Toggle menu
242 tis.
116
19
636,7 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Allportova ljestvica: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
m bnz
Nema sažetka uređivanja
Redak 6: Redak 6:
# '''Antilokucija''': Slobodno izražavanje i širenje negativne slike o [[Diskriminacija|diskriminiranoj]] skupini, a sadrži i [[govor mržnje]].<ref>{{Citiranje knjige|title=Linguistic factors: Antilocution, ethnophaulisms, ethnonyms, and other varieties of hate speech|author=Mullen, B.; Leader, T.|authorlink=|coauthors=|origdate=2005|language=engleski|publisher=Wiley/Blackwell|quote=|isbn=978-1-4051-2751-6|id=}}</ref> Sama po sebi, antilokucija ne mora biti izravno štetna, ali može uspostaviti temelje daljnjeg razvijanja diskriminacije.
# '''Antilokucija''': Slobodno izražavanje i širenje negativne slike o [[Diskriminacija|diskriminiranoj]] skupini, a sadrži i [[govor mržnje]].<ref>{{Citiranje knjige|title=Linguistic factors: Antilocution, ethnophaulisms, ethnonyms, and other varieties of hate speech|author=Mullen, B.; Leader, T.|authorlink=|coauthors=|origdate=2005|language=engleski|publisher=Wiley/Blackwell|quote=|isbn=978-1-4051-2751-6|id=}}</ref> Sama po sebi, antilokucija ne mora biti izravno štetna, ali može uspostaviti temelje daljnjeg razvijanja diskriminacije.
# '''Izbjegavanje''': Pripadnike diskriminirane skupine ostali aktivno izbjegavaju u društvenom životu.<ref>{{Citiranje knjige|title=Psychology and Race|author=Watson, Peter|authorlink=Peter Watson|coauthors=|origdate=2007|date=|chapter=|chapterurl=|editor=|url=|format=|edition=|language=engleski|pages=|publisher=Transaction Publishers|location=|others=|quote=|isbn=0-202-30929-0|id=}}</ref> Iako ne mora biti motivirano izazivanjem izravne štete po diskriminiranu skupinu, dovodi do društvene marginalizacije, a posljedično i psihološke i mentalne štete po diskriminirane pojedince.
# '''Izbjegavanje''': Pripadnike diskriminirane skupine ostali aktivno izbjegavaju u društvenom životu.<ref>{{Citiranje knjige|title=Psychology and Race|author=Watson, Peter|authorlink=Peter Watson|coauthors=|origdate=2007|date=|chapter=|chapterurl=|editor=|url=|format=|edition=|language=engleski|pages=|publisher=Transaction Publishers|location=|others=|quote=|isbn=0-202-30929-0|id=}}</ref> Iako ne mora biti motivirano izazivanjem izravne štete po diskriminiranu skupinu, dovodi do društvene marginalizacije, a posljedično i psihološke i mentalne štete po diskriminirane pojedince.
# '''Diskriminacija''': Početak aktivnog provođenja predrasuda. Diskriminiranoj skupini se zakonom i/ili praksom uklanjaju prilike za društveni razvoj, javne ili privatne usluge. Motivacija je unazađivanje diskriminirane skupine putem sprječavanja ostvarivanja građanskih prava i ciljeva, stjecanja obrazovanja i zaposlenja. Najpoznatiji primjeri diskriminacije su: zakoni [[Rasna segregacija|rasne segregacije]] u [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]], [[apartheid]] u [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj republici]], [[Nirnberški zakoni]] u [[Treći Reich|Trećem reichu]] i [[Antisemitizam|antisemitski]] zakoni u nekim državama [[Bliski istok|Bliskog istoka]].
