Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Sklat sivac: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
s hr.wikipedije, članak Nacrt:Sklat sivac
 
Nema sažetka uređivanja
Redak 1: Redak 1:
Sklat izgledom podsjeća na ražu i majstor je kamuflaže. Zakapa se u pjeskovita i muljevita dna, lovi iz zasjede, a naraste preko metar i pol. Obitava u Mediteranu i istočnom Atlantiku, ali je svuda kritično ugrožen.
'''Sklat sivac''' (''Squatina squatina'' Marini, 1936), vrsta [[morski pas|morskog psa]] iz skupine [[sklat]]ova.<ref name=DD/> Izgledom podsjeća na ražu i majstor je kamuflaže. Zakapa se u pjeskovita i muljevita dna.


Sklat je jedan od najmirnijih i najugroženijih vrsta morskih pasa koja se u Jadranu smatrala gotovo izumrlom. Populacija sklatova, od nekadašnje distribucije koja se protezala cijelim Jadranom, svela na mali dio koji gravitira Molatskom otočju. Brojnost sklatova u Jadranu nekada je bila značajna, čak su postojale mreže sklatare namijenjene gotovo isključivo njihovu lovu.
Sklat je jedan od najmirnijih i najugroženijih vrsta morskih pasa koja se u Jadranu smatrala gotovo izumrlom. Nakon zabilježena povratka u Jadran, istraživači su poduzeli istraživanja i zaključili da su se opet nastanili u Jadranu gdje jedna mala populacija još uvijek postoji i gravitira oko molatskog otočja, oko otoka Silbe, Oliba, [[Molat]]a i možda oko Vira. Populacija migrira pa se povremeno pojavi uz istarsko pomorje i oko [[Murter]]a. Nekad je bila znatno raširenija vrsta i u 20. stoljeću izlovljavan je kao prilov, slučajni ulov. Posljedica je da ga se moralo zaštititi kao vrstu pa je danas [[kritično ugrožena vrsta]].<ref name=DD>D.D.: [https://www.dalmacijadanas.hr/gotova-izumrla-vrsta-vratila-se-u-jadran-strucnjaci-tvrde-mala-populacija-jos-uvijek-postoji ''Gotova izumrla vrsta vratila se u Jadran, stručnjaci tvrde: "Mala populacija još uvijek postoji" '']. Dalmacija danas. 29. ožujka 2022. Pristupljeno 7. travnja 2022.</ref>


Ova vrsta raste sporo, kasno doseže spolnu zrelost, ima mali broj potomaka i stoga je vrlo osjetljiva na ribolovni pritisak. Osim toga, živi u plitkim priobalnim područjima gdje je ribolov najizraženiji.
Brojnost sklatova u Jadranu nekada je bila značajna, čak su postojale mreže sklatare namijenjene gotovo isključivo njihovu lovu.


Na Mediteranu populacija sklatova je najbrojnija u vodama Kanarskog otočja.
Ova vrsta raste sporo, kasno doseže spolnu zrelost, ima mali broj potomaka i stoga je vrlo osjetljiva na ribolovni pritisak. Naraste i do 2,4 metra. Unatoč tome, sklati sivci nisu opasni za ljude. Hrane se ribama, rakovima i mekušcima. Lovi iz zasjede.<ref name=DD/>
 
Osim toga, živi u plitkim priobalnim područjima gdje je ribolov najizraženiji.
Kritično je ugrožen i drugdje gdje živi, u Sredozemnom moru i u pomorju Kanarskih otoka.<ref name=DD/>
 
== Izvori ==
{{izvori}}
 
[[Kategorija:Morski psi]]

Inačica od 7. travanj 2022. u 00:22

Sklat sivac (Squatina squatina Marini, 1936), vrsta morskog psa iz skupine sklatova.[1] Izgledom podsjeća na ražu i majstor je kamuflaže. Zakapa se u pjeskovita i muljevita dna.

Sklat je jedan od najmirnijih i najugroženijih vrsta morskih pasa koja se u Jadranu smatrala gotovo izumrlom. Nakon zabilježena povratka u Jadran, istraživači su poduzeli istraživanja i zaključili da su se opet nastanili u Jadranu gdje jedna mala populacija još uvijek postoji i gravitira oko molatskog otočja, oko otoka Silbe, Oliba, Molata i možda oko Vira. Populacija migrira pa se povremeno pojavi uz istarsko pomorje i oko Murtera. Nekad je bila znatno raširenija vrsta i u 20. stoljeću izlovljavan je kao prilov, slučajni ulov. Posljedica je da ga se moralo zaštititi kao vrstu pa je danas kritično ugrožena vrsta.[1]

Brojnost sklatova u Jadranu nekada je bila značajna, čak su postojale mreže sklatare namijenjene gotovo isključivo njihovu lovu.

Ova vrsta raste sporo, kasno doseže spolnu zrelost, ima mali broj potomaka i stoga je vrlo osjetljiva na ribolovni pritisak. Naraste i do 2,4 metra. Unatoč tome, sklati sivci nisu opasni za ljude. Hrane se ribama, rakovima i mekušcima. Lovi iz zasjede.[1]

Osim toga, živi u plitkim priobalnim područjima gdje je ribolov najizraženiji. Kritično je ugrožen i drugdje gdje živi, u Sredozemnom moru i u pomorju Kanarskih otoka.[1]

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 D.D.: Gotova izumrla vrsta vratila se u Jadran, stručnjaci tvrde: "Mala populacija još uvijek postoji" . Dalmacija danas. 29. ožujka 2022. Pristupljeno 7. travnja 2022.
Sadržaj