Bura (superračunalo): razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Bura (superračunalo)'''-->'''Bura''' je hrvatsko [[superračunalo]]. Nakon instalacije na [[Sveučilište u Rijeci|Svečilištu u Rijeci]] 2015. godine, Bura je postala najbrži računalni sustav u Hrvatskoj, i ujedno prvi koji je ušao na popis TOP500 najjačih superračunala na svijetu.<ref>{{cite web|url=https://www.srce.unizg.hr/vijesti/rijecka-bura-u-top-500-superracunala/objav2015-11-18|title=Riječka Bura u top 500 superračunala|date=18. studenoga 2015.|work=srce.unizg.hr|publisher=[[Sveučilišni računski centar]]|accessdate=14. ožujka 2021.}}</ref>
<!--'''Bura (superračunalo)'''-->'''Bura''' je hrvatsko [[superračunalo]]. Nakon instalacije na [[Sveučilište u Rijeci|Svečilištu u Rijeci]] 2015. godine, Bura je postala najbrži računalni sustav u Hrvatskoj, i ujedno prvi koji je ušao na popis TOP500 najjačih superračunala na svijetu.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.srce.unizg.hr/vijesti/rijecka-bura-u-top-500-superracunala/objav2015-11-18|title=Riječka Bura u top 500 superračunala|date=18. studenoga 2015.|work=srce.unizg.hr|publisher=[[Sveučilišni računski centar]]|accessdate=14. ožujka 2021.}}</ref>


==Povijest==
==Povijest==
Bura je nabavljena u sklopu projekta "Razvoj istraživačke infrastrukture na Kampusu Sveučilišta u Rijeci", financiranog iz sredstava [[Europska unija|Europske unije]]. Cijena superračunala je oko 44 milijuna kuna, što je bila najveća pojedinačna nabava unutar projekta vrijednog 24 milijuna eura. Sustav je 40 puta brži od [[Isabella (superračunalo)|Isabelle]], prvog i do 2015. najbržeg superračunala u Hrvatskoj.<ref name="Kemija u industriji">{{cite journal|url=https://hrcak.srce.hr/148535|title=Superračunalo na Sveučilištu u Rijeci|journal=Kemija u industriji|volume=64|issue=11–12|year=2015|format=PDF|accessdate=14. ožujka 2021.}}</ref> Nakon nekoliko mjeseci probnog rada, Bura je puštena u puni pogon 26. veljače 2016.<ref>{{cite web|url=https://www.novilist.hr/rijeka-regija/rijeka/grabar-kitarovic-pustila-u-puni-pogon-superracunalo-bura/|title=Grabar-Kitarović pustila u puni pogon superračunalo “Bura”|date=26. veljače 2016.|agency=HINA|work=[[Novi list]]|accessdate=14. ožujka 2021.}}</ref>
Bura je nabavljena u sklopu projekta "Razvoj istraživačke infrastrukture na Kampusu Sveučilišta u Rijeci", financiranog iz sredstava [[Europska unija|Europske unije]]. Cijena superračunala je oko 44 milijuna kuna, što je bila najveća pojedinačna nabava unutar projekta vrijednog 24 milijuna eura. Sustav je 40 puta brži od [[Isabella (superračunalo)|Isabelle]], prvog i do 2015. najbržeg superračunala u Hrvatskoj.<ref name="Kemija u industriji">{{cite journal|url=https://hrcak.srce.hr/148535|title=Superračunalo na Sveučilištu u Rijeci|journal=Kemija u industriji|volume=64|issue=11–12|year=2015|format=PDF|accessdate=14. ožujka 2021.}}</ref> Nakon nekoliko mjeseci probnog rada, Bura je puštena u puni pogon 26. veljače 2016.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.novilist.hr/rijeka-regija/rijeka/grabar-kitarovic-pustila-u-puni-pogon-superracunalo-bura/|title=Grabar-Kitarović pustila u puni pogon superračunalo “Bura”|date=26. veljače 2016.|agency=HINA|work=[[Novi list]]|accessdate=14. ožujka 2021.}}</ref>


==Opis==
==Opis==
Bura se sastoji od 288 čvorova, od kojih svaki ima po dva procesora Intel Xeon E5-2690v3, što daje ukupno 6912 procesorskih jezgri. Bura ima 18 terabajta radne memorije i 850 terabajta diskovnog prostora.<ref>{{cite web|url=https://www.irb.hr/Novosti/Superracunalo-BURA-i-nacin-upotrebe|title=Superračunalo BURA i način upotrebe|date=15. srpnja 2019.|work=irb.hr|publisher=[[Institut Ruđer Bošković]]|accessdate=14. ožujka 2021.}}</ref> Procesorska moć Bure je 234 [[teraflops]]a.<ref name="Kemija u industriji"/> Proizvođač je francuska kompanija ATOS/Bull.<ref>{{cite web|url=https://www.vecernji.hr/techsci/na-sveucilistu-u-rijeci-testira-se-44-milijuna-kuna-vrijedno-superracunalo-1033819|title=Za korištenje riječkog superračunala vrijednog 44 milijuna kuna molbe šalju i Austrijanci|date=29. listopada 2015.|work=[[Večernji list]]|accessdate=14. ožujka 2021.}}</ref>
Bura se sastoji od 288 čvorova, od kojih svaki ima po dva procesora Intel Xeon E5-2690v3, što daje ukupno 6912 procesorskih jezgri. Bura ima 18 terabajta radne memorije i 850 terabajta diskovnog prostora.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.irb.hr/Novosti/Superracunalo-BURA-i-nacin-upotrebe|title=Superračunalo BURA i način upotrebe|date=15. srpnja 2019.|work=irb.hr|publisher=[[Institut Ruđer Bošković]]|accessdate=14. ožujka 2021.}}</ref> Procesorska moć Bure je 234 [[teraflops]]a.<ref name="Kemija u industriji"/> Proizvođač je francuska kompanija ATOS/Bull.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/techsci/na-sveucilistu-u-rijeci-testira-se-44-milijuna-kuna-vrijedno-superracunalo-1033819|title=Za korištenje riječkog superračunala vrijednog 44 milijuna kuna molbe šalju i Austrijanci|date=29. listopada 2015.|work=[[Večernji list]]|accessdate=14. ožujka 2021.}}</ref>


