More actions
m bnz |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Lilanje''' je narodni običaj katoličkih Hrvata i u pravoslavnih Srba i u muslimana. Održava se povodom katoličkog blagdana [[Sveti Ilija|Svetog Ilije]], zaštitnika od vatre i groma, <ref name="lilanje u povodu">[https://www.vecernji.ba/vijesti/lilanje-u-povodu-blagdana-svetog-ilije-1183791 Vecernji.ba] Fena:''Lilanje u povodu blagdana Svetog Ilije'', 20. srpnja 2017. (pristupljeno 10. listopada 2017.)</ref>[[Rođenje Ivana Krstitelja]], i [[sveti Petar|sv. Petra]]. Lilanjem se, prema starom vjerovanju, čuvaju ljudi, životinje i polja. Običaj se zadržao u Hrvata u Podravini (Sopje), na sasvim drugačiji način u sjeveroistočnoj Bosni (Soli) i na drukčiji način u zapadnoj Srbiji<ref name="Žarković">[http://www.glas-slavonije.hr/305418/4/Sopjansko-lilanje-je-jedinstveno-u-Hrvatskoj Glas Slavonije] Petar Žarković: ''Sopjansko lilanje je jedinstveno u Hrvatskoj'' 24. lipnja 2016. (pristupljeno 10. listopada 2017.)</ref> i Crnoj Gori.<ref name="budimlija">(srp.) [http://klubbudimlija.rs/lilanje Klub Budimlija] ''Lilanje'' (pristupljeno 10. listopada 2017.)</ref> | '''Lilanje''' je narodni običaj katoličkih Hrvata i u pravoslavnih Srba i u muslimana. Održava se povodom katoličkog blagdana [[Sveti Ilija|Svetog Ilije]], zaštitnika od vatre i groma, <ref name="lilanje u povodu">[https://www.vecernji.ba/vijesti/lilanje-u-povodu-blagdana-svetog-ilije-1183791 Vecernji.ba] Fena:''Lilanje u povodu blagdana Svetog Ilije'', 20. srpnja 2017. (pristupljeno 10. listopada 2017.)</ref>[[Rođenje Ivana Krstitelja]], i [[sveti Petar|sv. Petra]]. Lilanjem se, prema starom vjerovanju, čuvaju ljudi, životinje i polja. Običaj se zadržao u Hrvata u Podravini (Sopje), na sasvim drugačiji način u sjeveroistočnoj Bosni (Soli) i na drukčiji način u zapadnoj Srbiji<ref name="Žarković">[http://www.glas-slavonije.hr/305418/4/Sopjansko-lilanje-je-jedinstveno-u-Hrvatskoj Glas Slavonije] Petar Žarković: ''Sopjansko lilanje je jedinstveno u Hrvatskoj'' 24. lipnja 2016. (pristupljeno 10. listopada 2017.)</ref> i Crnoj Gori.<ref name="budimlija">(srp.) [http://klubbudimlija.rs/lilanje Klub Budimlija] ''Lilanje'' (pristupljeno 10. listopada 2017.)</ref> | ||
U Podravini u [[Sopje|Sopju]] se uoči uoči spomendana rođenja [[Ivan Krstitelj|Ivana Krstitelja]] posebnim programom Ivanjskih krijesova obilježava ljetni solsticij ili suncostaj. Ovdašnja duga tradicija počiva na drevnom vjerovanju da se lilanjem može osigurati zdravlje ljudi, dobri usjevi i dugo ljeto. Nekad samo narodni običaj, danas je [[Sopjansko lilanje]] organizirana manifestacija. Dok drugi krajevi prepoznaju se po krijesovima o Ivanju, u Sopju je to preskakanje vatre i lilanje. Sopjani za lilanje pripremaju rašljaste štapove ''lilaljke'' u kojima je pričvršćen snopić slame. Mještani svih uzrasta sudjeluju u lilanju. Sudionici zapale slamu i vrte štap s gorućom slamom oko sebe u visini glave, što stvara posebni ugođaj u mraku. Što se brže i duže vrti, to se bolje lila. Lilanje se osobito smatralo važnim u vrijeme [[žetva|žetve]], vjerujući da se time tjeraju sve nedaće od usjeva, poput opasnosti da se zapali žito. Lilanje je nosilo ulogu u društvu. Mladići su se pred djevojkama nadmetali koji će od njih najljepše i najbolje napraviti lilu i početi se udvarati djevojci. Sljedećeg se dana izgorjela lila stavljala u posađeni kupus u vrtovima kao zaštita od bolesti i štetočina.