More actions
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige) |
m Zamjena teksta - '{{el icon}}' u '{{grč oznaka}}' |
||
| Redak 18: | Redak 18: | ||
[[Ustanci za vrijeme Turskog rata za nezavisnost|ustanici]]: 50.000+<ref>[http://www.ait.hacettepe.edu.tr/akademik/arsiv/ayak.htm ''Milli Mücadelede İç Ayaklanmalar''], Yunus Kobal, Hacettepe University</ref><ref>Aybars, 1984, pg 262-290</ref><br /> | [[Ustanci za vrijeme Turskog rata za nezavisnost|ustanici]]: 50.000+<ref>[http://www.ait.hacettepe.edu.tr/akademik/arsiv/ayak.htm ''Milli Mücadelede İç Ayaklanmalar''], Yunus Kobal, Hacettepe University</ref><ref>Aybars, 1984, pg 262-290</ref><br /> | ||
'''Total:''' 434.000 - 484.000|gubici1={{flagicon image|Ottoman_flag_alternative_2.svg|size=20px}} 13.000 poginulih<ref name="fleet">Kate Fleet, Suraiya Faroqhi, Reşat Kasaba: ''[http://books.google.mk/books?ei=Vuh5T9evN4Xj4QTy8tCDDw&hl=de&id=iOoGH4GckQgC&dq=%22battle+of+sakarya%22&q=%22a+small+fraction+of+the+ottoman+casualties%22#v=snippet&q=%22a%20small%20fraction%20of%20the%20ottoman%20casualties%22&f=false The Cambridge History of Turkey Volume 4]'', Cambridge University Press, 2008, ISBN 0-521-62096-1, p. 159.</ref><br />22.690 umro od bolesti<ref name="selek1963">Sabahattin Selek: ''Millî mücadele - Cilt I (engl.: National Struggle - Edition I)'', Burçak yayınevi, 1963, page 109. {{tr icon}}</ref><br />5.362 umrlih izvan borbe<ref name="selek1963"/><br />35.000 ranjenih<ref name="fleet"/><br />7.000-22.000 ratne zarobljenike<ref name="ahmet">Ahmet Özdemir, [http://dergiler.ankara.edu.tr/dergiler/45/783/10069.pdf ''Savaş esirlerinin Milli mücadeledeki yeri''], Ankara University, Türk İnkılap Tarihi Enstitüsü Atatürk Yolu Dergisi, Edition 2, Number 6, 1990, pg 328-332</ref>{{Ref label|fff|f}} <br /> | '''Total:''' 434.000 - 484.000|gubici1={{flagicon image|Ottoman_flag_alternative_2.svg|size=20px}} 13.000 poginulih<ref name="fleet">Kate Fleet, Suraiya Faroqhi, Reşat Kasaba: ''[http://books.google.mk/books?ei=Vuh5T9evN4Xj4QTy8tCDDw&hl=de&id=iOoGH4GckQgC&dq=%22battle+of+sakarya%22&q=%22a+small+fraction+of+the+ottoman+casualties%22#v=snippet&q=%22a%20small%20fraction%20of%20the%20ottoman%20casualties%22&f=false The Cambridge History of Turkey Volume 4]'', Cambridge University Press, 2008, ISBN 0-521-62096-1, p. 159.</ref><br />22.690 umro od bolesti<ref name="selek1963">Sabahattin Selek: ''Millî mücadele - Cilt I (engl.: National Struggle - Edition I)'', Burçak yayınevi, 1963, page 109. {{tr icon}}</ref><br />5.362 umrlih izvan borbe<ref name="selek1963"/><br />35.000 ranjenih<ref name="fleet"/><br />7.000-22.000 ratne zarobljenike<ref name="ahmet">Ahmet Özdemir, [http://dergiler.ankara.edu.tr/dergiler/45/783/10069.pdf ''Savaş esirlerinin Milli mücadeledeki yeri''], Ankara University, Türk İnkılap Tarihi Enstitüsü Atatürk Yolu Dergisi, Edition 2, Number 6, 1990, pg 328-332</ref>{{Ref label|fff|f}} <br /> | ||
