Razlika između inačica stranice »Sitovke«
m (bny) |
m (file->datoteka) |
||
| Redak 28: | Redak 28: | ||
== Foto galerija == | == Foto galerija == | ||
<gallery> | <gallery> | ||
Datoteka:Flora Antarctica Plate XLVII.jpg|''[[Marsippospermum gracile]]'' | |||
Datoteka:Juncus balticus Sturm7.jpg|''[[Juncus balticus]]'' | |||
Datoteka:Juncus alpinus Atlas Alpenflora.jpg| ''[[Juncus alpinoarticulatus]]'' | |||
Datoteka:Men Making Tatami Mats, 1860 - ca. 1900.jpg|izrada tatami prostirki u Japanu | |||
Datoteka:Luchina.JPG|''siromašna'' svijeća od site | |||
Datoteka:Patosia clandestina 02.jpg|''[[Patosia clandestina]]'' | |||
</gallery> | </gallery> | ||
Trenutačna izmjena od 06:54, 8. svibnja 2022.
| Sitovke | |
|---|---|
 manji grm, Juncus effusus, gola sita, voli bare i potoke | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Razred: | Liliopsida |
| Red: | Poales |
| Porodica: | Juncaceae Juss., 1789 |
Sitovke (lat. Juncaceae), biljna porodica od oko četiristotinjak vrsta u osam prriznatih rodova iz reda travolike, koja je raširena po svim kontinentima. Svoje ime dobila je po rodu sita (Juncus), od kojih su kod nas poznate zebrasta i gola sita.
Rod sita sa 384 vrste voli blizinu vode, kao što su močvare, potoci i bare, ali i da su sunčana. Većina predstavnika su višegodišnje biljke, a tek nekoliko je godišnjih. Od ostalih rodova to su Luzula sa 141 vrstom; Distichia, 4; Juncoides, 2; Marsippospermum 4; Oxychloe 5; Patosia, 1 (Patosia clandestina); i Rostkovia 2.[1]
Biljke ove porodice sadržavaju silicijev dioksid, SiO2[2], pa nisu dobre za krmivo. Svježa gola sita (Juncus effusus) koja se u Japanu naziva igusa, koristia se za tkanje tatami prostirki, a u srednjovjekovnoj Europi su se sa njome prostirali zemljani podovi. Od osušena srčike izrađivale su se siromašne svijeće koje su davale žmirkavu svjetlost[3].
Foto galerija
izrada tatami prostirki u Japanu
siromašna svijeća od site