<ref name="Žarković"/> | U Podravini u [[Sopje|Sopju]] se uoči uoči spomendana rođenja [[Ivan Krstitelj|Ivana Krstitelja]] posebnim programom Ivanjskih krijesova obilježava ljetni solsticij ili suncostaj. Ovdašnja duga tradicija počiva na drevnom vjerovanju da se lilanjem može osigurati zdravlje ljudi, dobri usjevi i dugo ljeto. Nekad samo narodni običaj, danas je [[Sopjansko lilanje]] organizirana manifestacija. Dok drugi krajevi prepoznaju se po krijesovima o Ivanju, u Sopju je to preskakanje vatre i lilanje. Sopjani za lilanje pripremaju rašljaste štapove ''lilaljke'' u kojima je pričvršćen snopić slame. Mještani svih uzrasta sudjeluju u lilanju. Sudionici zapale slamu i vrte štap s gorućom slamom oko sebe u visini glave, što stvara posebni ugođaj u mraku. Što se brže i duže vrti, to se bolje lila. Lilanje se osobito smatralo važnim u vrijeme [[žetva|žetve]], vjerujući da se time tjeraju sve nedaće od usjeva, poput opasnosti da se zapali žito. Lilanje je nosilo ulogu u društvu. Mladići su se pred djevojkama nadmetali koji će od njih najljepše i najbolje napraviti lilu i početi se udvarati djevojci. Sljedećeg se dana izgorjela lila stavljala u posađeni kupus u vrtovima kao zaštita od bolesti i štetočina.<ref name="Žarković"/> | ||
| Redak 24: | Redak 24: | ||
*[http://www.breskezupa.com/img/attachment/641/full_lilanje_folklorni_detalj_lutke.jpg Župa Breške] Lilanje, Dokanj, lutke | *[http://www.breskezupa.com/img/attachment/641/full_lilanje_folklorni_detalj_lutke.jpg Župa Breške] Lilanje, Dokanj, lutke | ||
[[Kategorija: | [[Kategorija:Hrvatski narodni običaji]] | ||
[[Kategorija:Hrvatska kultura]] | [[Kategorija:Hrvatska kultura]] | ||
[[Kategorija:Crnogorska kultura]] | [[Kategorija:Crnogorska kultura]] | ||
Posljednja izmjena od 8. prosinac 2024. u 02:53
Lilanje je narodni običaj katoličkih Hrvata i u pravoslavnih Srba i u muslimana. Održava se povodom katoličkog blagdana Svetog Ilije, zaštitnika od vatre i groma, [1]Rođenje Ivana Krstitelja, i sv. Petra. Lilanjem se, prema starom vjerovanju, čuvaju ljudi, životinje i polja. Običaj se zadržao u Hrvata u Podravini (Sopje), na sasvim drugačiji način u sjeveroistočnoj Bosni (Soli) i na drukčiji način u zapadnoj Srbiji[2] i Crnoj Gori.[3]
U Podravini u Sopju se uoči uoči spomendana rođenja Ivana Krstitelja posebnim programom Ivanjskih krijesova obilježava ljetni solsticij ili suncostaj. Ovdašnja duga tradicija počiva na drevnom vjerovanju da se lilanjem može osigurati zdravlje ljudi, dobri usjevi i dugo ljeto. Nekad samo narodni običaj, danas je Sopjansko lilanje organizirana manifestacija. Dok drugi krajevi prepoznaju se po krijesovima o Ivanju, u Sopju je to preskakanje vatre i lilanje. Sopjani za lilanje pripremaju rašljaste štapove lilaljke u kojima je pričvršćen snopić slame. Mještani svih uzrasta sudjeluju u lilanju. Sudionici zapale slamu i vrte štap s gorućom slamom oko sebe u visini glave, što stvara posebni ugođaj u mraku. Što se brže i duže vrti, to se bolje lila. Lilanje se osobito smatralo važnim u vrijeme žetve, vjerujući da se time tjeraju sve nedaće od usjeva, poput opasnosti da se zapali žito. Lilanje je nosilo ulogu u društvu. Mladići su se pred djevojkama nadmetali koji će od njih najljepše i najbolje napraviti lilu i početi se udvarati djevojci. Sljedećeg se dana izgorjela lila stavljala u posađeni kupus u vrtovima kao zaštita od bolesti i štetočina.[2]