# '''Diskriminacija''': Početak aktivnog provođenja predrasuda. Diskriminiranoj skupini se zakonom i/ili praksom uklanjaju prilike za društveni razvoj, javne ili privatne usluge. Motivacija je unazađivanje diskriminirane skupine putem sprječavanja ostvarivanja građanskih prava i ciljeva, stjecanja obrazovanja i zaposlenja. Najpoznatiji primjeri diskriminacije su: zakoni [[Rasna segregacija|rasne segregacije]] u [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]], [[apartheid]] u [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj republici]], [[Nürnberški zakoni]] u [[Treći Reich|Trećem reichu]] i [[Antisemitizam|antisemitski]] zakoni u nekim državama [[Bliski istok|Bliskog istoka]].
# '''Fizički napadi''': Diskriminirana skupina izložena je vandalizmu i različitom načinu uništavanja imovine, te se na njene pripadnike fizički nasrće. Zločini se isprva samo formalno procesuiraju, zatim zataškavaju, ignoriraju, a onda i promiču. Primjeri su: [[pogrom Židova u Carskoj Rusiji]], [[Kristalna noć]] u Njemačkoj, [[rasna pobuna u Tulsi]], nasilje nad [[Hindus|Hindusima]] u [[Pakistan|Pakistanu]].
# '''Fizički napadi''': Diskriminirana skupina izložena je vandalizmu i različitom načinu uništavanja imovine, te se na njene pripadnike fizički nasrće. Zločini se isprva samo formalno procesuiraju, zatim zataškavaju, ignoriraju, a onda i promiču. Primjeri su: [[pogrom Židova u Carskoj Rusiji]], [[Kristalna noć]] u Njemačkoj, [[rasna pobuna u Tulsi]], nasilje nad [[Hindus|Hindusima]] u [[Pakistan|Pakistanu]].
# '''Genocid''': Pripadnike diskriminirane skupine se masovno ubija s ciljem njenog djelomičnog ili potpunog uništenja. Primjeri su: [[Kambodžanski genocid]], [[Konačno rješenje]] kulminirano [[Holokaust|holokaustom]] u Trećem reichu i njegovim satelitskim državama ([[Talijanska Socijalna Republika|Talijanska socijalna republika]], [[Holokaust u NDH|Nezavisna država Hrvatska]], [[Kraljevina Mađarska]]), [[genocid u Ruandi]], [[Genocid nad Armencima|armenski genocid]], [[grčki genocid]].
# '''Genocid''': Pripadnike diskriminirane skupine se masovno ubija s ciljem njenog djelomičnog ili potpunog uništenja. Primjeri su: [[Kambodžanski genocid]], [[Konačno rješenje]] kulminirano [[Holokaust|holokaustom]] u Trećem reichu i njegovim satelitskim državama ([[Talijanska Socijalna Republika|Talijanska socijalna republika]], [[Holokaust u NDH|Nezavisna država Hrvatska]], [[Kraljevina Mađarska]]), [[genocid u Ruandi]], [[Genocid nad Armencima|armenski genocid]], [[grčki genocid]].

