Toggle menu
243,3 tis.
110
18
643,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Alois Alzheimer: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
m bnz
m Zamjena teksta - '[[19' u '[[medicina u 19'
Redak 1: Redak 1:
[[Datoteka:Alois Alzheimer 003.jpg|mini|desno|Spomen ploča Alzheimeru u [[Wrocław]]u.]]
[[Datoteka:Alois Alzheimer 003.jpg|mini|desno|Spomen ploča Alzheimeru u [[Wrocław]]u.]]


'''Aloysius "Alois" Alzheimer''' ([[14. lipnja]] [[1864.]] - [[19. prosinca]] [[1915.]]) bio je [[Njemačka|njemački]] psihijatar i neuropatolog, koji je zaslužan za prvi opis presenilne demencije koju je kasnije njegov kolega, [[Emil Kraepelin]], po njemu nazvao [[Alzheimerova bolest]].
'''Aloysius "Alois" Alzheimer''' ([[14. lipnja]] [[1864.]] - [[medicina u 19. prosinca]] [[medicina u 1915.]]) bio je [[Njemačka|njemački]] psihijatar i neuropatolog, koji je zaslužan za prvi opis presenilne demencije koju je kasnije njegov kolega, [[Emil Kraepelin]], po njemu nazvao [[Alzheimerova bolest]].


Alzheimer je rođen u [[Bavarska|Bavarskoj]] u mjestu [[Marktbreit]], diplomirao je medicinu na Sveučilištu u [[Würzburg]]u 1887.g. Godine 1901. dok je radio u psihijatrijskoj bolnici u njemačkom gradu [[Frankfurt na Majni]], primijetio je pacijenticu Auguste Deter koja je sljedećih pet godina postala središte njegovog zanimanja. Bolesnica u dobi od 51 godine je patila od neuobičajenih simptoma koji su uključivali i gubitak kratkotrajnog pamćenja. Nakon njene smrti 1906.g. zajedno sa dva talijanska liječnik je na uzorcima njenog mozga, posebnim tehnikama bojanja, otkrio u [[neuron]]ima nakupine [[amiloid]]a u obliku druza (plakova) ili fibrila. Po prvi puta su se klinički simptomi presenilne demecije povezali sa patološkim promjenama mozga. Kako je u to vrijeme njemački jezik bio vodeći u psihijatriji, Kraepelinov naziv, Alzheimerova bolest uvriježio se znanstvenoj literaturi toga vremena. Alzheimer je preminuo u dobi od 51 godine u gradu [[Wrocław]]u, najverojatnije od posljedica reumatske groznice i bubrežnog zatajenja.
Alzheimer je rođen u [[Bavarska|Bavarskoj]] u mjestu [[Marktbreit]], diplomirao je medicinu na Sveučilištu u [[Würzburg]]u 1887.g. Godine 1901. dok je radio u psihijatrijskoj bolnici u njemačkom gradu [[Frankfurt na Majni]], primijetio je pacijenticu Auguste Deter koja je sljedećih pet godina postala središte njegovog zanimanja. Bolesnica u dobi od 51 godine je patila od neuobičajenih simptoma koji su uključivali i gubitak kratkotrajnog pamćenja. Nakon njene smrti 1906.g. zajedno sa dva talijanska liječnik je na uzorcima njenog mozga, posebnim tehnikama bojanja, otkrio u [[neuron]]ima nakupine [[amiloid]]a u obliku druza (plakova) ili fibrila. Po prvi puta su se klinički simptomi presenilne demecije povezali sa patološkim promjenama mozga. Kako je u to vrijeme njemački jezik bio vodeći u psihijatriji, Kraepelinov naziv, Alzheimerova bolest uvriježio se znanstvenoj literaturi toga vremena. Alzheimer je preminuo u dobi od 51 godine u gradu [[Wrocław]]u, najverojatnije od posljedica reumatske groznice i bubrežnog zatajenja.


[[Kategorija:Njemački liječnici]]
[[Kategorija:Njemački liječnici]]

Inačica od 22. svibanj 2025. u 22:41

Spomen ploča Alzheimeru u Wrocławu.

Aloysius "Alois" Alzheimer (14. lipnja 1864. - medicina u 19. prosinca medicina u 1915.) bio je njemački psihijatar i neuropatolog, koji je zaslužan za prvi opis presenilne demencije koju je kasnije njegov kolega, Emil Kraepelin, po njemu nazvao Alzheimerova bolest.

Alzheimer je rođen u Bavarskoj u mjestu Marktbreit, diplomirao je medicinu na Sveučilištu u Würzburgu 1887.g. Godine 1901. dok je radio u psihijatrijskoj bolnici u njemačkom gradu Frankfurt na Majni, primijetio je pacijenticu Auguste Deter koja je sljedećih pet godina postala središte njegovog zanimanja. Bolesnica u dobi od 51 godine je patila od neuobičajenih simptoma koji su uključivali i gubitak kratkotrajnog pamćenja. Nakon njene smrti 1906.g. zajedno sa dva talijanska liječnik je na uzorcima njenog mozga, posebnim tehnikama bojanja, otkrio u neuronima nakupine amiloida u obliku druza (plakova) ili fibrila. Po prvi puta su se klinički simptomi presenilne demecije povezali sa patološkim promjenama mozga. Kako je u to vrijeme njemački jezik bio vodeći u psihijatriji, Kraepelinov naziv, Alzheimerova bolest uvriježio se znanstvenoj literaturi toga vremena. Alzheimer je preminuo u dobi od 51 godine u gradu Wrocławu, najverojatnije od posljedica reumatske groznice i bubrežnog zatajenja.