Razlika između inačica stranice »Malajski prolaz«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (file->datoteka) |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Malajski prolaz'''-->[[ | <!--'''Malajski prolaz'''-->[[Datoteka:Sumatra hr.svg|thumb|250px|Malajski prolaz na zemljovidu Sumatre]] | ||
'''Malajski prolaz''' je [[tjesnac]] u [[Jugoistočna Azija|Jugoistočnoj Aziji]] koji spaja [[Andamansko more]] s [[Južno kinesko more|Južnokineskim]] i [[Javansko more|Javanskim morem]]. Dug je oko 930 [[km]] i širok između 38 i 393 km. | '''Malajski prolaz''' je [[tjesnac]] u [[Jugoistočna Azija|Jugoistočnoj Aziji]] koji spaja [[Andamansko more]] s [[Južno kinesko more|Južnokineskim]] i [[Javansko more|Javanskim morem]]. Dug je oko 930 [[km]] i širok između 38 i 393 km. | ||
Trenutačna izmjena od 07:46, 30. travnja 2022.
Malajski prolaz je tjesnac u Jugoistočnoj Aziji koji spaja Andamansko more s Južnokineskim i Javanskim morem. Dug je oko 930 km i širok između 38 i 393 km.
Najvažnija luka je Malakka u Maleziji. Ovaj moreuz ima ogromno značenje za svjetsku trgovinu, to je morski put s najgušćim prometom na svijetu. Između 20 i 25% cjelokupne svjetske pomorske trgovine prolazi tim moreuzom. Dnevno kroz Malajski prolaz prođe oko 2.000 brodova.
To je najugroženiji morski put, jer tu još i danas snažno djeluju suvremeni pirati. Tako je, na primjer, 9. siječnja otet tanker "Cherry 201". Nakon dugih pregovora o visini otkupnine, pirati su ubili četiri mornara.
Već duže vrijeme se povremeno pojavljuju planovi o uspostavljanju direktne pomorske veze između Andamanskog mora i Tajlandskog zaljeva gradnjom plovnog kanala preko Malajskog poluotoka na jugu Tajlanda. Takva pomorska veza bitno bi smanjila korištenje Malajskog prolaza (ali i singapurske luke). Stručnjaci procjenjuju troškove gradnje takvog kanala na iznos do najviše 28 milijardi američkih dolara. [1]
Očekuje se određeno rasterećenje ovog pomorskog puta nakon dovršetka gradnje naftovoda i plinovoda koji Kina gradi uz put svile. [2]
Izvori
- ↑ Wolfgang Hirn: Herausforderung China. Bundeszentrale für politische Bildung, Bonn, 2006, S. 198.
- ↑ China.org.cn: China baut entlang der Seidenstraße Öl- und Gaspipeline, 21. September 2005