Razlika između inačica stranice »Sažimanje podataka bez gubitaka«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
Sažimanje podataka bez gubitaka''' naziv je za proces uklanjanja [[zalihost]]i bez gubitaka informacija. Za razliku od [[Sažimanje podataka s gubitcima|sažimanja podataka s gubitcima]]<ref>[http://www.geof.unizg.hr/dokumenti/strucno_usavrsavanje/Hrv_jezik111202.pdf Geodetski fakultet u Zagrebu] Miljenko Lapaine, Nada Vučetić, Ana Kuveždić Divjak, Martina Triplat Horvat: Hrvatski jezik u geodeziji i geoinformatici, 2. prosinca 2011. </ref>, postupci sažimanja bez gubitaka izvornu poruku zbijaju u takav učinkovitiji prikaz koji je jednakovrijedan izvornom. To znači i da su postupci koji spadaju u ovu kategoriju reverzibilni, odnosno svakome pripada određen obratan postupak, koji iz sažete poruke može ponovno stvoriti izvornu. | |||
==Primjer== | ==Primjer== | ||
Jednostavan primjer sažimanja bez gubitaka je zamjena ponavljajućih simbola kraćim zapisom. U slučaju ponavljajućih znakova abecede, npr. "aaaaaccccccbbb", zalihost je moguće jednostavno ukloniti svođenjem na zapis "a5c6b3", iz kojega se pak može dobiti izvorni tekst. Isti princip - uklanjanje zalihosti uz očuvanje informacije - primjenjuje se i u složenim algoritmima korištenima u primjeni. Vjerojatno najpoznatiji primjeri navedenih su [[Huffmanovo kodiranje]] i [[Lempel-Ziv obitelj algoritama]]. | Jednostavan primjer sažimanja bez gubitaka je zamjena ponavljajućih simbola kraćim zapisom. U slučaju ponavljajućih znakova abecede, npr. "aaaaaccccccbbb", zalihost je moguće jednostavno ukloniti svođenjem na zapis "a5c6b3", iz kojega se pak može dobiti izvorni tekst. Isti princip - uklanjanje zalihosti uz očuvanje informacije - primjenjuje se i u složenim algoritmima korištenima u primjeni. Vjerojatno najpoznatiji primjeri navedenih su [[Huffmanovo kodiranje]] i [[Lempel-Ziv obitelj algoritama]]. |
Trenutačna izmjena od 17:03, 24. ožujka 2022.
Sažimanje podataka bez gubitaka naziv je za proces uklanjanja zalihosti bez gubitaka informacija. Za razliku od sažimanja podataka s gubitcima[1], postupci sažimanja bez gubitaka izvornu poruku zbijaju u takav učinkovitiji prikaz koji je jednakovrijedan izvornom. To znači i da su postupci koji spadaju u ovu kategoriju reverzibilni, odnosno svakome pripada određen obratan postupak, koji iz sažete poruke može ponovno stvoriti izvornu.
Primjer
Jednostavan primjer sažimanja bez gubitaka je zamjena ponavljajućih simbola kraćim zapisom. U slučaju ponavljajućih znakova abecede, npr. "aaaaaccccccbbb", zalihost je moguće jednostavno ukloniti svođenjem na zapis "a5c6b3", iz kojega se pak može dobiti izvorni tekst. Isti princip - uklanjanje zalihosti uz očuvanje informacije - primjenjuje se i u složenim algoritmima korištenima u primjeni. Vjerojatno najpoznatiji primjeri navedenih su Huffmanovo kodiranje i Lempel-Ziv obitelj algoritama.
Primjena
Kombinacija navedenih algoritama pojavljuje se kao jedna od metoda sažimanja u ZIP formatu za arhiviranje datoteka, te PNG formatu za zapis slika. Osim kod ZIP-a, sažimanje bez gubitaka primjenjuje se i u drugim formatima za arhiviranje, profesionalnom formatu zapisa glazbe FLAC, u HTTP-u i općenito u situacijama gdje postoji redundancija, a gubitak informacija je nepoželjan.
Povezani članci
Bilješke i referencije
- ↑ Geodetski fakultet u Zagrebu Miljenko Lapaine, Nada Vučetić, Ana Kuveždić Divjak, Martina Triplat Horvat: Hrvatski jezik u geodeziji i geoinformatici, 2. prosinca 2011.