More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Sredinom [[285.]] godine, seljaci [[Galija (rimska provincija)|Galije]] zajedno s robovima, nadničarima i gradskom sirotinjom su se pobunili zbog visokih poreza i svakodnevnog tlačenja od strane Rimljana i otpočeli pod nazivom '''bagaudi''' (na [[kelti|keltskom]], '''ratoboran''', '''ubojit''') rat protiv [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]. Na čelo bagauda su se stavili '''Elijan''' i '''Amand''', koji su se proglasili i carevima. Podigli su logor na ušću rijeke [[Marna|Marne]] u [[Sena|Senu]]. | |||
Po nalogu cara [[Dioklecijan]]a, pobunu je slomio [[Maksimilijan|Valerije Maksimilijan]] [[286.]] godine poslije žestokih borbi. Međutim, bagaudski pokret je trajao sve do sloma Rimskog Carstva i iz Galije je prenesen u sjevernu [[Španjolska|Španjolsku]] i sjevernu [[Italija|Italiju]]. | Po nalogu cara [[Dioklecijan]]a, pobunu je slomio [[Maksimilijan|Valerije Maksimilijan]] [[286.]] godine poslije žestokih borbi. Međutim, bagaudski pokret je trajao sve do sloma Rimskog Carstva i iz Galije je prenesen u sjevernu [[Španjolska|Španjolsku]] i sjevernu [[Italija|Italiju]]. | ||
Posljednja izmjena od 13. svibanj 2022. u 01:55
Sredinom 285. godine, seljaci Galije zajedno s robovima, nadničarima i gradskom sirotinjom su se pobunili zbog visokih poreza i svakodnevnog tlačenja od strane Rimljana i otpočeli pod nazivom bagaudi (na keltskom, ratoboran, ubojit) rat protiv Rimskog Carstva. Na čelo bagauda su se stavili Elijan i Amand, koji su se proglasili i carevima. Podigli su logor na ušću rijeke Marne u Senu.
Po nalogu cara Dioklecijana, pobunu je slomio Valerije Maksimilijan 286. godine poslije žestokih borbi. Međutim, bagaudski pokret je trajao sve do sloma Rimskog Carstva i iz Galije je prenesen u sjevernu Španjolsku i sjevernu Italiju.