Crkva Vaznesenja Gospodnjeg u Gračanici: razlika između inačica
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba) |
|||
| Redak 34: | Redak 34: | ||
* [https://www.bastina.ba/index.php/elaborati-i-studije/40-zavod/vijesti/633-pravoslavna-crkva-u-gracanici Pravoslavna crkva u Gračanici] | * [https://www.bastina.ba/index.php/elaborati-i-studije/40-zavod/vijesti/633-pravoslavna-crkva-u-gracanici Pravoslavna crkva u Gračanici] | ||
[[Kategorija: | [[Kategorija:Vjerski objekti u Gračanici]] | ||
[[Kategorija:Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine]] | [[Kategorija:Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine]] | ||
[[Kategorija:Pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini]] | [[Kategorija:Pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini]] | ||
Inačica od 6. travanj 2022. u 20:31
|
Crkva Vaznesenja Gospodnjeg
| |
|---|---|
| Lokacija | Gračanica, Bosna i Hercegovina
|
| Godine izgradnje | 1921. godine |
| Godina završetka | 1926. godine |
| Religija | pravoslavlje |
Crkva Vaznesenja Gospodnjeg u Gračanici u Bosni i Hercegovini, trenutačno u sastavu Zvorničko-tuzlanske eparhije. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 2. do 4. rujna 2013. godine u Sarajevu, donijela je odluku da se crkva sa ikonostasom proglasi za nacionalni nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[1]
Povijest
Gradnja crkve započeta je 1921. a završena je 1926. godine. Parohijska Crkva Vaznesenja Gospodnjeg osvećena je 1925. godine. Na prostoru gornjeg dijela naselja Srpska Varoš u Gračanici, nalazila se pravoslavna crkva manjih dimenzija, koja je zbog svoje dotrajalosti srušena. Članovi Crkvenog odbora (među kojima su Hadžistević, Ivanišević, Blagojević) počeli su zagovarati izgradnju nove pravoslavne crkve u Gračanici. Pravoslavna crkvena općina je uputila zahtjev Gradskoj upravi Gračanice da joj dodijeli novi lokalitet za gradnju crkve i to u središtu grada, s obrazloženjem da namjerava graditi veći objekt, sa tri kupole. Gradnja crkve započeta je 1921. a završena je 1926. godine. Parohijski hram Vaznesenja Gospodnjeg osvećen je 1925. godine. Osvećenje je izvršio episkop šabački Mihajlo.
Živopis Crkve izveden je u periodu od 1986. do 1989. godine. Crkvu je živopisao akademski slikar slikar Dimitrij Ridžiski, iako bez teološke naobrazbe poštovao je tematski program živopisa, ali i ikonografske kanone uopće. Prostor zida bez zidnih slika prekriven je šablonskim ukrasima (uglavnom prepleti i križevi). Zidne slike su od ostatka zida odvojene iluzijom okvira.[1]