Isak Samokovlija

Isak Samokovlija יצחק סָמוֹקוֹבְלִיָה
Datoteka:Isak samokovlija.jpg
Rođenje	Goražde, 3. rujna 1889.
Smrt	Sarajevo, 15. siječnja 1955.
Zanimanje	liječnik, pisac
Nacionalnost	Židov
Književne vrste	drame, pripovijetke

Isak Samokovlija (hebr. יצחק סָמוֹקוֹבְלִיָה) (Goražde, 3. rujna 1889. – Sarajevo, 15. siječnja 1955.), bosanskohercegovački književnik židovskog podrijetla, koji je najpoznatiji kao pisac djela sa bosansko-židovskom tematikom. Po zanimanju je bio liječnik. Živio je u Goraždu, Fojnici i Sarajevu.

Životopis

Datoteka:Isak Samokovlija, markica.jpg

Markica BH Pošte iz 2006. sa likom Isaka Samokovlije

Isak Samokovlija je rođen u Goraždu, tada dijelu Austro-Ugarskog carstva, 3. rujna 1889. u obitelji sefardskih Židova. Njegova obitelj se doselila iz Samokova u Bugarskoj, po čemu su dobili prezime Samokovlija. Nakon djetinjstva provedenog u Goraždu, odlazi u Sarajevo i završava gimnaziju, te studira medicinu u Beču. Nakon studija, radio je kao liječnik u Goraždu, Fojnici i Sarajevu. Svoju prvu pripovijetku "Rafina avlija" objavljuje 1927. a dvije godine kasnije izlazi i prva zbirka pripovijetki "Od proljeća do proljeća" u izdanju Grupe sarajevskih književnika.

Početak Drugog svjetskog rata dočekuje u bolnici Koševo u Sarajevu gdje je bio šef jednog odjeljenja. Ubrzo dobiva otkaz i biva prinuđen nositi žutu traku s Davidovom zvijezdom, kojom su nacisti obilježavali sve Židove. Nakon proglašenja NDH, zatvoren je od strane ustaša, te kasnije prebačen u izbjeglički logor na Alipašinom mostu u Sarajevu. U proljeće 1945. uspijeva pobjeći od ustaša koji su ga prinudno vodili sa sobom, te se krio sve do završetka rata.

Po završetku Drugog svjetskog rata drži razne pozicije u bosanskohercegovačkim i jugoslavenskim književnim krugovima. Uređivao je književni časopis "Brazda" od 1948. do 1951., a poslije toga je sve do smrti bio urednik u Izdavačkom poduzeću "Svjetlost".

Na njegovo književno djelo mnogo je utjecalo odrastanje uz rijeku Drinu u Goraždu. Ivo Andrić ga je nazvao jednim od najboljih pisaca koje je Bosna i Hercegovina dala, a Meša Selimović je rekao kako je Samokovlija, izuzmemo li Andrića, najbolji bosanski pripovijedač poslije Kočića.

Umro je 15. siječnja 1955. u Sarajevu. Sahranjen je na starom židovskom groblju na strmoj padini Trebevića.

Djela

• Od proljeća do proljeća — Sarajevo, 1929.
• Pripovijetke — Beograd, 1936.
• Nosač Samuel — Sarajevo, 1946.
• Tragom života — Zagreb, 1948
• Izabrane pripovijetke — Beograd, 1949.
• Pripovijetke — Sarajevo, 1951.
• Đerdan — Sarajevo, 1952.
• Priča o radostima — Zagreb, 1953.
• Hanka (drama) — Sarajevo, 1954.
• Plava jevrejka (drama)
• On je lud (drama)
• Fuzija (drama)

Vanjske povezice

• Šta će biti sa kućom Isaka Samokovlije