Sestercij: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '.—2' u '. — 2'
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Sestercij'''-->{{stilska dorada}}
<!--'''Sestercij'''-->{{stilska dorada}}
'''Sestercij''' je najveći [[bronca|brončani]] novac, što ga je kovao rimski senat od 23. pr. Kr. do 260. (od [[August]]a do [[Galijen]]a). Masa mu je do [[Karakala|Karakale]] 27-28 g, a poslije postupno opada do 20 g. Za [[Decije|Trajana Decija]] (248.—251.) kovao je senat iznimno i dvostruke sestercije mase 40,93 g, koji su kao posebnu osobinu imali zrakastu krunu na glavi cara, a polumjesec ispod poprsja carice.
'''Sestercij''' je najveći [[bronca|brončani]] novac, što ga je kovao rimski senat od 23. pr. Kr. do 260. (od [[August]]a do [[Galijen]]a). Masa mu je do [[Karakala|Karakale]] 27-28 g, a poslije postupno opada do 20 g. Za [[Decije|Trajana Decija]] (248. — 251.) kovao je senat iznimno i dvostruke sestercije mase 40,93 g, koji su kao posebnu osobinu imali zrakastu krunu na glavi cara, a polumjesec ispod poprsja carice.


== Literatura ==
== Literatura ==

Posljednja izmjena od 8. travanj 2025. u 02:43

Sestercij je najveći brončani novac, što ga je kovao rimski senat od 23. pr. Kr. do 260. (od Augusta do Galijena). Masa mu je do Karakale 27-28 g, a poslije postupno opada do 20 g. Za Trajana Decija (248. — 251.) kovao je senat iznimno i dvostruke sestercije mase 40,93 g, koji su kao posebnu osobinu imali zrakastu krunu na glavi cara, a polumjesec ispod poprsja carice.

Literatura

  • Marin Buovac: Numizmatička građa s hidroarheoloških istraživanja iz antičke luke u Zatonu kraj Nina, Stručni rad, Zadar, 2012, str. 1.-49.

Poveznice