'''ukupno:''' 83.052 - 98.052|gubici2={{flagicon|Kraljevina Grčka|size=20px}} 19.362 poginulih<br />18.095 nestalih<br />48.880 ranjenih<br />4.878 umrlih izvan borbe<br />10.000 zarobljenih<ref>Σειρά Μεγάλες Μάχες: Μικρασιατική Καταστροφή (Νο 8), συλλογική εργασία, έκδοση περιοδικού Στρατιωτική Ιστορία, Εκδόσεις Περισκόπιο, Αθήνα, Νοέμβριος 2002, σελίδα 64 {{ | '''ukupno:''' 83.052 - 98.052|gubici2={{flagicon|Kraljevina Grčka|size=20px}} 19.362 poginulih<br />18.095 nestalih<br />48.880 ranjenih<br />4.878 umrlih izvan borbe<br />10.000 zarobljenih<ref>Σειρά Μεγάλες Μάχες: Μικρασιατική Καταστροφή (Νο 8), συλλογική εργασία, έκδοση περιοδικού Στρατιωτική Ιστορία, Εκδόσεις Περισκόπιο, Αθήνα, Νοέμβριος 2002, σελίδα 64 {{grč oznaka}}</ref>{{#tag:ref|Prema nekim turskim procjenama bilo je najmanje 120.000-130.000 gubitaka.<ref>Ali Çimen, Göknur Göğebakan: Tarihi Değiştiren Savaşlar, Timas Yayınevi, ISBN 975-263-486-9, 2. Cilt, 2007, sayfa 321 {{tr icon}}</ref> [[Zapadni svijet|Zapadni]] izvori navode 100.000 mrtvih i ranjenih,<ref>Stephen Vertigans: ''Islamic Roots and Resurgence in Turkey: Understanding and Explaining the Muslim Resurgence'', Greenwood Publishing Group, 2003, ISBN 0-275-98051-0, [http://books.google.de/books?id=E9zEC045g0MC&printsec=frontcover&dq=islamic+roots+and+resurgence+in+turkey&hl=de&sa=X&ei=MXlLUfKXMdDXsgbnmYCoDw&ved=0CDkQ6AEwAA#v=onepage&q=%22greeks%20died%20or%20were%20wounded%22&f=false page 41].</ref><ref>Nicole Pope, Hugh Pope: ''Turkey Unveiled: A History of Modern Turkey'', Overlook Press, 2000, ISBN 1-58567-096-0, [http://books.google.de/books?id=QpNHV4jfIDAC&q=%22Greek+dead+and+wounded+were+estimated+at+around+%22&dq=%22Greek+dead+and+wounded+were+estimated+at+around+%22&hl=de&sa=X&ei=1HpLUY-SCtLX7Aau-IGoBA&ved=0CC4Q6AEwAA page 58].</ref> sa ukupno 200.000 gubitaka, s obzirom da je 100.000 gubitaka zabilježeno samo u [[Izmirska ofanziva|augustu i septembru 1922]].<ref name="stillwell">Stephen Joseph Stillwell, ''Anglo-Turkish relations in the interwar era'', Edwin Mellen Press, 2003, ISBN 0-7734-6776-9, [http://books.google.de/books?id=_vsWAQAAIAAJ&q=%22were+upward+of+200,000.+of+whom+at+least+half+were+lost+during+the+flight+to+Smyrna+%22&dq=%22were+upward+of+200,000.+of+whom+at+least+half+were+lost+during+the+flight+to+Smyrna+%22&hl=de&sa=X&ei=4kSyUIHJBY2iigf05IHgAw&redir_esc=y page 46].</ref><ref>Richard Ernest Dupuy, Trevor Nevitt Dupuy, ''The Harper encyclopedia of military history: from 3500 BC to the present'', ISBN 0-06-270056-1, HarperCollins, 1993, page 1087</ref><ref>''Revue internationale d'histoire militaire - Issues 46-48'', University of Michigan, 1980, [http://books.google.de/books?id=SJlmAAAAMAAJ&q=%22partly+annihilated+and+partly+taken+prisoner+within+15-20+days.+The+casualties+%22&dq=%22partly+annihilated+and+partly+taken+prisoner+within+15-20+days.+The+casualties+%22&hl=de&sa=X&ei=7o1LUabGEPKP7Aa3-oCAAg&ved=0CC4Q6AEwAA page 227].