Vladimir Čerkez: razlika između inačica
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Vladimir Čerkez'''-->'''Vladimir Čerkez''' ([[Sarajevo]], [[26. studenog]] [[1923.]] – Sarajevo, [[9. studenog]] [[1990.]]), hrvatski i bosanskohercegovački [[pjesnik]], romanopisac, dramski pisac, pisac za djecu. | <!--'''Vladimir Čerkez'''-->'''Vladimir Čerkez''' ([[Sarajevo]], [[26. studenog]] [[1923.]] – Sarajevo, [[9. studenog]] [[1990.]]), hrvatski i bosanskohercegovački [[pjesnik]], romanopisac, dramski pisac, pisac za djecu. | ||
== Život == | == Život == | ||
Četiri razreda gimnazije i tri razreda Srednje tehničke škole završio je u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Od [[1941.]] do [[1942.]] bio logoraš u [[Sabirni logor Jasenovac|Jasenovcu]] i [[Stara Gradiška|Staroj Gradiški]], potom [[Partizan (gerilac)|partizan]]-borac, instruktor u agit-propu u više partizanskih štabova i odreda. Od 1947. do 1952. radio je u listu [[Oslobođenje (časopis)|''Oslobođenje'']] i bio urednik književnih časopisa ''Zora'' i ''Život''. Od 1971. je savjetnik Skupštine SR [[Bosna i Hercegovina|BiH]]. Prvu pjesmu ''Braniocima Barcelone'' objavio je 1939. u listu Snaga. U partizanskim biltenima i listovima javljao se pjesmama i aktovkama. Nakon rata bavio se književnim i publicističkim radom te objavljivao u ''Stvaranju'', ''[[Republika (časopis)|Republici]]'', ''Životu'', ''Književnosti, Kolu, Delu, [[Ljetopis Matice srpske|Letopisu Matice srpske]], [[Mogućnosti]]ma, Mostu, [[Književne novine|Književnim novina]]<nowiki/>ma, Odjeku, [[Forum (časopis)|Forum]]<nowiki/>u'' i dr. Jedan je od najplodnijih pisaca u [[Bosna i Hercegovina|BiH]]. Pisao je ljubavnu i domoljubnu liriku, nastavio estradnim i revolucionarnim pjesničkim ispovijedima, te dodirnuo i neke probleme svakodnevnice. Objavio je više knjiga žanrovske proze za djecu i omladinu s temama iz rata. Autor je više poučnih knjižica za djecu. Pisao je i drame, a neke su i izvođene. Njegove su pjesme uvrštene u više antologija svjetske poezije. Prevodio je rusku liriku, od [[Aleksandar Sergejevič Puškin|Puškina]] do suvremenika. Bavio se i [[slikarstvo]]<nowiki/>m, a triput je samostalno izlagao u [[Sarajevo|Sarajevu]] (1964, 1965, 1966).<ref name=Biografija>Čerkez, Vladimir; ''Sunce dimu'', Svjetlost Sarajevo, 1964.</ref><ref>{{ | Četiri razreda gimnazije i tri razreda Srednje tehničke škole završio je u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Od [[1941.]] do [[1942.]] bio logoraš u [[Sabirni logor Jasenovac|Jasenovcu]] i [[Stara Gradiška|Staroj Gradiški]], potom [[Partizan (gerilac)|partizan]]-borac, instruktor u agit-propu u više partizanskih štabova i odreda. Od 1947. do 1952. radio je u listu [[Oslobođenje (časopis)|''Oslobođenje'']] i bio urednik književnih časopisa ''Zora'' i ''Život''. Od 1971. je savjetnik Skupštine SR [[Bosna i Hercegovina|BiH]]. Prvu pjesmu ''Braniocima Barcelone'' objavio je 1939. u listu Snaga. U partizanskim biltenima i listovima javljao se pjesmama i aktovkama. Nakon rata bavio se književnim i publicističkim radom te objavljivao u ''Stvaranju'', ''[[Republika (časopis)|Republici]]'', ''Životu'', ''Književnosti, Kolu, Delu, [[Ljetopis Matice srpske|Letopisu Matice srpske]], [[Mogućnosti]]ma, Mostu, [[Književne novine|Književnim novina]]<nowiki/>ma, Odjeku, [[Forum (časopis)|Forum]]<nowiki/>u'' i dr. Jedan je od najplodnijih pisaca u [[Bosna i Hercegovina|BiH]]. Pisao je ljubavnu i domoljubnu liriku, nastavio estradnim i revolucionarnim pjesničkim ispovijedima, te dodirnuo i neke probleme svakodnevnice. Objavio je više knjiga žanrovske proze za djecu i omladinu s temama iz rata. Autor je više poučnih knjižica za djecu. Pisao je i drame, a neke su i izvođene. Njegove su pjesme uvrštene u više antologija svjetske poezije. Prevodio je rusku liriku, od [[Aleksandar Sergejevič Puškin|Puškina]] do suvremenika. Bavio se i [[slikarstvo]]<nowiki/>m, a triput je samostalno izlagao u [[Sarajevo|Sarajevu]] (1964, 1965, 1966).<ref name=Biografija>Čerkez, Vladimir; ''Sunce dimu'', Svjetlost Sarajevo, 1964.</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://portal.lzmk.hr/clanak.aspx?id=55013|title=Hrvatski biografski leksikon: Čerkez, Vladimir|work=portal.lzmk.hr |accessdate=2. 10. 2017}}</ref> | ||
== Nagrade == | == Nagrade == | ||
Posljednja izmjena od 2. siječanj 2022. u 13:23
Vladimir Čerkez (Sarajevo, 26. studenog 1923. – Sarajevo, 9. studenog 1990.), hrvatski i bosanskohercegovački pjesnik, romanopisac, dramski pisac, pisac za djecu.
