More actions
m infookvir književnik |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Infookvir književnik | |||
| Ime = Ahmed Muradbegović | | Ime = Ahmed Muradbegović | ||
| boja = #B0C4DE | | boja = #B0C4DE | ||
Posljednja izmjena od 28. travanj 2022. u 13:53
| Ahmed Muradbegović | |
|---|---|
| Puno ime | Ahmed Muradbegović |
| Rođenje | 3. ožujka 1898. Gradačac |
| Smrt | 15. ožujka 1972. Dubrovnik |
| Nacionalnost | Hrvat |
| Književne vrste | drama, pripovijetka, novela |
| Portal o životopisima | |
Ahmed Muradbegović (Gradačac, 3. ožujka 1898. - Dubrovnik, 15. ožujka 1972.), bio je hrvatski i bošnjački književnik[1], dramaturg, novelist, pjesnik (ekspresionizam), pisac kazališnih djela i pripovjedaka.
Životopis
Školovao se u Tuzli i Sarajevu. U Zagrebu je studirao na Filozofskom fakultetu i Glumačkoj školi. Kao glumac je nastupao u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu[2] a igrao je pod imenom A. M. Begović.
Već 1921. radi kao nastavnik na Glumačkoj školi i kao profesor u gimnaziji.
Godine 1941. dobiva posao intendanta kazališta u Sarajevu i obavlja tu dužnost do 1945. godine.[2]
Godine 1945. komunističke vlasti osudile su ga na kaznu robije i tamnuje kroz niz godina u Zenici[2], a pravi i jedini razlog te osude je bio taj što se očitovao Hrvatom i muslimanom.
Poslije radi kao redatelj i upravitelj u tuzlanskom kazalištu. 1950-ih godina radi radi u dubrovačkom kazalištu, a od sredine 1950-ih godina je voditeljem kazališta u Banjoj Luci. Potom se umirovio i otišao živjeti u Dubrovnik, u kojem je ostao do smrti.
Književno stvaralaštvo
Muradbegović ulazi u hrvatsku književnost 1921. godine svojom zbirkom pjesama Haremska lirika. Kao pisac je bio cijenjen. Novele su mu bile na dobrom glasu, čemu su pridonijele njegove izražajne sposobnosti. Najveće dosege je imao kao dramaturg. Valja napomenuti da je svoje drame uglavnom napisao po svojim novelama.
Djela su mu mnogo pridonijela hrvatskoj kulturi. Još kao mlad je uvršten u knjigu Znameniti i zaslužni Hrvati (925.-1925.), a nalazi se tekst o njemu i u knjizi Pjesništvo hrvatskog ekspresionizma Cvjetka Milanje iz 2002. godine.
Djela
- Haremska lirika, Zagreb, 1921.
- Haremske novele, Zagreb, 1924.
- Nojemova ladja, novele, Zagreb, 1924.
- Majka, drama u tri čina, Zagreb, 1934.
- Na Božjem putu, drama u tri čina, Novi Sad, 1936.
- Svijet u opancima, pripovijetke, Beograd, 1936.
- U vezirovim odajama, novele, Sarajevo, 1941.
- Husein-beg Gradaščević, drama iz tri čina, Sarajevo, 1942. (Za ovu dramu je dobio najveća priznanja.)
- Omer-Paša Latas u Bosni 1850.-1852., Zagreb, 1944.
- Ljubav u planini, drama iz tri čina iz narodnog života s igranjem i pjevanjem, Sarajevo, 1944. (Ova drama je poslužila za libreto opere Jakova Gotovca "Morana")[2]
- Izabrana djela / A. Muradbegović, J. Kušan, A. Dean, A. Nametak, prir. Dubravko Jelčić, Pet stoljeća hrvatske književnosti, knj. 108, Matica hrvatska-Zora, Zagreb, 1969.
Nagrade
- Za svoju ekspresionističku dramu Bijesno pseto dobio je Demetrovu nagradu u sezoni 1925/1926., a istu nagradu dobio je i u sezoni 1941/1942., za dramu Husein-beg Gradaščević.[3]
Izvori
- ↑ Muradbegović, Ahmed Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 24. ožujka 2017.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 Tko je tko u NDH: Hrvatska 1941.–1945., Minerva, Zagreb, 1997., ISBN 953-6377-03-9, str. 286.
- ↑ Antonija Bogner-Šaban, Demetrova nagrada // Dani Hvarskoga kazališta: Građa i rasprave o hrvatskoj književnosti i kazalištu, sv. 9, br. 1, 1982., str. 338.-351., (Hrčak), str. 345., 347., bilješka 45 na str. 351., pristupljeno 1. rujna 2020.
Vanjske poveznice
- HRT Na današnji dan