Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Uredba: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Uredba'''-->
<!--'''Uredba'''-->
'''Uredba'''<ref name="A1">{{cite web|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=63330/|title=Uredba|work=enciklopedija.hr/|accessdate= 12. prosinca 2020.|quote=|language=hrvatski |trans-title=Uredba}}</ref> je propis koji može biti donesen u socijalnoj, političkoj, psihološkoj i ekonomskoj domeni a koji može imati različite oblike: zakonska ograničenja koja donosi [[Vlada|vladino]] tijelo, te je opći normativni akt snagom odmah ispod [[Zakon|zakona]] koji donosi tijelo [[Izvršna vlast|izvršne vlasti]] tj. [[Poglavar države|šef države]] ili [[vlada]]. ''Uredbe sa zakonskom snagom'' su općenormativni pravni akti <ref name="A2">{{cite web |url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=50000/|title= Pravni akt|work=enciklopedija.hr/|accessdate=12. prosinca 2020.|quote=|language=hrvatski|trans-title= Pravni akt}}</ref>
'''Uredba'''<ref name="A1">{{Citiranje weba|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=63330/|title=Uredba|work=enciklopedija.hr/|accessdate= 12. prosinca 2020.|quote=|language=hrvatski |trans-title=Uredba}}</ref> je propis koji može biti donesen u socijalnoj, političkoj, psihološkoj i ekonomskoj domeni a koji može imati različite oblike: zakonska ograničenja koja donosi [[Vlada|vladino]] tijelo, te je opći normativni akt snagom odmah ispod [[Zakon|zakona]] koji donosi tijelo [[Izvršna vlast|izvršne vlasti]] tj. [[Poglavar države|šef države]] ili [[vlada]]. ''Uredbe sa zakonskom snagom'' su općenormativni pravni akti <ref name="A2">{{Citiranje weba |url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=50000/|title= Pravni akt|work=enciklopedija.hr/|accessdate=12. prosinca 2020.|quote=|language=hrvatski|trans-title= Pravni akt}}</ref>
<ref name="A3">{{cite web |url=http://www.pfsa.unsa.ba/pf/wp-content/uploads/2020/03/Pravni-akti.pdf/|title=Pravni akt|work=pfsa.unsa.ba/|accessdate= 12. prosinca 2020.|quote=|language=hrvatski|trans-title=Pravni akt}}</ref> (oblik u kome pravne norme nastaju i postoje kao neprotivrječna cjelina) koji imaju svojstvo pravnoga propisa i istu snagu kao zakon, no svrstavaju se u podzakonske propise jer ih ne donosi redovito zakonodavno tijelo i zato što je njihovo donošenje vezano uz izvanredne prilike u zemlji pa vrijede samo dok takve prilike traju. Uredbama, u uvjetima [[rat]]a ili drugih kritičnih situacija, šef države ili vlada mogu po [[Ustav|ustavnoj]] ovlasti, donositi odluke sa zakonskom snagom, pa čak privremeno suspendirati i neka ustavna [[Ljudska prava|ljudska]] i [[Građanska prava|građanska prava]].<br>
<ref name="A3">{{Citiranje weba |url=http://www.pfsa.unsa.ba/pf/wp-content/uploads/2020/03/Pravni-akti.pdf/|title=Pravni akt|work=pfsa.unsa.ba/|accessdate= 12. prosinca 2020.|quote=|language=hrvatski|trans-title=Pravni akt}}</ref> (oblik u kome pravne norme nastaju i postoje kao neprotivrječna cjelina) koji imaju svojstvo pravnoga propisa i istu snagu kao zakon, no svrstavaju se u podzakonske propise jer ih ne donosi redovito zakonodavno tijelo i zato što je njihovo donošenje vezano uz izvanredne prilike u zemlji pa vrijede samo dok takve prilike traju. Uredbama, u uvjetima [[rat]]a ili drugih kritičnih situacija, šef države ili vlada mogu po [[Ustav|ustavnoj]] ovlasti, donositi odluke sa zakonskom snagom, pa čak privremeno suspendirati i neka ustavna [[Ljudska prava|ljudska]] i [[Građanska prava|građanska prava]].<br>
Uredbe u pravu [[Europska unija|Europske unije]] imaju opću primjenu, u potpunosti su obvezujuće i izravno primjenjive u svim državama članicama Europske unije<ref name="A4">{{cite web |url=https://europa.eu/european-union/law/legal-acts_hr/|title=Uredbe, direktive i ostali pravni akti u EU|work=europa.eu/|accessdate=12. prosinca 2020.|quote=|language=hrvatski|trans-title=Uredbe, direktive i ostali pravni akti u EU}}</ref>.<br>
Uredbe u pravu [[Europska unija|Europske unije]] imaju opću primjenu, u potpunosti su obvezujuće i izravno primjenjive u svim državama članicama Europske unije<ref name="A4">{{Citiranje weba |url=https://europa.eu/european-union/law/legal-acts_hr/|title=Uredbe, direktive i ostali pravni akti u EU|work=europa.eu/|accessdate=12. prosinca 2020.|quote=|language=hrvatski|trans-title=Uredbe, direktive i ostali pravni akti u EU}}</ref>.<br>
U [[Parlamentarni sustav|parlamentarnim]] i [[Predsjednički sustav|predsjedničkim sustavima]] [[vlast]]i, primarno te sekundarno [[zakonodavstvo]]<ref name="A5">{{cite web |url=https://www.lawteacher.net/free-law-essays/administrative-law/primary-and-secondary-legislation-administrative-law-essay.php/|title=Primarno i sekundarno zakonodavstvo|work=lawteacher.net/|accessdate= 12. prosinca 2020.|quote=|language=engleski|trans-title=Primarno i sekundarno zakonodavstvo}}</ref>, pri čemu se potonje također naziva podzakonskim aktima, dva su oblika zakona koje donose zakonodavna i izvršna vlast. Primarno zakonodavstvo, čiji je tvorac zakonodavna vlast, općenito se sastoji od općih pravnih akata koji sadrže opće propise koji su zapovjedni, bez obzira na to koje ga je državno tijelo donijelo, pri čemu se daju određena ovlaštenja izvršnoj vlasti da donosi konkretnije zakone pod okriljem glavnog zakona. Tada je izvršna vlast tvorac sekundarnog zakonodavstva (često po nalogu vijeća u parlamentarnim sustavima ili regulatornim agencijama u [[Sjedinjene Američke Države|američkom]] sustavu), stvarajući zakonski izvršive propise i postupke za njihovu provedbu.  
U [[Parlamentarni sustav|parlamentarnim]] i [[Predsjednički sustav|predsjedničkim sustavima]] [[vlast]]i, primarno te sekundarno [[zakonodavstvo]]<ref name="A5">{{Citiranje weba |url=https://www.lawteacher.net/free-law-essays/administrative-law/primary-and-secondary-legislation-administrative-law-essay.php/|title=Primarno i sekundarno zakonodavstvo|work=lawteacher.net/|accessdate= 12. prosinca 2020.|quote=|language=engleski|trans-title=Primarno i sekundarno zakonodavstvo}}</ref>, pri čemu se potonje također naziva podzakonskim aktima, dva su oblika zakona koje donose zakonodavna i izvršna vlast. Primarno zakonodavstvo, čiji je tvorac zakonodavna vlast, općenito se sastoji od općih pravnih akata koji sadrže opće propise koji su zapovjedni, bez obzira na to koje ga je državno tijelo donijelo, pri čemu se daju određena ovlaštenja izvršnoj vlasti da donosi konkretnije zakone pod okriljem glavnog zakona. Tada je izvršna vlast tvorac sekundarnog zakonodavstva (često po nalogu vijeća u parlamentarnim sustavima ili regulatornim agencijama u [[Sjedinjene Američke Države|američkom]] sustavu), stvarajući zakonski izvršive propise i postupke za njihovu provedbu.  


