Razlika između inačica stranice »Židovska općina Split«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)) |
||
| Redak 19: | Redak 19: | ||
U Splitu su se Židovi bavili bankarstvom koje je zaživjelo nakon privilegija dobivenih od Rodriguezovog pothvata proširenja gradske luke i drugih projekata. Osim bankarstva, bavili su se i trgovinom, a bili su i krojači. Istaknuli su se trgovanjem rabljenom robom, te kao vojni kirurzi u protuosmanskim ratovima u 17. st. Oni su također bili i vrhunski diplomati i pregovarači, prvenstveno zbog dobrog poznavanja jezika, a i poznanstava koja su imali sa Židovima u drugim zemljama. U dokumentima jednoga spora iz 18. st. spominje se i podatak o postojanju čak 32 židovska dućana u Splitu. Nakon papinskog ''Edikta o Židovima'' (1775.) i mletačke uredbe ''Ricondotta'' (1777.), splitski je geto bio zatvoren vratima s juga i sjevera. Nastupom francuske uprave 1805. i primjenom ''Deklaracije o pravima čovjeka i građanina'', postali su pred zakonom ravnopravni građani. Aktivno su sudjelovali u društvenom i ekonomskom životu, ali i u obrani grada od [[Osmansko Carstvo|osmanske]] opasnosti. | U Splitu su se Židovi bavili bankarstvom koje je zaživjelo nakon privilegija dobivenih od Rodriguezovog pothvata proširenja gradske luke i drugih projekata. Osim bankarstva, bavili su se i trgovinom, a bili su i krojači. Istaknuli su se trgovanjem rabljenom robom, te kao vojni kirurzi u protuosmanskim ratovima u 17. st. Oni su također bili i vrhunski diplomati i pregovarači, prvenstveno zbog dobrog poznavanja jezika, a i poznanstava koja su imali sa Židovima u drugim zemljama. U dokumentima jednoga spora iz 18. st. spominje se i podatak o postojanju čak 32 židovska dućana u Splitu. Nakon papinskog ''Edikta o Židovima'' (1775.) i mletačke uredbe ''Ricondotta'' (1777.), splitski je geto bio zatvoren vratima s juga i sjevera. Nastupom francuske uprave 1805. i primjenom ''Deklaracije o pravima čovjeka i građanina'', postali su pred zakonom ravnopravni građani. Aktivno su sudjelovali u društvenom i ekonomskom životu, ali i u obrani grada od [[Osmansko Carstvo|osmanske]] opasnosti. | ||
Početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] žiodovska zajednica je brojala 284 člana. Stradala je pod [[nacisti|njemačkom]] okupacijom kada je studenog 1943. 115 Židova Splita ubijeno u nacističkim logorima. Neki od Židova su se u ratu pridružili dalmatinskim antifašistima, ali su zlodjela nad Židovskom općinom započeli [[Fašizam|talijanski fašisti]] u lipnju 1942. pljačkom dragocjenosti i javnom paleži arhive iz sinagoge na Pjaci. Talijanski fašisti provalili su tog prijepodneva u malu sinagogu uz sjeverozapadni zid Dioklecijanove palače usred molitve. Okupljene splitske Židove počeli su mlatiti palicama, staro i mlado. Neki su kroz prozor uspjeli pobjeći u geta, a od onih koji se nisu uspjeli izvući, pedesetak ih je naposljetku izišlo obliveno krvlju. Crnokošuljaši su se potom bacili na razbijanje po sinagogi. Pokrali su svo srebro koje su pronašli, a obredne tekstove iz 17. i 18. stoljeća, knjige, rukopise i sve što se dalo ponijeti odnijeli su nekoliko desetaka metara niže na Pjacu, današnji Narodni trg. Napravili su lomaču na koju su nabacali i knjige koje su donijeli iz obližnje stare knjižare Vida Morpurga, a njihov fašistički vicefederal Giovanni Savo ogrnuo se rabinovim plaštom i predvodio ples oko lomače imitirajući židovske obrede.<ref>{{ | Početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] žiodovska zajednica je brojala 284 člana. Stradala je pod [[nacisti|njemačkom]] okupacijom kada je studenog 1943. 