U Solima se održava se u Doknju kod Tuzle, gdje je tradicija održavanja Lilanja stara više stotina godina. Mještani na Lilanju pozivaju Svetog Iliju da spasi građane i usjeve, i sve ostalo od vatre i groma. Sudionici lilanje pripremaju nekoliko mjeseci. Najvažnije im je pronaći divlju trešnju. Pronađenom drvu valja oguliti koru i osušiti ga, koru vezati za drveni štap i u večernjim satima počinje lilanje u kojem sudjeluju djeca do 15 godina. Danas povodom blagdana sv. Ilije održavaju se službene manifestacije u Doknju, čiji je zaštitnik sv. Ilija.[1] Lilanje se održava i na Ljubačama,[4], u Ugljari kod doma, u Donjoj Mahali kod “tučka”, u Tolisi kod stadiona, u selima oraškog kraja [5] Boćama kod Brčkog i dr.[6] Na Cerovima kod Husina do potkraj 1950-ih obilježavalo se Ilino i poslije lilanje.[7]
U Donjoj Trnovi kod Ugljevika održava se uoči pravoslavnog blagdana Petrovdana. I ovdje su "lile" od kore trešnjina drva, a djeca se uoči Petrovdana skupljaju oko svetih hramova.[8]
U lozničkom kraju pred Petrovdan 11. srpnja. "Lile" se prave od mlade kore divlje trešnje ili breze.[3]
Lilanje je zabilježeno u sjevernom dijelu Crne Gore.[3]
Prema jednim tumačenjima, lilanje datira od rimskih vremena. Kad su kršćani za vrijeme cara Nerona mučenički stradali, spaljivani na lomačama i stubovima. Tada su mučenički ubijeni i sveti apostoli Petar i Pavao, te je to jedan od razloga zbog kojih je poslije nastao običaj uoči Petrovdana da se pale "lile".[8]
Lilanje nematerijalnoj kulturnoj baštini. Običaj je svakako vrlo starinski. Sadrži kultno-paganske elemente iz slavenskog perioda. Motivi su rađanjem prirode, proljeća i novog života. Na te se staroslavenske slojeve poslije slilo kršćanske običajne elemente.[9]
Nekada je lilanje bila najznačajnija svetkovina stočara u jugoistočnoj Europi i šire, dočekivana sa lilama u ravnici i velikim vatrama na brdima.[3]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Vecernji.ba Fena:Lilanje u povodu blagdana Svetog Ilije, 20. srpnja 2017. (pristupljeno 10. listopada 2017.)
- ↑ 2,0 2,1 Glas Slavonije Petar Žarković: Sopjansko lilanje je jedinstveno u Hrvatskoj 24. lipnja 2016. (pristupljeno 10. listopada 2017.)
- ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 (srp.) Klub Budimlija Lilanje (pristupljeno 10. listopada 2017.)
- ↑ Youtube Lilanje Ljubace 19 07 2017, Tradicionalno 'Lilanje' na Ljubačama!, učitao korisnik Branislav Pavičić (pristupljeno 10. listopada 2017.)
- ↑ Orašje News Mario Pejić: Lilanje, tradicionalni običaj na našim prostorima 19. srpnja 2017. (pristupljeno 10. listopada 2017.)
- ↑ Brcko.tv Običaji našeg kraja - Boće_lilanje - YouTube (pristupljeno 10. listopada 2017.)
- ↑ KTA Husino, 21. svibanj 2013. Blagoslov novog groblja. (pristupljeno 11. listopada 2017.)
- ↑ 8,0 8,1 RTVBN Tradicija i običaji uz lilanje 11. srpnja 2017. (pristupljeno 10. listopada 2017.)
- ↑ Hrvatska zajednica Soli Alen Matošević, časopis Gradovrh, str. 214-221, godina 2009. Brijezi i ljudi. Osvrt na (foto)monografiju Mijo Franković: Župa Breške (Ogledi o župi u riječi i slici), recenzirao prof. dr. Ivan Šarčević, uredio i napisao predgovor Franjo Martinović, Breške – Tuzla, kolovoza 2009. postavljeno listopada 2017. (pristupljeno 23. studenoga 2017.)
Vanjske poveznice
- Tuzlarije.net Tuzla Lilanje u Doknju 2017 - YouTube
- Župa Breške Lilanje, Dokanj, lutke