Život[uredi]
Četiri razreda gimnazije i tri razreda Srednje tehničke škole završio je u Sarajevu. Od 1941. do 1942. bio logoraš u Jasenovcu i Staroj Gradiški, potom partizan-borac, instruktor u agit-propu u više partizanskih štabova i odreda. Od 1947. do 1952. radio je u listu Oslobođenje i bio urednik književnih časopisa Zora i Život. Od 1971. je savjetnik Skupštine SR BiH. Prvu pjesmu Braniocima Barcelone objavio je 1939. u listu Snaga. U partizanskim biltenima i listovima javljao se pjesmama i aktovkama. Nakon rata bavio se književnim i publicističkim radom te objavljivao u Stvaranju, Republici, Životu, Književnosti, Kolu, Delu, Letopisu Matice srpske, Mogućnostima, Mostu, Književnim novinama, Odjeku, Forumu i dr. Jedan je od najplodnijih pisaca u BiH. Pisao je ljubavnu i domoljubnu liriku, nastavio estradnim i revolucionarnim pjesničkim ispovijedima, te dodirnuo i neke probleme svakodnevnice. Objavio je više knjiga žanrovske proze za djecu i omladinu s temama iz rata. Autor je više poučnih knjižica za djecu. Pisao je i drame, a neke su i izvođene. Njegove su pjesme uvrštene u više antologija svjetske poezije. Prevodio je rusku liriku, od Puškina do suvremenika. Bavio se i slikarstvom, a triput je samostalno izlagao u Sarajevu (1964, 1965, 1966).[1][2]
Nagrade[uredi]
- Nagradu Društva pisaca BiH za roman Sunce u dimu (1959)
- Nagradu Festivala Kurirček (1967. i 1976)
- Nagradu 4. jul za knjigu poema Sunčana zemlja (1976)
Djela[uredi]
- Na livadama (pjesme, 1948.)
- Zastave Krajine (poema, 1949.)
- Majska lirika (pjesme, 1949.)
- Ruže u oluji (pjesme, 1951.)
- Cvijeće (pjesme, 1952.)
- Poema o ljubavi 1953.)
- Špijuni (drama, 1955.)
- Dječja knjiga (stihovi, 1955.)
- Bez povratka (kronika, 1955.)
- 12 knjižica za djecu (stihovi, 1956.)
- Krv i ćudnje (pjesme, 1958.)
- Sunce u dimu (roman, 1958.)
- Žuti zarobljenik (bajke, 1957.)
- Arena (roman, 1961.)
- Bajke (stihovi, 1964.)
- Doba zrenja ( pjesme, 1965.)
- Orlovi i vuci (roman, 1965.)
- Vino voća iz mog vrča (pjesme, 1967.)
- Breza među rovovima (roman, 1969.)
- Stihovi (izbor, 1969.)
- Svemir (poeme, 1971.)
- San i život (pripovijetke, 1971.)
- Hrabri vojnik Cvitan (roman, 1971.)
- Zajedništvo/pojam i suština (separat, 1973.)
- Lenjin o umjetnosti, umjetnost o Lenjinu (1974.)
- Sunčana zemlja (poeme, 1975.)
- Sjaj života, sjena smrti (pripovijetke, 1977.)
- Zemlja sunca (poeme, 1979.)
- Zlato iz stijene (pjesme, 1981.)
- Noć strepnje (drama, 1982.)
- Espanja (poema, 1983.)
- Brojevi i ljudi (poeme, 1984.)
Izvori[uredi]
- ↑ Čerkez, Vladimir; Sunce dimu, Svjetlost Sarajevo, 1964.
- ↑ . Hrvatski biografski leksikon: Čerkez, Vladimir ID: hrvatski_biografski_leksikon_cerkez_vladimir.