Stan (etnologija): razlika između inačica
m bnz |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Stan''' (salaš, koljeba, konak) naziv je za kuću, | '''Stan''' ([[salaš]], koljeba, [[konak]]) naziv je za kuću, odnosno stočarsko naselje s kolibama i torovima za vrijeme ljetne ispaše.<ref>[https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=d1tmUBk%3D&keyword=stan '' stȃn'']. Hrvatski jezični portal. Pristupljeno 13. siječnja 2026.</ref> | ||
U Dalmaciji su to pastirske nastambe. Tragovi su se zadržali u toponimima ''[[Stanovi]]'' u Zadru (izvorno: ''Stani''), Stan odnosno [[Nastane]] na Šćedru i dr. | |||
U [[Slavonija|Slavoniji]] je to [[imanje]] izvan sela, koje se nalazila u polju blizu kakve [[šuma|šume]] u kojoj se više obitavalo zimi i predstavljala je drugi dom starih [[Šokci|Šokaca]]. Uz taj stan postojale su i druge zgrade gdje se držala stoka, kao i žitni [[štagalj|štagljevi]], te [[gumno|guvna]] za vršidbu [[pšenica|žita]] [[konj]]ima. Stan je bio temelj zadružnog i obiteljskog gospodarstva, a izvan naseljenog mjesta znao je biti udaljen i nekoliko [[kilometar]]a. | |||
Prvi stanovi datiraju iz druge polovice [[18. stoljeće|18. stoljeća]], no u tim prvim stanovima je, zbog zapovijedi vlasti [[Vojna granica|Vojne granice]], mogla boraviti samo jedna osoba. Tek je kasnije stan bio pod stalnim nadzorom čitavih obitelji (izuzev djevojaka) koji su po rasporedu i u određenim vremenskim razdobljima čuvali i održavali stan. Takav raspored boravka u stanu se naziva ''[[rednja]]''. Takav način života potrajao je do druge polovice [[19. stoljeće|19. stoljeće]], od kada u stanovima obitavaju samo djedovi i bake, i to obično samo tijekom dana. | Prvi stanovi datiraju iz druge polovice [[18. stoljeće|18. stoljeća]], no u tim prvim stanovima je, zbog zapovijedi vlasti [[Vojna granica|Vojne granice]], mogla boraviti samo jedna osoba. Tek je kasnije stan bio pod stalnim nadzorom čitavih obitelji (izuzev djevojaka) koji su po rasporedu i u određenim vremenskim razdobljima čuvali i održavali stan. Takav raspored boravka u stanu se naziva ''[[rednja]]''. Takav način života potrajao je do druge polovice [[19. stoljeće|19. stoljeće]], od kada u stanovima obitavaju samo djedovi i bake, i to obično samo tijekom dana. | ||
Inačica od 13. siječanj 2026. u 00:37
Stan (salaš, koljeba, konak) naziv je za kuću, odnosno stočarsko naselje s kolibama i torovima za vrijeme ljetne ispaše.[1]
U Dalmaciji su to pastirske nastambe. Tragovi su se zadržali u toponimima Stanovi u Zadru (izvorno: Stani), Stan odnosno Nastane na Šćedru i dr.
U Slavoniji je to imanje izvan sela, koje se nalazila u polju blizu kakve šume u kojoj se više obitavalo zimi i predstavljala je drugi dom starih Šokaca. Uz taj stan postojale su i druge zgrade gdje se držala stoka, kao i žitni štagljevi, te guvna za vršidbu žita konjima. Stan je bio temelj zadružnog i obiteljskog gospodarstva, a izvan naseljenog mjesta znao je biti udaljen i nekoliko kilometara.
Prvi stanovi datiraju iz druge polovice 18. stoljeća, no u tim prvim stanovima je, zbog zapovijedi vlasti Vojne granice, mogla boraviti samo jedna osoba. Tek je kasnije stan bio pod stalnim nadzorom čitavih obitelji (izuzev djevojaka) koji su po rasporedu i u određenim vremenskim razdobljima čuvali i održavali stan. Takav raspored boravka u stanu se naziva rednja. Takav način života potrajao je do druge polovice 19. stoljeće, od kada u stanovima obitavaju samo djedovi i bake, i to obično samo tijekom dana.
U Podravini, u kajkavskom dijelu nekadašnje Vojne krajine, za isti pojam koristio se je izraz konak. Poznati su konaci od kojih su čak nastala i trajna naselja, kao npr. Virovski Konaki i Molvanski Konaki, današnja sela Novo Virje i Molve Grede.
Podjela stanova
- Stari stan ustanovljen do 1945. Godine
- Suvremeni stan ustanovljen do 1945. godine
- Suvremeni stan ustanovljen nakon 1945. godine
Prema razvijenosti
- Razvijeni stan s većim zemljišnim površinama, te velikim brojem zgrada i velikom broju stoke
- Srednje razvijeni stan s prosječnim zemljopisnim površinama, te prosječnim brojem zgrada i stoke
- Nerazvijeni stan s manjim zemljišnim površinama, kao i malim brojem zgrada i stoke
Prema namjeni
Kada se uzme u obzir namjena stana, može ih se podijeliti na: stočarsko-ratarske (uzgoj stoke, pčela, voća i povrća), stočarske (uzgoj raznovrsne stoke i pčela), specijalizirani (uzgoj jedne vrste stoke), te ratarsko-stočarske (uzgoj stoke je sporedan, više se pažnje posvećuje racionalnijoj obradi zemljišta).
Prema smještaju
- Stan smješten uz šumu (enklavski i poluenklavski stan)
- Stan smješten uz baru ili pašnjak (utvajski ili barski stan)
- Stan smješten uz vodotok (krajovodni)
- Stan smješten podalje od šume, pašnjaka, vodenih površina (njivski ili atarski stan)
- Grupni stanovi
- Stan samac
Prema uporabi
- Stan koji se koristio cijele godine ili većim dijelom godine. Naziva se još i živi stan.
- Stan koji je izvan uporabe i na njemu se ne obitava. Naziva se još i mrtvi stan.
Literatura
- Knežević, Ante; Šokački stanovi; Županja; 1990.