</ref> Materijalni gubici su također bili znatni za vrijeme rata.<ref>Robert W.D. Ball: ''Gun Digest Books, 2011'', ISBN 1-4402-1544-8, [http://books.google.de/books?id=p40IsLJv80AC&printsec=frontcover&dq=mauser+military+rifles+of+the+world&hl=de&sa=X&ei=AJFLUeiyJMiy7Ab-sYDgCg&ved=0CDcQ6AEwAA#v=onepage&q=%22material%20losses%20as%20a%20result%20of%20the%20anatolian%22&f=false page 237]</ref>|group=note}}<br />{{flagicon|Francuska|size=20px}} ~7.000<br />{{flagicon|Armenija|1918|size=20px}} 1.100+ poginulih<ref>Pars Tuğlacı: [http://books.google.com.sa/books?ei=eeh9T-XaLMW6hAf71o3fDQ&hl=de&id=r2UMAQAAMAAJ&dq=Tarih+boyunca+Bat%C4%B1+Ermenileri%3A+Band+3++pars&q=%22Bu+sava%C5%9Fta+Ermenilerden+112+subay%2C+1150+er+esir+al%C4%B1nd%C4%B1%2C+1100%27den+fazla+Ermeni+de+%C3%B6ld%C3%BC%2C+bir%C3%A7ok+malzeme+ele+ge%C3%A7irildi%22 ''Tarih boyunca Batı Ermenileri''], Pars Yayın, 2004, ISBN 975-7423-06-8, p. 794.</ref><br />3.000+ zarobljenih<ref>[[Christopher J. Walker]], ''Armenia: The Survival of a Nation'', Croom Helm, 1980, [http://books.google.com/books?id=y85tAAAAMAAJ&q=%22sub-governor+Chalkhushian,%22&dq=%22sub-governor+Chalkhushian,%22&hl=en&ei=jmxQTurFH8jcmAW2gs3jBg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CCsQ6AEwAA p. 310.]</ref> | ||
'''ukupno:''' ~112.315|gubici3=15.000 turskih civila ubijeno<br />264.000 grčkih civila ubijeno<ref>Death by Government, [[Rudolph Rummel]], 1994.</ref><br />250.000 ubijenih armenskih civila<ref>Armenia : The Survival of a Nation, Christopher Walker, 1980.</ref><br />'''ukupno:''' 529.000 mrtvih|napomene=}} | '''ukupno:''' ~112.315|gubici3=15.000 turskih civila ubijeno<br />264.000 grčkih civila ubijeno<ref>Death by Government, [[Rudolph Rummel]], 1994.</ref><br />250.000 ubijenih armenskih civila<ref>Armenia : The Survival of a Nation, Christopher Walker, 1980.</ref><br />'''ukupno:''' 529.000 mrtvih|napomene=}} | ||
Inačica od 29. svibanj 2025. u 23:24
| Turski rat za nezavisnost | |||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| |||||||||
Turski rat za nezavisnost (turski: İstiklal Harbi, doslovno "Rat za nezavisnost" ili Kurtuluş Savaşı, doslovno "Oslobodilačka borba") je rat, odnosno naziv za niz međusobno povezanih oružanih sukoba koji su se od 1919. do 1923. vodili između pripadnika Turskog nacionalnog pokreta na jednoj, i Osmanskog Carstva i saveznika na drugoj strani. Uzrok je predstavljao poraz Osmanskog Carstva u Prvom svjetskom ratu, odnosno podjela njegovih teritorija među pobjedničkim silama nakon Mirovnog ugovora u Sèvresu 1920., koja je između ostalog izazvala etničke sukobe na područjima sa miješanim stanovništvom, a koji su, pak, služili kao izgovor saveznicima da okupiraju i podjele značajne dijelove matičnog turskog teritorija Osmanskog Carstva. Turski nacionalni pokret, na čije se čelo stavio proslavljeni vojskovođa Mustafa Kemal-paša, imao je glavno uporište u