunčev sustav|Sunčeva sustava]] i [[Strijelčeva ruka|Strijelčeve ruke]] Kumove slame. Tvore tamnu stazu kroz zvjezdani put Kumove slame koji, gledan sa Zemlje je nahuknuti pojas bijela svijetla, širine  30-ak stupnjeva, pružajući se u luku preko [[noćno nebo|noćnog neba]]. Oblaci se nalaze oko 800 do 1000 parseka (2600 do 3000 svj. godina) sa Zemlje,<ref>{{cite journal |bibcode=2015ApJ...810...25G |doi=10.1088/0004-637X/810/1/25 |arxiv=1507.01005 |title=A Three-Dimensional Map of Milky Way Dust |language=eng.|journal=The Astrophysical Journal |volume=810 |pages=25 |year=2015 |last1=Green |first1=Gregory M |last2=Schlafly |first2=Edward F |last3=Finkbeiner |first3=Douglas P |last4=Rix |first4=Hans-Walter |last5=Martin |first5=Nicolas |last6=Burgett |first6=William |last7=Draper |first7=Peter W |last8=Flewelling |first8=Heather |last9=Hodapp |first9=Klaus |last10=Kaiser |first10=Nicholas|last11=Kudritzki |first11=Rolf Peter |last12=Magnier |first12=Eugene |last13=Metcalfe |first13=Nigel |last14=Price |first14=Paul |last15=Tonry |first15=John |last16=Wainscoat |first16=Richard}}</ref> a po drugim autorima 4500 svj. godina od Zemlje.<ref>(fra.) pogl. 65 « Le grand Rift », dans Emmanuel Beaudoin, ''101 merveilles du ciel'', Paris, Dunod, coll. « hors collection », 2015, 240 p., 19,5 × 22,8 cm ({{ISBN|2-10073802-X}} et 978-2-10073802-1, [https://worldcat.org/oclc/930454645&lang=fr OCLC 930454645], [http://www.dunod.com/sciences-techniques/culture-scientifique/sciences-de-la-matiere-et-de-lunivers/101-merveilles-du-ciel online] [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http%3A%2F%2Fwww.dunod.com%2Fsciences-techniques%2Fculture-scientifique%2Fsciences-de-la-matiere-et-de-lunivers%2F101-merveilles-du-ciel arhiv]), str. 146 [https://books.google.com/books?id=F4rJCgAAQBAJ&pg=PAPT145 online] [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=https%3A%2F%2Fbooks.google.com%2Fbooks%3Fid%3DF4rJCgAAQBAJ%26pg%3DPAPT145 arhiv] (8. siječnja 2016.)].</ref> Procjenjuje se da su oblaci oko milijun [[sunčeva masa|sunčevih masa]] [[plazma (fizika)|plazme]] i prašine.<ref name="EarthSky">{{citiranje weba|url=http://earthsky.org/clusters-nebulae-galaxies/the-great-rift-in-the-milky-way |title=Great Rift: Dark area in the Milky Way |year=2010 |publisher=[[Earth & Sky|EarthSky]] Communications |accessdate=2010-06-15}}</ref>  
Otkrio ju je [[Edward Emerson Barnard]] 1919. godine.<ref>(eng.) Anton Pannekoek, ''A History of Astronomy'', Courier Corporation, 1989, 476– p. ({{ISBN|978-0-486-65994-7}}, [https://books.google.com/books?id=I1LGdDe0NYcC&pg=PA476 online] [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=https%3A%2F%2Fbooks.google.com%2Fbooks%3Fid%3DI1LGdDe0NYcC%26pg%3DPA476 arhivirano])</ref>
Otkrio ju je [[Edward Emerson Barnard]] 1919. godine.<ref>(eng.) Anton Pannekoek, ''A History of Astronomy'', Courier Corporation, 1989, 476– p. ({{ISBN|978-0-486-65994-7}}, [https://books.google.com/books?id=I1LGdDe0NYcC&pg=PA476 online] [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=https%3A%2F%2Fbooks.google.com%2Fbooks%3Fid%3DI1LGdDe0NYcC%26pg%3DPA476 arhivirano])</ref>



Inačica od 14. rujan 2025. u 00:18

Datoteka:Dark Rift 2012.jpg
Prekoizložena fotografija pokazuje dio Kumove slame na Velikom rasjedu, tamnoj stazi tamnih oblaka koja se pruža od zviježđa Labuda do zviježđa Strijelca.

Sjeverna vreća ugljena (eng. Northern Coalsack), Veliki rasjed (eng. Great Rift, fra. Rift sombre), Tamna rijeka (eng. Dark River), u astronomiji je područje tamnih pojaseva koje zatamnjuju galaktiku Kumovu slamu, gledano sa Zemlje. Za njih se misli da su nakupina preklapajući, nesvijetlećih, molekulskih oblaka prašine koji leže između Sunčeva sustava i Strijelčeve ruke Kumove slame. Tvore tamnu stazu kroz zvjezdani put Kumove slame koji, gledan sa Zemlje je nahuknuti pojas bijela svijetla, širine 30-ak stupnjeva, pružajući se u luku preko noćnog neba. Oblaci se nalaze oko 800 do 1000 parseka (2600 do 3000 svj. godina) sa Zemlje,[1] a po drugim autorima 4500 svj. godina od Zemlje.[2] Procjenjuje se da su oblaci oko milijun sunčevih masa plazme i prašine.[3] Otkrio ju je Edward Emerson Barnard 1919. godine.[4]

Vidi

Bilješke

  1. • Nepoznat parametar: first16
    • Nepoznat parametar: last8
    • Nepoznat parametar: first8
    • Nepoznat parametar: first1
    • Nepoznat parametar: first10
    • Nepoznat parametar: first7
    • Nepoznat parametar: last9
    • Nepoznat parametar: last10
    • Nepoznat parametar: first15
    • Nepoznat parametar: bibcode
    • Nepoznat parametar: last16
    • Nepoznat parametar: last1
    • Nepoznat parametar: first6
    • Nepoznat parametar: arxiv
    • Nepoznat parametar: first14
    • Nepoznat parametar: last6
    • Nepoznat parametar: first9
    • Nepoznat parametar: last12
    • Nepoznat parametar: first12
    • Nepoznat parametar: last7
    • Nepoznat parametar: first13
    • Nepoznat parametar: last11
    • Nepoznat parametar: first11
    • Nepoznat parametar: last13
    • Nepoznat parametar: last15
    • Nepoznat parametar: last14
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  2. (fra.) pogl. 65 « Le grand Rift », dans Emmanuel Beaudoin, 101 merveilles du ciel, Paris, Dunod, coll. « hors collection », 2015, 240 p., 19,5 × 22,8 cm (ISBN 2-10073802-X et 978-2-10073802-1, OCLC 930454645, online arhiv), str. 146 online arhiv (8. siječnja 2016.)].
  3. • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  4. (eng.) Anton Pannekoek, A History of Astronomy, Courier Corporation, 1989, 476– p. (ISBN 978-0-486-65994-7, online arhivirano)

Referencije

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{Citiranje web}},,

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{Citiranje web}},,

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{Citiranje web}},,