Pod opterećenjem, sustav ima potrošnju od 108,5 kW,<ref>{{cite web|url=https://www.srce.unizg.hr/files/srce/docs/dogadjanja/dani-otvorenih-vrata-2016/drugi-dan-dei2016/tomic-dei2016.pdf|title=Novi HPC resurs -superračunalo Bura|last=Tomić|first=Draško|format=PDF|publisher=[[Sveučilišni računski centar]]|accessdate=14. ožujka 2021.}}</ref> no s obzirom na znatnu računalnu moć, visoko je rangiran po energetskoj učinkovitosti.<ref>{{cite web|url=https://www.poslovni.hr/sci-tech/rijecka-bura-meu-500-najjacih-superracunala-na-svijetu-bolja-i-od-cambridgea-305420|title=Riječka “Bura” među 500 najjačih superračunala na svijetu, bolja i od Cambridgea|date=28. studenoga 2015.|work=[[Poslovni dnevnik]]|accessdate=14. ožujka 2021.}}</ref>
Pod opterećenjem, sustav ima potrošnju od 108,5 kW,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.srce.unizg.hr/files/srce/docs/dogadjanja/dani-otvorenih-vrata-2016/drugi-dan-dei2016/tomic-dei2016.pdf|title=Novi HPC resurs -superračunalo Bura|last=Tomić|first=Draško|format=PDF|publisher=[[Sveučilišni računski centar]]|accessdate=14. ožujka 2021.}}</ref> no s obzirom na znatnu računalnu moć, visoko je rangiran po energetskoj učinkovitosti.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.poslovni.hr/sci-tech/rijecka-bura-meu-500-najjacih-superracunala-na-svijetu-bolja-i-od-cambridgea-305420|title=Riječka “Bura” među 500 najjačih superračunala na svijetu, bolja i od Cambridgea|date=28. studenoga 2015.|work=[[Poslovni dnevnik]]|accessdate=14. ožujka 2021.}}</ref>


==Namjena==
==Namjena==

Inačica od 22. prosinac 2021. u 00:01

Bura je hrvatsko superračunalo. Nakon instalacije na Svečilištu u Rijeci 2015. godine, Bura je postala najbrži računalni sustav u Hrvatskoj, i ujedno prvi koji je ušao na popis TOP500 najjačih superračunala na svijetu.[1]

Povijest

Bura je nabavljena u sklopu projekta "Razvoj istraživačke infrastrukture na Kampusu Sveučilišta u Rijeci", financiranog iz sredstava Europske unije. Cijena superračunala je oko 44 milijuna kuna, što je bila najveća pojedinačna nabava unutar projekta vrijednog 24 milijuna eura. Sustav je 40 puta brži od Isabelle, prvog i do 2015. najbržeg superračunala u Hrvatskoj.[2] Nakon nekoliko mjeseci probnog rada, Bura je puštena u puni pogon 26. veljače 2016.[3]

Opis

Bura se sastoji od 288 čvorova, od kojih svaki ima po dva procesora Intel Xeon E5-2690v3, što daje ukupno 6912 procesorskih jezgri. Bura ima 18 terabajta radne memorije i 850 terabajta diskovnog prostora.[4] Procesorska moć Bure je 234 teraflopsa.[2] Proizvođač je francuska kompanija ATOS/Bull.[5]

Pod opterećenjem, sustav ima potrošnju od 108,5 kW,[6] no s obzirom na znatnu računalnu moć, visoko je rangiran po energetskoj učinkovitosti.[7]

Namjena

Planirana namjena Bure je napredno modeliranje i optimiranje u području biotehnologije, biomedicine, nanoznanosti, te drugih grana znanosti i industrije.[2]

Izvori

  1. • Parametar type nije dopušten u klasi web
    • Parametar website nije dopušten u klasi web
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web
  2. 2,0 2,1 2,2
    • Nepoznat parametar: format
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi journal
  3. • Nepoznat parametar: agency
    • Parametar website nije dopušten u klasi web
    • Parametar type nije dopušten u klasi web
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web
  4. • Parametar type nije dopušten u klasi web
    • Parametar website nije dopušten u klasi web
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web
  5. • Parametar type nije dopušten u klasi web
    • Parametar website nije dopušten u klasi web
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web
  6. • Nepoznat parametar: format
    • Parametar last nije dopušten u klasi web
    • Parametar first nije dopušten u klasi web
    • Parametar type nije dopušten u klasi web
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web
  7. • Parametar type nije dopušten u klasi web
    • Parametar website nije dopušten u klasi web
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web