==Izvori==
==Izvori==

Posljednja izmjena od 22. prosinac 2021. u 03:18

Uredba[1] je propis koji može biti donesen u socijalnoj, političkoj, psihološkoj i ekonomskoj domeni a koji može imati različite oblike: zakonska ograničenja koja donosi vladino tijelo, te je opći normativni akt snagom odmah ispod zakona koji donosi tijelo izvršne vlasti tj. šef države ili vlada. Uredbe sa zakonskom snagom su općenormativni pravni akti [2] [3] (oblik u kome pravne norme nastaju i postoje kao neprotivrječna cjelina) koji imaju svojstvo pravnoga propisa i istu snagu kao zakon, no svrstavaju se u podzakonske propise jer ih ne donosi redovito zakonodavno tijelo i zato što je njihovo donošenje vezano uz izvanredne prilike u zemlji pa vrijede samo dok takve prilike traju. Uredbama, u uvjetima rata ili drugih kritičnih situacija, šef države ili vlada mogu po ustavnoj ovlasti, donositi odluke sa zakonskom snagom, pa čak privremeno suspendirati i neka ustavna ljudska i građanska prava.
Uredbe u pravu Europske unije imaju opću primjenu, u potpunosti su obvezujuće i izravno primjenjive u svim državama članicama Europske unije[4].
U parlamentarnim i predsjedničkim sustavima vlasti, primarno te sekundarno zakonodavstvo[5], pri čemu se potonje također naziva podzakonskim aktima, dva su oblika zakona koje donose zakonodavna i izvršna vlast. Primarno zakonodavstvo, čiji je tvorac zakonodavna vlast, općenito se sastoji od općih pravnih akata koji sadrže opće propise koji su zapovjedni, bez obzira na to koje ga je državno tijelo donijelo, pri čemu se daju određena ovlaštenja izvršnoj vlasti da donosi konkretnije zakone pod okriljem glavnog zakona. Tada je izvršna vlast tvorac sekundarnog zakonodavstva (često po nalogu vijeća u parlamentarnim sustavima ili regulatornim agencijama u američkom sustavu), stvarajući zakonski izvršive propise i postupke za njihovu provedbu.

Izvori

Sadržaj