115 Židova Splita ubijeno u nacističkim logorima. Neki od Židova su se u ratu pridružili dalmatinskim antifašistima, ali su zlodjela nad Židovskom općinom započeli [[Fašizam|talijanski fašisti]] u lipnju 1942. pljačkom dragocjenosti i javnom paleži arhive iz sinagoge na Pjaci. Talijanski fašisti provalili su tog prijepodneva u malu sinagogu uz sjeverozapadni zid Dioklecijanove palače usred molitve. Okupljene splitske Židove počeli su mlatiti palicama, staro i mlado. Neki su kroz prozor uspjeli pobjeći u geta, a od onih koji se nisu uspjeli izvući, pedesetak ih je naposljetku izišlo obliveno krvlju. Crnokošuljaši su se potom bacili na razbijanje po sinagogi. Pokrali su svo srebro koje su pronašli, a obredne tekstove iz 17. i 18. stoljeća, knjige, rukopise i sve što se dalo ponijeti odnijeli su nekoliko desetaka metara niže na Pjacu, današnji Narodni trg. Napravili su lomaču na koju su nabacali i knjige koje su donijeli iz obližnje stare knjižare Vida Morpurga, a njihov fašistički vicefederal Giovanni Savo ogrnuo se rabinovim plaštom i predvodio ples oko lomače imitirajući židovske obrede.<ref>{{Citiranje weba|url=https://express.24sata.hr/life/bez-zidova-split-bi-danas-bio-malo-misto-na-jadranu-16647|title=Bez Židova, Split bi danas bio 'malo misto' na Jadranu|publisher=express.24sata.hr|date=5 August 2017 |accessdate=2016-05-07}}</ref> Godine 2018. na splitskoj Pjaci, svečano je otvorena ploča u spomen na nemili datum devastiranje sinagoge u Splitu. | ||
Danas zajednica broji oko stotinu članova. Staro židovsko groblje u Splitu se nalazi na [[Marjan]]u. Na groblju se nalazi oko 700 nadgrobnih spomenika, a najstariji je iz 1717. godine.<ref>{{ | Danas zajednica broji oko stotinu članova. Staro židovsko groblje u Splitu se nalazi na [[Marjan]]u. Na groblju se nalazi oko 700 nadgrobnih spomenika, a najstariji je iz 1717. godine.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/zidovi-u-splitu-od-stoljeca-sedmog-20141218|title=Židovi u Splitu od stoljeća sedmog|publisher=tportal.hr|date=5 August 2017 |accessdate=2016-05-07}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=67720#poglavlje12761|title=Židovi u Hrvatskoj|publisher=natuknica.hr|date=5 August 2017 |accessdate=2016-05-07}}</ref> | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Trenutačna izmjena od 03:45, 22. prosinca 2021.
| Židovska općina Split | |
|---|---|
| Židovska općina Split | |
| Osnovano | 1553. |
| Predsjednica | Ana Lebl |
| Sjedište | Split |
| Država | Hrvatska |
Židovska općina Split je vjerska organizacija građana Hrvatske židovskog podrijetla. Sjedište općine je u Splitu.
Povijest
Podrobniji članak o temi: Židovi u HrvatskojŽidovi su u Splitu prisutni još iz vremena selidbe preživjelog stanovništva iz Salone u 7. stoljeću. Međutim, njihov broj u ovom gradu postaje značajan u 16. stoljeću kada Mletačka Republika dopušta naseljavanje veće zajednice španjolskih i portugalskih izbjeglica. Tada se u sjeverozapadnom dijelu Dioklecijanove palače naseljava zajednica od 200-300 pripadnika sefardske zajednice. U tom je razdoblju djelovao i Danijel Rodriguez, čijom je zaslugom izgrađena Splitska skela i lazaret (dovršeni oko 1592.), a Split postao važnim središtem trgovine. Splitska sinagoga prvi se put spominje u doba generalnoga providura Alviza Zorzija (1628–39). Godine 1642. bila je u Splitu osnovana zalagaonica, a odlukom mletačkih vlasti 1751. godine Židovi su dobili potpunu slobodu trgovanja na veliko i malo na području Dalmacije i Albanije.
