Pokolj u Kiseljaku 16. kolovoza 1993.: razlika između inačica
m bnz |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Pokolj u Kiseljaku ''' bio je [[ratni zločin]] koji su počinile [[Ratni zločini Armije BiH nad Hrvatima u Domovinskom ratu|bošnjačko-muslimanske snage]] nad Hrvatima tijekom [[Bošnjačko-hrvatski sukob|agresije]] na prostore Hrvata Srednje Bosne. Počinile su ga [[16. kolovoza]] [[1993.]] u hrvatskom mjestu [[Kiseljak (Žepče, BiH)|Kiseljaku]] kod [[Žepče|Žepča]]. | '''Pokolj u Kiseljaku ''' bio je [[ratni zločin]] koji su počinile [[Ratni zločini Armije BiH nad Hrvatima u Domovinskom ratu|bošnjačko-muslimanske snage]] nad Hrvatima tijekom [[Bošnjačko-hrvatski sukob|agresije]] na prostore Hrvata Srednje Bosne. Počinile su ga [[16. kolovoza]] [[1993.]] u hrvatskom mjestu [[Kiseljak (Žepče, BiH)|Kiseljaku]] kod [[Žepče|Žepča]]. | ||
Muslimanske snage upale su u Kiseljak i tad pobile 15 civila, među kojima i djecu. Malo zatim HVO je intervenirao i opkolio bošnjačke vojnike. Pripadnici ABiH tad su zarobili 23 civila Hrvata, gdje je najviše bilo žena i djece. Poslužili se njima kao živim štitom i tako izašli iz obruča. Zarobljeni civli poslije su bili predmetom razmjene zarobljenika između 303. brdske brigade ABiH tzv. "slavne" i lokalnog HVO.<ref>[https://narod.hr/hrvatska/bosnjacki-ratni-zlocini-nad-hrvatima-zasto-pravosude-bih-njima-suti Narod.hr] ''Bošnjački ratni zločini nad Hrvatima – zašto pravosuđe BiH o njima šuti?'' , 23. ožujka 2017. (pristupljeno 5. ožujka 2018.)</ref> | Muslimanske snage upale su u Kiseljak i tad pobile 15 civila, među kojima i djecu. Malo zatim HVO je intervenirao i opkolio bošnjačke vojnike. Pripadnici ABiH tad su zarobili 23 civila Hrvata, gdje je najviše bilo žena i djece. Poslužili se njima kao živim štitom i tako izašli iz obruča. Zarobljeni civli poslije su bili predmetom razmjene zarobljenika između 303. brdske brigade ABiH tzv. "slavne" i lokalnog HVO.<ref>[https://narod.hr/hrvatska/bosnjacki-ratni-zlocini-nad-hrvatima-zasto-pravosude-bih-njima-suti Narod.hr] ''Bošnjački ratni zločini nad Hrvatima – zašto pravosuđe BiH o njima šuti?'' , 23. ožujka 2017. (pristupljeno 5. ožujka 2018.)</ref> | ||
Preobučeni u uniforme vojnika HVO-a, diverzanti 303. i 314. brigade III. korpusa Armije BiH neometano su, predvečer upali u to hrvatsko selo. Vojnici HVO-a bili su iznenađeni i dok su se konsolidirali i stali odupirati, vojnici Armije BiH počinili su zločine nad starcima, ženama i djecom. Vatrenim i hladnim oružjem život su izgubile 43 osobe. Kada su upali u selo, vojnici Armije BiH iz kuća su istjerali civile i postavili ih kao živi zid prema lokalnoj postrojbi HVO-a.<ref name="Hic">[http://www.hic.hr/ratni-zlocini/b-h/zlocin/zepce.htm HIC] Ivica Mlivončić: Zločin s pečatom - Žepče</ref> | Preobučeni u uniforme vojnika HVO-a, diverzanti 303. i 314. brigade III. korpusa Armije BiH neometano su, predvečer upali u to hrvatsko selo. Vojnici HVO-a bili su iznenađeni i dok su se konsolidirali i stali odupirati, vojnici Armije BiH počinili su zločine nad starcima, ženama i djecom. Vatrenim i hladnim oružjem život su izgubile 43 osobe. Kada su upali u selo, vojnici Armije BiH iz kuća su istjerali civile i postavili ih kao živi zid prema lokalnoj postrojbi HVO-a.<ref name="Hic">[http://www.hic.hr/ratni-zlocini/b-h/zlocin/zepce.htm HIC] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080221090343/http://www.hic.hr/ratni-zlocini/b-h/zlocin/zepce.htm |date=21. veljače 2008. }} Ivica Mlivončić: Zločin s pečatom - Žepče</ref> | ||
