Razlika između inačica stranice »Portal:Zemljopis«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
m
m
Redak 11: Redak 11:
     <div class="col-sm-4">
     <div class="col-sm-4">
       <h3>O zemljopisu</h3>
       <h3>O zemljopisu</h3>
       <p>Uz [[filozofija|filozofiju]] i [[povijest|historiju]] (povijest), zemljopis pripada među najstarije [[znanost]]i ljudske civilizacije. Ona se za objašnjavanje zemljopisnog prostora koristi metodama [[prirodne znanosti|prirodnih]] i [[društvene znanosti|društvenih znanosti]]. S obzirom na raznoznačnost geoprostora ili zemljoprostora, zemljopis je kao znanost vrlo kompleksna. To je jedina dualna ili mosna znanost, koja povezuje prirodne i društvene znanosti.[[Zemljopis|više pročitajte u članku]]</p>
       <p>Uz [[filozofija|filozofiju]] i povijest, zemljopis pripada među najstarije [[znanost]]i ljudske civilizacije. Ona se za objašnjavanje zemljopisnog prostora koristi metodama [[prirodne znanosti|prirodnih]] i [[društvene znanosti|društvenih znanosti]]. S obzirom na raznoznačnost geoprostora ili zemljoprostora, zemljopis je kao znanost vrlo kompleksna. To je jedina dualna ili mosna znanost, koja povezuje prirodne i društvene znanosti.[[Zemljopis|više pročitajte u članku]]</p>
       <p></p>
       <p></p>
     </div>
     </div>

Inačica od 10:25, 4. travnja 2022.


Glavna stranica · Almanah · FAQ · Indeks · Kategorije · Obavijesti · Popisi · Portali · Prikazi · Rječnici

Hrvatska | Zemljopis | Povijest | Životopisi | Tehnologija | Umjetnost | Znanost

Zemljopis

O zemljopisu

Uz filozofiju i povijest, zemljopis pripada među najstarije znanosti ljudske civilizacije. Ona se za objašnjavanje zemljopisnog prostora koristi metodama prirodnih i društvenih znanosti. S obzirom na raznoznačnost geoprostora ili zemljoprostora, zemljopis je kao znanost vrlo kompleksna. To je jedina dualna ili mosna znanost, koja povezuje prirodne i društvene znanosti.više pročitajte u članku

Kontineti

Pojam kontinent (od lat.: (terra) continens) označava "međusobno povezanu zemlju". Svi kontinenti zajedno čine samo 29% površine Zemlje. Različite kulture i znanosti imaju različite "popise kontinenata". Općenito, kontinent mora biti veliko područje koje ima geološki jasne granice. Prema raznim podjelama postoji 4, 5, 6, ili 7 kontinenata. više u sljedećem članku

Mora i Oceani

Svjetsko more je podijeljeno je na nekoliko osnovnih područja s relativno neometanom izmjenom između njih. Pet oceanskih podjela su običajno definirane kao: Tihi, Atlantsji, Indijski, Arktički, i Južni; posljednja dva oceana su ponekad objedinjuju u prva tri oceana. Oceani i mora obuhvaćaju 361.132.000 km2 (139.434.000 sq mi) (70,8%) površine Zemlje, s ukupnim volumenom od 1.332.000.000 km3 Više pročitajte u sljedećem članku

Podneblje

Klima ili podneblje kao meteorološki pojam je skup meteoroloških čimbenika i pojava koje u određenom vremenskom periodu čine prosječno stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine površine. Pored meteorološkog, postoji i biološki i geografski pojam klime. Klima se razmatra u planetarnim ili u kontinentalnim razmjerama – makroklima; u prizemnom zraku do 2 metra visine i na malom prostoru (polje, šuma, trg i sl.) – mikroklima, a u regionalnim ili lokalnim razmjerama – mezoklima. Znanost koja proučava značajke klima i klimatske procese je klimatologija. Više pročitajte u sljedećem članku

Biosfera

Svi ekosustavi Zemlje čine funkcionalnu cjelinu nazvanu biosfera (sfera života). Jedinstvo žive i nežive prirode ne ograničava se na ekosustave, nego se proteže i na čitavu planetu Zemlju. Biosferu sačinjavaju dijelovi ostalih Zemljinih sfera koje su naseljene živim bićima:

  • atmosfera, sloj plinova koji čini perifernu oblogu naše planete;
  • hidrosfera, vodeni omotač Zemlje i
  • litosfera, površinski, tvrdi pokrivač Zemlje
Više pročitajte u sljedećem članku

Slika tjedna

Learning djembe.jpg