Homoikoničnost: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 7. ožujak 2022. u 12:12

U računalnom programiranju, homoikoničnost je svojstvo nekih programskih jezika, u kojima je primarna reprezentacija programa također struktura podataka u primitivnom tipu samog jezika, etimologija od čega dolazi od homo što znači isti i icon što znači reprezentacija, predstavljanje.

Primjeri

Jezici koji se smatraju homoikoničnima uključuju većinu članova Lisp porodice, Prolog, Smalltalk, REBOL, SNOBOL, XSLT, TRAC, Tcl, Io i Joy.

Jedna je prednost homoikoničnosti ta što proširenje jezika novim konceptima tipično postaje mnogo jednostavnije, s obzirom da podatci koji predstavljaju kod mogu biti proslijeđeni između meta i baznog sloja programa. Tipična demonstracija homoikoničnosti jest metacirkularni interpreter.

Inačica od 23. kolovoz 2021. u 03:10 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 520.596 edits Bot: Automatski unos stranica		Posljednja izmjena od 7. ožujak 2022. u 12:12 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 520.596 edits m brisanje nepotrebnog teksta
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Homoikoničnost'''-->~~U računalnom programiranju, '''homoikoničnost''' je svojstvo nekih programskih jezika, u kojima je primarna reprezentacija programa također [[struktura podataka]] u [[primitivni tip\|primitivnom tipu]] samog jezika, etimologija od čega dolazi od ''homo'' što znači ''isti'' i ''icon'' što znači ''reprezentacija'', ''predstavljanje''.		U računalnom programiranju, '''homoikoničnost''' je svojstvo nekih programskih jezika, u kojima je primarna reprezentacija programa također [[struktura podataka]] u [[primitivni tip\|primitivnom tipu]] samog jezika, etimologija od čega dolazi od ''homo'' što znači ''isti'' i ''icon'' što znači ''reprezentacija'', ''predstavljanje''.

	== Primjeri ==		== Primjeri ==