Razlika između inačica stranice »Rekurzivni jezik«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige))
 
Redak 27: Redak 27:
== Izvori ==
== Izvori ==


* {{cite book
* {{Citiranje knjige
  |author = [[Michael Sipser]]  
  |author = [[Michael Sipser]]  
  | year = 1997  
  | year = 1997  
Redak 35: Redak 35:
  | pages = 151–170  
  | pages = 151–170  
  | id = {{ISBN|0-534-94728-X}}}}
  | id = {{ISBN|0-534-94728-X}}}}
* {{cite book
* {{Citiranje knjige
  |author = [[Michael Sipser]]  
  |author = [[Michael Sipser]]  
  | year = 1997  
  | year = 1997  
Redak 41: Redak 41:
  | publisher = PWS Publishing  
  | publisher = PWS Publishing  
  | id = {{ISBN|0-534-94728-X}}}}
  | id = {{ISBN|0-534-94728-X}}}}
*{{cite book
*{{Citiranje knjige
  | author = Siniša Srbljić
  | author = Siniša Srbljić
  | title = Jezični procesori 1
  | title = Jezični procesori 1

Trenutačna izmjena od 01:46, 18. studenoga 2021.

U matematici, logici i računarstvu, rekurzivni jezik je tip formalnog jezika koji se još zove i rekurzivan, odlučiv ili Turing-odlučiv. Klasa svih rekurzivnih jezika se često zove R, iako se to ime često upotrebljava i za klasu složenosti RP.

Ovaj tip jezika nije definiran u Chomskyjevoj hijerarhiji.

Definicije

U literaturi prevladavaju dvije istovjetne definicije koncepta rekurzivnog jezika:

  1. Rekurzivni formalni jezik je rekurzivni podskup skupa svih mogući riječi nad abecedom jezika.
  2. Rekurzivni jezik je formalni jezik za kojeg postoji Turingov stroj koji će, za svaki ulazni niz znakova (simbola) stati i prihvatiti niz ako je on element jezika, a inače ga neće prihvatiti. Turingov stroj uvijek staje - poznat i pod nazivom odlučitelj - i kažemo da odlučuje rekurzivni jezik.

Svi rekurzivni jezici su rekurzivno prebrojivi. Svi regularni, kontekstno neovisni i kontekstno ovisni jezici su rekurzivni.

Svojstva zatvorenosti

Rekurzivni su jezici zatvoreni nad sljedećim operacijama. To jest, ako su L i P dva rekurzivna jezika, tada su i sljedeći jezici također rekurzivni:

  • Kleeneov operator [math]\displaystyle{ L^* }[/math] jezika L
  • neprebrisujući homeomorfizam φ(L) jezika L
  • nadovezivanje (konkatenacija) [math]\displaystyle{ L \circ P }[/math] jezika L i jezika P
  • unija [math]\displaystyle{ L \cup P }[/math]
  • presjek [math]\displaystyle{ L \cap P }[/math]
  • komplement jezika L
  • razlika [math]\displaystyle{ L - P }[/math]

Posljednje svojstvo slijedi iz činjenice da se razlika skupova može izraziti preko presjeka i komplementa.

Izvori

  • Michael Sipser (1997). "Decidability". Introduction to the Theory of Computation. PWS Publishing. str. 151–170. ISBN 0-534-94728-X 
  • Michael Sipser (1997). Introduction to the Theory of Computation. PWS Publishing. ISBN 0-534-94728-X 
  • Siniša Srbljić (2003). Jezični procesori 1. Element. ISBN 953-197-129-3 
  • Chomsky, Noam (1959). "On certain formal properties of grammars". Information and Control 2 (2): 137–167 
Teorija automata: formalni jezici i formalne gramatike
Chomskyjeva
hijerarhija
Gramatike Jezici Minimalni
automat
Tip 0 Neograničenih produkcija Rekurzivno prebrojiv Turingov stroj
n/a (nema uobičajenog imena) Rekurzivni Odlučitelj
Tip 1 Kontekstno ovisna Kontekstno ovisni Linearno ograničen
n/a Indeksirana Indeksirani Ugniježđenog stoga
Tip 2 Kontekstno neovisna Kontekstno neovisni Nedeterministički potisni
n/a Deterministička kontekstno neovisna Deterministički kontekstno neovisni Deterministički potisni
Tip 3 Regularna Regularni Konačni
Svaka kategorija jezika ili gramatika je pravi podskup nadređene kategorije.