Razlika između inačica stranice »Queensland«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (file->datoteka) |
||
| Redak 36: | Redak 36: | ||
===Dolazak aboridžina=== | ===Dolazak aboridžina=== | ||
==Britansko koloniziranje i rat s aboridžinima== | ==Britansko koloniziranje i rat s aboridžinima== | ||
[[ | [[Datoteka:Bulla Queensland 1861.jpg|thumb|Bitka između aboridžina i britanske ekspedicije kod Bulle 1861. godine]] | ||
Dolazak britnaskih kolonista u 1800-tim nije bio dočekan sjedeći od aboridžinskih naroda koji su naseljavali proctor sadašnjeg Queenslanda, zbog stoljetnog kontakta aboridžina s europskim i indonežanskim trgovcima koji sežu do 1600-tih. Britanske kolonijalne vlasti htjele su što brže uspostaviti vlast nad svojim teritorijem, i htjele su na svaki način pokoriti aborižinske narode, tako da nisu birala sredstva niti načine kako izvesti ovaj pothvat. Britanske vlasti osnovale su razne paravojne vojne snage, urođeničke milicije pod izravnom vlasti, a mnogi zemljovlasnici vodili su svoje osobne bitke s plemenima. Britanski kolonijalisti su koristili podijeljenost i svađe između pojedinih aboridžinskih naroda u svoje svrhe tako da su davali robu i usluge jednima, za izdaju, za uzvrat za palež i ubojstva protivnika britanske krune. Problem s aboridžinskim narodima bila je ta da se zbog decentralizirane kulture, nisu nikako mogli doći do zajedničkog jezika da udruže svoje snage protiv kolonijalista, jer aboridžini nisu imali razvijene klasne structure niti izraženu ratničku kulturu ili klasu kao što je bilo pristuno recimo kod novozelandskih [[Maori|Maora]]. Zbog svega ovoga, aboridžini su trpjeli tako da kroz vrijeme od ranih 1800tih do početka 20. stoljeća u međusobnim borbama je poginulo preko 30.000 aboridžina sprema 1.500 (doseljenika, vojnika, i aboridžinskih [[kvisling]]a). <ref>https://web.archive.org/web/20060718191740/http://www.abc.net.au/frontier/stories/ep3.htm , pristupljeno 5. listopada 2016.</ref> Prema nekim procijenama od ruke aboridžinskih kvislinga (Urođeničke policije eng. Native police) između 1857. i 1897 ubijeno je preko 24.000 aboridžinskih muškaraca, žena, djece i staraca. <ref>R Evans, quoted in T Bottoms (2013) Conspiracy of Silence: Queensland's frontier killing times, Allen & Unwin, p.181</ref> Najveći masakar bijelih došljaka izvedeli su aboridžini 27. listopada 1857. godine kada je ubijeno 11 europljana na obalama rijeke Dawson kod stanice Martha Fraser's Hornet Bank. Ovo je ujednio i naveći zabilježeni masakar bijelih došljaka u Australiji koji su izveli aboridžini.<ref>Reid, Gordon: A Nest of Hornets: The Massacre of the Fraser family at Hornet Bank Station, Central Queensland, 1857, and related events, Melbourne 1982.</ref> | Dolazak britnaskih kolonista u 1800-tim nije bio dočekan sjedeći od aboridžinskih naroda koji su naseljavali proctor sadašnjeg Queenslanda, zbog stoljetnog kontakta aboridžina s europskim i indonežanskim trgovcima koji sežu do 1600-tih. Britanske kolonijalne vlasti htjele su što brže uspostaviti vlast nad svojim teritorijem, i htjele su na svaki način pokoriti aborižinske narode, tako da nisu birala sredstva niti načine kako izvesti ovaj pothvat. Britanske vlasti osnovale su razne paravojne vojne snage, urođeničke milicije pod izravnom vlasti, a mnogi zemljovlasnici vodili su svoje osobne bitke s plemenima. Britanski kolonijalisti su koristili podijeljenost i svađe između pojedinih aboridžinskih naroda u svoje svrhe tako da su davali robu i usluge jednima, za izdaju, za uzvrat za palež i ubojstva protivnika britanske krune. Problem s aboridžinskim narodima bila je ta da se zbog decentralizirane kulture, nisu nikako mogli doći do zajedničkog jezika da udruže svoje snage protiv kolonijalista, jer aboridžini nisu imali razvijene klasne structure niti izraženu ratničku kulturu ili klasu kao što je bilo pristuno recimo kod novozelandskih [[Maori|Maora]]. Zbog svega ovoga, aboridžini su trpjeli tako da kroz vrijeme od ranih 1800tih do početka 20. stoljeća u međusobnim borbama je poginulo preko 30.000 aboridžina sprema 1.500 (doseljenika, vojnika, i aboridžinskih [[kvisling]]a). <ref>https://web.archive.org/web/20060718191740/http://www.abc.net.au/frontier/stories/ep3.htm , pristupljeno 5. listopada 2016.</ref> Prema nekim procijenama od ruke aboridžinskih kvislinga (Urođeničke policije eng. Native police) između 1857. i 1897 ubijeno je preko 24.000 aboridžinskih muškaraca, žena, djece i staraca. <ref>R Evans, quoted in T Bottoms (2013) Conspiracy of Silence: Queensland's frontier killing times, Allen & Unwin, p.181</ref> Najveći masakar bijelih došljaka izvedeli su aboridžini 27. listopada 1857. godine kada je ubijeno 11 europljana na obalama rijeke Dawson kod stanice Martha Fraser's Hornet Bank. Ovo je ujednio i naveći zabilježeni masakar bijelih došljaka u Australiji koji su izveli aboridžini.<ref>Reid, Gordon: A Nest of Hornets: The Massacre of the Fraser family at Hornet Bank Station, Central Queensland, 1857, and related events, Melbourne 1982.</ref> | ||
Trenutačna izmjena od 17:54, 7. svibnja 2022.
