Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Židovi Bijeljine: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)
 
Redak 12: Redak 12:
Na početku Drugog svjetskog rata u Bijeljini je živjelo 350 Židova.  Odmah poslije okupacije Jugoslavije domaći "kulturbundovci" stavili su se na raspolaganje njemačkoj vojsci. Oni su već u travnju 1941. godine započeli opću pljačku židovskih radnji i stanova. U blizini Bijeljine nalazilo se selo Petrovo Polje, u kome je živjelo mnogo Nijemaca. Odmah po okupaciji ovo selo je promijenilo ime u Schonborn. To je bilo ime jednog njemačkog majora koji je komandovao prilikom zauzeća Bijeljine. Domaći Nijemci odmah su zauzeli sve židovske radnje, i to ne kao povjerenici, već su se ponašali kao vlasnici. Prave vlasnike tih radnji vodili su na prisilne radove, zlostavljali ih i raspolagali njima kao svojim robovima.
Na početku Drugog svjetskog rata u Bijeljini je živjelo 350 Židova.  Odmah poslije okupacije Jugoslavije domaći "kulturbundovci" stavili su se na raspolaganje njemačkoj vojsci. Oni su već u travnju 1941. godine započeli opću pljačku židovskih radnji i stanova. U blizini Bijeljine nalazilo se selo Petrovo Polje, u kome je živjelo mnogo Nijemaca. Odmah po okupaciji ovo selo je promijenilo ime u Schonborn. To je bilo ime jednog njemačkog majora koji je komandovao prilikom zauzeća Bijeljine. Domaći Nijemci odmah su zauzeli sve židovske radnje, i to ne kao povjerenici, već su se ponašali kao vlasnici. Prave vlasnike tih radnji vodili su na prisilne radove, zlostavljali ih i raspolagali njima kao svojim robovima.


Tijekom 1941. godine bijeljinski Židovi su u više mahova po naređenju Karla Lajtenbergera, krajslajtera Kulturbunda i folksdojčera Hajnriha Vinterkorna morali da predaju novac, zlato i dragocjenosti, jer su im zaprijetili strijeljanjem ako ne izvrše naređenje. Niko nije smio ostati kod svoje kuće, izuzev dvije žene u mješovitom braku, od kojih je jedna ubijena. U logore je odvedeno 200 Židova, od kojih se nijedan nije vratio. Od prebjeglih na oslobođenu teritoriju, kao aktivisti i borci narodnooslobodilačke borbe, poginulo ih je 11, 7 su bili uhvaćeni od 13 SS divizije. Ostatak se spasio prelaženjem na oslobođenu teritoriju, bjekstvom na italijansko-okupaciono područje i u vojnom zarobljeništvu.<ref>{{cite web|url=http://elmundosefarad.wikidot.com/iz-istorije-jevreja-u-visegradu|title=Iz Istorije Jevreja U Visegradu|publisher=elmundosefarad.wikidot.com|date=5 August 2017|accessdate=2016-05-07}}</ref><ref>{{cite web|url=http://elmundosefarad.wikidot.com/putovanje-po-bosni-bijeljina|title=Putovanje po Bosni Bijeljina|publisher=elmundosefarad.wikidot.com|date=5 August 2017|accessdate=2016-05-07}}</ref>  
Tijekom 1941. godine bijeljinski Židovi su u više mahova po naređenju Karla Lajtenbergera, krajslajtera Kulturbunda i folksdojčera Hajnriha Vinterkorna morali da predaju novac, zlato i dragocjenosti, jer su im zaprijetili strijeljanjem ako ne izvrše naređenje. Niko nije smio ostati kod svoje kuće, izuzev dvije žene u mješovitom braku, od kojih je jedna ubijena. U logore je odvedeno 200 Židova, od kojih se nijedan nije vratio. Od prebjeglih na oslobođenu teritoriju, kao aktivisti i borci narodnooslobodilačke borbe, poginulo ih je 11, 7 su bili uhvaćeni od 13 SS divizije. Ostatak se spasio prelaženjem na oslobođenu teritoriju, bjekstvom na italijansko-okupaciono područje i u vojnom zarobljeništvu.<ref>{{Citiranje weba|url=http://elmundosefarad.wikidot.com/iz-istorije-jevreja-u-visegradu|title=Iz Istorije Jevreja U Visegradu|publisher=elmundosefarad.wikidot.com|date=5 August 2017|accessdate=2016-05-07}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=http://elmundosefarad.wikidot.com/putovanje-po-bosni-bijeljina|title=Putovanje po Bosni Bijeljina|publisher=elmundosefarad.wikidot.com|date=5 August 2017|accessdate=2016-05-07}}</ref>  