unutrašnjosti Anatolije gdje je osnovana privremena sekularna vlada koja se suprotstavila ne samo savezničkim trupama, nego i osmanskom sultanu i pro-britanskoj marionetskoj vladi u Istanbulu koja je 1920. potpisala ugovor u Sèvresu. Turski nacionalni pokret je zbog spasenja domivine osnovao Mustafa Kemal-paša, turski nacionalist i sekularist, ratni heroj Carstva i pripadnik modernističkog pokreta Mladoturaka. To je bio pokret za tursku državu neovisnu od Osmanskog Carstva, ali koja bi zauzimala najveći dio bivšeg osmanskog teritorija, Tursku koja bi bila demokratska i sekularna republika turskog naroda. Pokret se zalagao za kompletnu redefiniciju turskoga nacionalnog identiteta, kao i jačanje neovisne turske države u očima zapadnog svijeta. Po međunarodnom pravu, Mustafa Kemal Atatürk je tražio poštivanje ugovora Četrnaest točaka američkog predsjednika T. W. Wilsona koji nalaže da se turskom dijelu Osmanskog Carstva treba dati nezavisnost u poslijeratnom uređenju Europe i Azije. Republikanci su, zahvaljujući gerilskoj strategiji, Kemalovom vojničkom umijeću, logističkim problemima za vladine i savezničke trupe, podršci komunističke sekularne Sovjetske Rusije, kao i sve većim nesuglasicama između saveznika s vremenom stegli prevagu i važnije sukobe - s Francuskom i Italijom oko južne granice, osmanskom vladom, Demokratskom Republikom Armenijom oko istočne, te sa Grčkom i Britanijom oko zapadne granice uspjeli riješiti u svoju korist. Rat, koji je formalno okončan mirom u Lausanni 1923. je imao značajne posljedice u transformaciji Turske u etnički homogenu nacionalnu državu, ukidanju sultanata 1922., ukidanju kalifata 1924. i uvođenju republikanskog uređenja 1923. kojim su omogućene sekularne reforme Mustafe Kemala Atatürka 1920.-ih i 1930.-ih, ali i u masovnom etničkom čišćenju i zamjenama ne-turskog stanovništva koje dan danas opterećuju odnose Turske sa susjednom Grčkom i Armenijom. Mustafa Kemal Atatürk postao je 29. listopada 1923. prvim predsjednikom samostalne i neovisne, moderne i sekularne Republike Turske iz redova CHP-a. Time je udario temelje za modernu zapadnu državu kakva je Turska danas, a Turci ga smatraju ocem domovine.
Literatura
- Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
- Dobkin, Marjorie Housepian, Smyrna: 1922 The Destruction of City (Newmark Press: New York, 1988). ISBN 0-966 7451-0-8.
- Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
- Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
- Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
- Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
- Mango, Andrew, The Turks Today (New York: The Overlook Press, 2004). ISBN 1-58567-615-2.
- Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
- Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
- Pope, Nicole and Pope, Hugh, Turkey Unveiled: A History of Modern Turkey (New York: The Overlook Press, 2004). ISBN 1-58567-581-4