- PREUSMJERI Predložak:Infookvir država Australije
Queensland je australska država koja zauzima sjeveroistočni kut kontinenta. Graniči sa Sjevernim teritorijem, Južnom Australijom i Novim Južnim Walesom.
Povijest
Dolazak aboridžina
Britansko koloniziranje i rat s aboridžinima
Dolazak britnaskih kolonista u 1800-tim nije bio dočekan sjedeći od aboridžinskih naroda koji su naseljavali proctor sadašnjeg Queenslanda, zbog stoljetnog kontakta aboridžina s europskim i indonežanskim trgovcima koji sežu do 1600-tih. Britanske kolonijalne vlasti htjele su što brže uspostaviti vlast nad svojim teritorijem, i htjele su na svaki način pokoriti aborižinske narode, tako da nisu birala sredstva niti načine kako izvesti ovaj pothvat. Britanske vlasti osnovale su razne paravojne vojne snage, urođeničke milicije pod izravnom vlasti, a mnogi zemljovlasnici vodili su svoje osobne bitke s plemenima. Britanski kolonijalisti su koristili podijeljenost i svađe između pojedinih aboridžinskih naroda u svoje svrhe tako da su davali robu i usluge jednima, za izdaju, za uzvrat za palež i ubojstva protivnika britanske krune. Problem s aboridžinskim narodima bila je ta da se zbog decentralizirane kulture, nisu nikako mogli doći do zajedničkog jezika da udruže svoje snage protiv kolonijalista, jer aboridžini nisu imali razvijene klasne structure niti izraženu ratničku kulturu ili klasu kao što je bilo pristuno recimo kod novozelandskih Maora. Zbog svega ovoga, aboridžini su trpjeli tako da kroz vrijeme od ranih 1800tih do početka 20. stoljeća u međusobnim borbama je poginulo preko 30.000 aboridžina sprema 1.500 (doseljenika, vojnika, i aboridžinskih kvislinga). [1] Prema nekim procijenama od ruke aboridžinskih kvislinga (Urođeničke policije eng. Native police) između 1857. i 1897 ubijeno je preko 24.000 aboridžinskih muškaraca, žena, djece i staraca. [2] Najveći masakar bijelih došljaka izvedeli su aboridžini 27. listopada 1857. godine kada je ubijeno 11 europljana na obalama rijeke Dawson kod stanice Martha Fraser's Hornet Bank. Ovo je ujednio i naveći zabilježeni masakar bijelih došljaka u Australiji koji su izveli aboridžini.[3]
20. stoljeće
21. stoljeće
Zemljopis
Stanovništvo
Politika i organizacija
Ekonomija
Prijevoz
Obrazovanje
Šport
Povezani članci
Vrela
Vanjske poveznice
Nedovršeni članak Queensland koji govori o Australiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.
| |||||||||||||
- ↑ https://web.archive.org/web/20060718191740/http://www.abc.net.au/frontier/stories/ep3.htm , pristupljeno 5. listopada 2016.
- ↑ R Evans, quoted in T Bottoms (2013) Conspiracy of Silence: Queensland's frontier killing times, Allen & Unwin, p.181
- ↑ Reid, Gordon: A Nest of Hornets: The Massacre of the Fraser family at Hornet Bank Station, Central Queensland, 1857, and related events, Melbourne 1982.