== Sinagoga ==
== Sinagoga ==
[[Sinagoga]] je izgrađena početkom 19. stoljeća. Bila je veoma prostrana sa galerijama na katu i sa dva tornja. Sadržavala je i elemente orijentalne arhitekture. Posljednjih nekoliko godina hram su opsluživala dva [[rabin]]a. Rabini su obavljali vjersku službu i u drugim vjerskim poslovima, pored ostalog i u vjerskom ritualu klanja stoke i živine za židovsko stanovništvo. Tijekom Drugog svjetskog rata Nijemci, a posebno njemačka manjina iz Francjosefsfelda (Novo selo), izvršili su pogrom nad židovskim hramom i onesposobili ga za svaku upotrebu.<ref>{{cite web|url=http://elmundosefarad.wikidot.com/putovanje-po-bosni-bijeljina|title=Putovanje po Bosni Bijeljina|publisher=elmundosefarad.wikidot.com|date=5 August 2017|accessdate=2016-05-07}}</ref>  
[[Sinagoga]] je izgrađena početkom 19. stoljeća. Bila je veoma prostrana sa galerijama na katu i sa dva tornja. Sadržavala je i elemente orijentalne arhitekture. Posljednjih nekoliko godina hram su opsluživala dva [[rabin]]a. Rabini su obavljali vjersku službu i u drugim vjerskim poslovima, pored ostalog i u vjerskom ritualu klanja stoke i živine za židovsko stanovništvo. Tijekom Drugog svjetskog rata Nijemci, a posebno njemačka manjina iz Francjosefsfelda (Novo selo), izvršili su pogrom nad židovskim hramom i onesposobili ga za svaku upotrebu.<ref>{{Citiranje weba|url=http://elmundosefarad.wikidot.com/putovanje-po-bosni-bijeljina|title=Putovanje po Bosni Bijeljina|publisher=elmundosefarad.wikidot.com|date=5 August 2017|accessdate=2016-05-07}}</ref>  


== Izvori ==
== Izvori ==

Posljednja izmjena od 22. prosinac 2021. u 03:43

Bijeljinska sinagoga

Židovi su nekadašnja etnička i vjerska skupina koja je djelovala u Bijeljini, u Bosni i Hercegovini. Sjedište Židovske općine se nalazilo u Bijeljini.

Povijest

Podrobniji članak o temi: Židovi Bosne i Hercegovine
Datoteka:Židovi Bijeljine2.jpg
Židovi Bijeljine prije Drugog svjetskog rata

Najraniji tragovi o naseljavanju Židovia u Bijeljini potiču iz polovine 19. stoljeća. Tada su se u ovaj grad naselile obitelji Sefarda, koji su došli iz Soluna, Skoplja i Sarajevo. Prve su se doselile obitelji Papo, Salom, Danon, Altarac i Alkalaj. Prema osmanskom popisu stanovništva iz 1865. godine u Zvorničkom sandžaku (kasnije tuzlanski okrug) samo je u Bijeljini bilo Židova - popisane su 93 muške glave. To je bio i najbolji dokaz da je Bijeljina bila centar trgovine u sjeveroistočnoj Bosni, jer je poznato da su se Židovi najrađe naseljavali u one gradove koji su imali najbolje uslove za ovu vrstu zanimanja. Već 1867. godine Židovi u Bijeljini imah su svoj hram i konfesionalnu osnovnu školu, tzv. Meldar sa 11 muških učenika (školu su pohađala samo muška djeca). Židovska osnovna škola - Meldar nalazila se do početka Drugog svjetskog rata u ulici odmah iza Srpsko - pravoslavnog arhijerejskog namjesništva, u blizini tadašnje gimnazije. Škola je bila smještena u prizemnoj zgradi. Meldar je uništen za vrijeme Drugog svjetskog rata. Uz hram Židovi su imali priručnu knjižnicu. Sefardi su se uglavnom naselili u djelu grada oko Srpske osnovne škole (kasnije gimnazija), u Šabića mahali. Od doseljenja većina Židova bila je naseljena u nekadašnjoj ulici Maršala Tita i ulici Fadila Jahića Španca, do gradskog parka. Poslije 1878. godine u Bijeljinu su se počeli doseljavati Aškenazi, pa je sinagoga sagrađena 1895. godine.