U Splitu su se Židovi bavili bankarstvom koje je zaživjelo nakon privilegija dobivenih od Rodriguezovog pothvata proširenja gradske luke i drugih projekata. Osim bankarstva, bavili su se i trgovinom, a bili su i krojači. Istaknuli su se trgovanjem rabljenom robom, te kao vojni kirurzi u protuosmanskim ratovima u 17. st. Oni su također bili i vrhunski diplomati i pregovarači, prvenstveno zbog dobrog poznavanja jezika, a i poznanstava koja su imali sa Židovima u drugim zemljama. U dokumentima jednoga spora iz 18. st. spominje se i podatak o postojanju čak 32 židovska dućana u Splitu. Nakon papinskog Edikta o Židovima (1775.) i mletačke uredbe Ricondotta (1777.), splitski je geto bio zatvoren vratima s juga i sjevera. Nastupom francuske uprave 1805. i primjenom Deklaracije o pravima čovjeka i građanina, postali su pred zakonom ravnopravni građani. Aktivno su sudjelovali u društvenom i ekonomskom životu, ali i u obrani grada od osmanske opasnosti.
Početkom Drugog svjetskog rata žiodovska zajednica je brojala 284 člana. Stradala je pod njemačkom okupacijom kada je studenog 1943. 115 Židova Splita ubijeno u nacističkim logorima. Neki od Židova su se u ratu pridružili dalmatinskim antifašistima, ali su zlodjela nad Židovskom općinom započeli talijanski fašisti u lipnju 1942. pljačkom dragocjenosti i javnom paleži arhive iz sinagoge na Pjaci. Talijanski fašisti provalili su tog prijepodneva u malu sinagogu uz sjeverozapadni zid Dioklecijanove palače usred molitve. Okupljene splitske Židove počeli su mlatiti palicama, staro i mlado. Neki su kroz prozor uspjeli pobjeći u geta, a od onih koji se nisu uspjeli izvući, pedesetak ih je naposljetku izišlo obliveno krvlju. Crnokošuljaši su se potom bacili na razbijanje po sinagogi. Pokrali su svo srebro koje su pronašli, a obredne tekstove iz 17. i 18. stoljeća, knjige, rukopise i sve što se dalo ponijeti odnijeli su nekoliko desetaka metara niže na Pjacu, današnji Narodni trg. Napravili su lomaču na koju su nabacali i knjige koje su donijeli iz obližnje stare knjižare Vida Morpurga, a njihov fašistički vicefederal Giovanni Savo ogrnuo se rabinovim plaštom i predvodio ples oko lomače imitirajući židovske obrede.[1] Godine 2018. na splitskoj Pjaci, svečano je otvorena ploča u spomen na nemili datum devastiranje sinagoge u Splitu.
Danas zajednica broji oko stotinu članova. Staro židovsko groblje u Splitu se nalazi na Marjanu. Na groblju se nalazi oko 700 nadgrobnih spomenika, a najstariji je iz 1717. godine.[2][3]
Izvori
- ↑ "Bez Židova, Split bi danas bio 'malo misto' na Jadranu". express.24sata.hr. 5. kolovoza 2017.. https://express.24sata.hr/life/bez-zidova-split-bi-danas-bio-malo-misto-na-jadranu-16647 Pristupljeno 7. svibnja 2016.
- ↑ "Židovi u Splitu od stoljeća sedmog". tportal.hr. 5. kolovoza 2017.. https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/zidovi-u-splitu-od-stoljeca-sedmog-20141218 Pristupljeno 7. svibnja 2016.
- ↑ "Židovi u Hrvatskoj". natuknica.hr. 5. kolovoza 2017.. https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=67720#poglavlje12761 Pristupljeno 7. svibnja 2016.
Vanjske poveznice
| ||||||||||
