Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Davisov prolaz: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)
m brisanje nepotrebnih znakova
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Davisov prolaz'''-->[[Datoteka:Map indicating Davis Strait.png|right|thumb|300px|Geografski položaj Davisovog prolaza]]
[[Datoteka:Map indicating Davis Strait.png|right|thumb|300px|Geografski položaj Davisovog prolaza]]
'''Davisov prolaz''' ([[engleski]]: ''Davis Strait'', [[francuski]]: ''Détroit de Davis'') je [[morski prolaz]] te sjeverni rukavac [[Atlantski ocean|Atlantskog oceana]] sjeverno od [[Labradorsko more|Labradorskog mora]]. Nalazi se između zapadnog dijela [[Grenland]]a i [[Baffinov otok|Baffinovog otoka]] u [[kanada|kanadskom]] teritoriju [[Nunavut]]u.  
'''Davisov prolaz''' ([[engleski]]: ''Davis Strait'', [[francuski]]: ''Détroit de Davis'') je [[morski prolaz]] te sjeverni rukavac [[Atlantski ocean|Atlantskog oceana]] sjeverno od [[Labradorsko more|Labradorskog mora]]. Nalazi se između zapadnog dijela [[Grenland]]a i [[Baffinov otok|Baffinovog otoka]] u [[kanada|kanadskom]] teritoriju [[Nunavut]]u.  



Posljednja izmjena od 13. ožujak 2022. u 19:39

Geografski položaj Davisovog prolaza

Davisov prolaz (engleski: Davis Strait, francuski: Détroit de Davis) je morski prolaz te sjeverni rukavac Atlantskog oceana sjeverno od Labradorskog mora. Nalazi se između zapadnog dijela Grenlanda i Baffinovog otoka u kanadskom teritoriju Nunavutu.

Nazvan je prema engleskom istraživaču Johnu Davisu koji ga je otkrio u potrazi za sjevernim prolazom između Atlantskog i Tihog oceana. Nastao je najvjerojatnije za vrijeme paleogena prije 45 do 62 milijuna godina. Sa prosječnom dubinom između 1000 i 2000 metara znatno je plići od obližnjeg Labradorskog mora na jugu.

Od 1650-ih koristio se za kitolov. Prema američkim geološkim istraživanjima, oko 13% neotkrivenih nalazišta nafte i oko 30% nalazišta plina nalazi se u arktičkom području, posebice mora oko Grenlanda koja potencijalno mogu sadržavati velike količine prirodnog plina.[1] Sukladno tome, vlasti Grenlanda ponudili su brojne off-shore koncesije za potencijalnu ekstrakciju ugljikovodika. Najviše ih se nalazi u Baffinovom zaljevu i Davisovom prolazu, te manji dio u Grenlandskom moru na istoku.[2]

Izvori

Sadržaj