Datoteka:Židovi Bijeljina.jpg
Židovi Bijeljine prije Drugog svjetskog rata
Datoteka:Židovi Bijeljina1.jpg
Židovske srednjoškolske iz Bijeljine

Svi Židovi, u granicama svojih sposobnosti, radili na prosperitetu Semberije. Bijeljinski Židovi su se najčešće bavili trgovinom, ali i drugim naročito zanatskim zanimanjima kao i činovničkim profesijama. U periodu između dva svjetska rata, 1925. godine u Bijeljini je osnovana Jevrejska banka, ali je zbog jake konkurencije likvidirana 1928. godine. Ipak, zahvaljujući Židovima, grad je znatno napredovao na ekonomskom i kulturnom polju, do bi se to sve promijenilo 1941. godine.

Na početku Drugog svjetskog rata u Bijeljini je živjelo 350 Židova. Odmah poslije okupacije Jugoslavije domaći "kulturbundovci" stavili su se na raspolaganje njemačkoj vojsci. Oni su već u travnju 1941. godine započeli opću pljačku židovskih radnji i stanova. U blizini Bijeljine nalazilo se selo Petrovo Polje, u kome je živjelo mnogo Nijemaca. Odmah po okupaciji ovo selo je promijenilo ime u Schonborn. To je bilo ime jednog njemačkog majora koji je komandovao prilikom zauzeća Bijeljine. Domaći Nijemci odmah su zauzeli sve židovske radnje, i to ne kao povjerenici, već su se ponašali kao vlasnici. Prave vlasnike tih radnji vodili su na prisilne radove, zlostavljali ih i raspolagali njima kao svojim robovima.

Tijekom 1941. godine bijeljinski Židovi su u više mahova po naređenju Karla Lajtenbergera, krajslajtera Kulturbunda i folksdojčera Hajnriha Vinterkorna morali da predaju novac, zlato i dragocjenosti, jer su im zaprijetili strijeljanjem ako ne izvrše naređenje. Niko nije smio ostati kod svoje kuće, izuzev dvije žene u mješovitom braku, od kojih je jedna ubijena. U logore je odvedeno 200 Židova, od kojih se nijedan nije vratio. Od prebjeglih na oslobođenu teritoriju, kao aktivisti i borci narodnooslobodilačke borbe, poginulo ih je 11, 7 su bili uhvaćeni od 13 SS divizije. Ostatak se spasio prelaženjem na oslobođenu teritoriju, bjekstvom na italijansko-okupaciono područje i u vojnom zarobljeništvu.[1][2]

Sinagoga

Sinagoga je izgrađena početkom 19. stoljeća. Bila je veoma prostrana sa galerijama na katu i sa dva tornja. Sadržavala je i elemente orijentalne arhitekture. Posljednjih nekoliko godina hram su opsluživala dva rabina. Rabini su obavljali vjersku službu i u drugim vjerskim poslovima, pored ostalog i u vjerskom ritualu klanja stoke i živine za židovsko stanovništvo. Tijekom Drugog svjetskog rata Nijemci, a posebno njemačka manjina iz Francjosefsfelda (Novo selo), izvršili su pogrom nad židovskim hramom i onesposobili ga za svaku upotrebu.[3]

Izvori

  1. "Iz Istorije Jevreja U Visegradu". elmundosefarad.wikidot.com. 5. kolovoz 2017.. http://elmundosefarad.wikidot.com/iz-istorije-jevreja-u-visegradu Pristupljeno 7. svibanj 2016. 
  2. "Putovanje po Bosni Bijeljina". elmundosefarad.wikidot.com. 5. kolovoz 2017.. http://elmundosefarad.wikidot.com/putovanje-po-bosni-bijeljina Pristupljeno 7. svibanj 2016. 
  3. "Putovanje po Bosni Bijeljina". elmundosefarad.wikidot.com. 5. kolovoz 2017.. http://elmundosefarad.wikidot.com/putovanje-po-bosni-bijeljina Pristupljeno 7. svibanj 2016. 

Vanjske poveznice