Zaprepašteni zločinom u selu Kiseljak nad običnim ljudima, čak invalidima i djecom, Hrvati žepačkog kraja vapili su za pomoć i zaštitu. Predsjednik HVO-a Žepča i dopredsjednik HDZ-a Bosne i Hercegovine Perica Jukić, u svom otvorenom pismu upućenom između ostalih i kardinalu Franji Kuhariću kao i cjelokupnoj međunarodnoj javnosti za taj ratni zločin optužio je izravno Aliju Izetbegovića. Bošnjačke civilne i vojne vlasti nisu dopuštale inozemnim novinarima pristup Žepču, kao ni humanitarnim organizacijama i europskim promatračima, blokiranjem putova i polaganjem mina.<ref name="Hic"/> | Zaprepašteni zločinom u selu Kiseljak nad običnim ljudima, čak invalidima i djecom, Hrvati žepačkog kraja vapili su za pomoć i zaštitu. Predsjednik HVO-a Žepča i dopredsjednik HDZ-a Bosne i Hercegovine Perica Jukić, u svom otvorenom pismu upućenom između ostalih i kardinalu Franji Kuhariću kao i cjelokupnoj međunarodnoj javnosti za taj ratni zločin optužio je izravno Aliju Izetbegovića. Bošnjačke civilne i vojne vlasti nisu dopuštale inozemnim novinarima pristup Žepču, kao ni humanitarnim organizacijama i europskim promatračima, blokiranjem putova i polaganjem mina.<ref name="Hic"/> | ||
| Redak 10: | Redak 10: | ||
{{GLAVNIRASPORED:Kiseljak, Pokolj}} | {{GLAVNIRASPORED:Kiseljak, Pokolj}} | ||
[[Kategorija: | [[Kategorija:Ratni zločini Armije RBiH nad Hrvatima u Ratu u BiH]] | ||
[[Kategorija:Žepče]] | [[Kategorija:Žepče]] | ||
Posljednja izmjena od 2. srpanj 2025. u 03:22
Pokolj u Kiseljaku bio je ratni zločin koji su počinile bošnjačko-muslimanske snage nad Hrvatima tijekom agresije na prostore Hrvata Srednje Bosne. Počinile su ga 16. kolovoza 1993. u hrvatskom mjestu Kiseljaku kod Žepča. Muslimanske snage upale su u Kiseljak i tad pobile 15 civila, među kojima i djecu. Malo zatim HVO je intervenirao i opkolio bošnjačke vojnike. Pripadnici ABiH tad su zarobili 23 civila Hrvata, gdje je najviše bilo žena i djece. Poslužili se njima kao živim štitom i tako izašli iz obruča. Zarobljeni civli poslije su bili predmetom razmjene zarobljenika između 303. brdske brigade ABiH tzv. "slavne" i lokalnog HVO.[1]
Preobučeni u uniforme vojnika HVO-a, diverzanti 303. i 314. brigade III. korpusa Armije BiH neometano su, predvečer upali u to hrvatsko selo. Vojnici HVO-a bili su iznenađeni i dok su se konsolidirali i stali odupirati, vojnici Armije BiH počinili su zločine nad starcima, ženama i djecom. Vatrenim i hladnim oružjem život su izgubile 43 osobe. Kada su upali u selo, vojnici Armije BiH iz kuća su istjerali civile i postavili ih kao živi zid prema lokalnoj postrojbi HVO-a.[2]
Zaprepašteni zločinom u selu Kiseljak nad običnim ljudima, čak invalidima i djecom, Hrvati žepačkog kraja vapili su za pomoć i zaštitu. Predsjednik HVO-a Žepča i dopredsjednik HDZ-a Bosne i Hercegovine Perica Jukić, u svom otvorenom pismu upućenom između ostalih i kardinalu Franji Kuhariću kao i cjelokupnoj međunarodnoj javnosti za taj ratni zločin optužio je izravno Aliju Izetbegovića. Bošnjačke civilne i vojne vlasti nisu dopuštale inozemnim novinarima pristup Žepču, kao ni humanitarnim organizacijama i europskim promatračima, blokiranjem putova i polaganjem mina.[2]