Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Malajski prolaz: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m file->datoteka
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Malajski prolaz'''-->[[File:Sumatra hr.svg|thumb|250px|Malajski prolaz na zemljovidu Sumatre]]
<!--'''Malajski prolaz'''-->[[Datoteka:Sumatra hr.svg|thumb|250px|Malajski prolaz na zemljovidu Sumatre]]
'''Malajski prolaz''' je [[tjesnac]] u [[Jugoistočna Azija|Jugoistočnoj Aziji]] koji spaja [[Andamansko more]] s [[Južno kinesko more|Južnokineskim]] i [[Javansko more|Javanskim morem]]. Dug je oko 930 [[km]] i širok između 38 i 393 km.
'''Malajski prolaz''' je [[tjesnac]] u [[Jugoistočna Azija|Jugoistočnoj Aziji]] koji spaja [[Andamansko more]] s [[Južno kinesko more|Južnokineskim]] i [[Javansko more|Javanskim morem]]. Dug je oko 930 [[km]] i širok između 38 i 393 km.



Posljednja izmjena od 30. travanj 2022. u 07:46

Malajski prolaz na zemljovidu Sumatre

Malajski prolaz je tjesnac u Jugoistočnoj Aziji koji spaja Andamansko more s Južnokineskim i Javanskim morem. Dug je oko 930 km i širok između 38 i 393 km.

Najvažnija luka je Malakka u Maleziji. Ovaj moreuz ima ogromno značenje za svjetsku trgovinu, to je morski put s najgušćim prometom na svijetu. Između 20 i 25% cjelokupne svjetske pomorske trgovine prolazi tim moreuzom. Dnevno kroz Malajski prolaz prođe oko 2.000 brodova.

To je najugroženiji morski put, jer tu još i danas snažno djeluju suvremeni pirati. Tako je, na primjer, 9. siječnja otet tanker "Cherry 201". Nakon dugih pregovora o visini otkupnine, pirati su ubili četiri mornara.

Već duže vrijeme se povremeno pojavljuju planovi o uspostavljanju direktne pomorske veze između Andamanskog mora i Tajlandskog zaljeva gradnjom plovnog kanala preko Malajskog poluotoka na jugu Tajlanda. Takva pomorska veza bitno bi smanjila korištenje Malajskog prolaza (ali i singapurske luke). Stručnjaci procjenjuju troškove gradnje takvog kanala na iznos do najviše 28 milijardi američkih dolara. [1]

Očekuje se određeno rasterećenje ovog pomorskog puta nakon dovršetka gradnje naftovoda i plinovoda koji Kina gradi uz put svile. [2]

Izvori

  1. Wolfgang Hirn: Herausforderung China. Bundeszentrale für politische Bildung, Bonn, 2006, S. 198.
  2. China.org.cn: China baut entlang der Seidenstraße Öl- und Gaspipeline, 21. September 2005
Sadržaj