Inačica od 6. prosinac 2025. u 22:12

Allportova ljestvica je način mjerenja jakosti ispoljavanja društvenih predrasuda. Poznata je i pod imenom Allportova ljestvica predrasuda i diskriminacije. Razvio ju je američki psiholog Gordon Allport 1954. godine.[1]

Ljestvica

Ljestvica ima pet stupnjeva:

  1. Antilokucija: Slobodno izražavanje i širenje negativne slike o diskriminiranoj skupini, a sadrži i govor mržnje.[2] Sama po sebi, antilokucija ne mora biti izravno štetna, ali može uspostaviti temelje daljnjeg razvijanja diskriminacije.
  2. Izbjegavanje: Pripadnike diskriminirane skupine ostali aktivno izbjegavaju u društvenom životu.[3] Iako ne mora biti motivirano izazivanjem izravne štete po diskriminiranu skupinu, dovodi do društvene marginalizacije, a posljedično i psihološke i mentalne štete po diskriminirane pojedince.
  3. Diskriminacija: Početak aktivnog provođenja predrasuda. Diskriminiranoj skupini se zakonom i/ili praksom uklanjaju prilike za društveni razvoj, javne ili privatne usluge. Motivacija je unazađivanje diskriminirane skupine putem sprječavanja ostvarivanja građanskih prava i ciljeva, stjecanja obrazovanja i zaposlenja. Najpoznatiji primjeri diskriminacije su: zakoni rasne segregacije u SAD-u, apartheid u Južnoafričkoj republici, Nürnberški zakoni u Trećem reichu i antisemitski zakoni u nekim državama Bliskog istoka.
  4. Fizički napadi: Diskriminirana skupina izložena je vandalizmu i različitom načinu uništavanja imovine, te se na njene pripadnike fizički nasrće. Zločini se isprva samo formalno procesuiraju, zatim zataškavaju, ignoriraju, a onda i promiču. Primjeri su: pogrom Židova u Carskoj Rusiji, Kristalna noć u Njemačkoj, rasna pobuna u Tulsi, nasilje nad Hindusima u Pakistanu.
  5. Genocid: Pripadnike diskriminirane skupine se masovno ubija s ciljem njenog djelomičnog ili potpunog uništenja. Primjeri su: Kambodžanski genocid, Konačno rješenje kulminirano holokaustom u Trećem reichu i njegovim satelitskim državama (Talijanska socijalna republika, Nezavisna država Hrvatska, Kraljevina Mađarska), genocid u Ruandi, armenski genocid, grčki genocid.

Izvori

  1. • Nepoznat parametar: chapter
    • Nepoznat parametar: others
    • Nepoznat parametar: authorlink
    • Nepoznat parametar: chapterurl
    • Nepoznat parametar: id
    • Nepoznat parametar: origdate
    • Nepoznat parametar: coauthors
    • Nepoznat parametar: format
    • Nedostaje obavezni parametar: url
    • Parametar isbn nije dopušten u klasi web
    • Parametar edition nije dopušten u klasi web
    • Parametar pages nije dopušten u klasi web
    • Parametar editor nije dopušten u klasi web
    • Parametar location nije dopušten u klasi web
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web
    • Prazan parametar: chapter
    • Prazan parametar: others
    • Prazan parametar: date
    • Prazan parametar: quote
    • Prazan parametar: edition
    • Prazan parametar: chapterurl
    • Prazan parametar: id
    • Prazan parametar: pages
    • Prazan parametar: editor
    • Prazan parametar: coauthors
    • Prazan parametar: location
    • Prazan parametar: format
    • Prazan parametar: url
    • Prazan parametar: accessdate
  2. • Nepoznat parametar: id
    • Nepoznat parametar: coauthors
    • Nepoznat parametar: authorlink
    • Nepoznat parametar: origdate
    • Nedostaje obavezni parametar: url
    • Parametar isbn nije dopušten u klasi web
    • Prazan parametar: id
    • Prazan parametar: coauthors
    • Prazan parametar: quote
    • Prazan parametar: authorlink
  3. • Nepoznat parametar: chapter
    • Nepoznat parametar: others
    • Nepoznat parametar: authorlink
    • Nepoznat parametar: chapterurl
    • Nepoznat parametar: id
    • Nepoznat parametar: coauthors
    • Nepoznat parametar: format
    • Nepoznat parametar: origdate
    • Nedostaje obavezni parametar: url
    • Parametar isbn nije dopušten u klasi web
    • Parametar edition nije dopušten u klasi web
    • Parametar pages nije dopušten u klasi web
    • Parametar editor nije dopušten u klasi web
    • Parametar location nije dopušten u klasi web
    • Prazan parametar: chapter
    • Prazan parametar: others
    • Prazan parametar: date
    • Prazan parametar: quote
    • Prazan parametar: edition
    • Prazan parametar: chapterurl
    • Prazan parametar: id
    • Prazan parametar: pages
    • Prazan parametar: editor
    • Prazan parametar: coauthors
    • Prazan parametar: location
    • Prazan parametar: format
    • Prazan parametar: url