Tramvajica

Tramvajica

Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima. Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica.

{{#invoke:Category handler|main|draft={{SAFESUBST:#invoke:Unsubst||$B=

Ovo je nacrt članka koji svatko može uređivati.
Prije objave u glavnom imenskom prostoru članak mora imati {{#invoke:list|horizontal|indent=1|nepristrano gledište i izvore, mora biti provjerljiv
i poštivati smjernicu o životopisima živih osoba.}}

Sav sadržaj mora biti enciklopedijske prirode i slobodnih autorskih prava. Članak mora biti pisan wikistilom i mora sadržavati {{#invoke:list|horizontal|indent=1|wikipoveznice i kategorije.}} Nakon što su svi preduvjeti zadovoljeni i članak je sadržajno dovršen, postavite zahtjev za premještanje stranice u glavni imenski prostor.

---

Zadnja izmjena: WikiSysop (razgovor | doprinosi) {{#invoke:Time ago|main| 20220413043058 }}. (osvježi)

Nacrt nije uređivan dva tjedna, pa je predložen za brisanje.

{{#invoke:Category handler|main}}

}}}}

1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir jezero

Jezero Tramvajica (Keter jezera) površine ukupno oko 5 hektara) nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji u južnom dijelu područja općine Legrad. Jezerom gospodari ŠRK "Smuđ" Legrad.

Opis

Jezero je udaljeno oko 500 metara od rijeke Drave iz koje se opskrbljuje vodom i 2 km od najvećeg podravskog jezera Šoderica (≈230 ha). 250 metara zapadno nalazi se Jegeniš (≈66 ha), drugo po veličini jezero u Podravini. To je umjetno jezero nastalo iskapanjem šljunka i pijeska. Iskop još traje pa je voda na tim mjestima nešto mutnija. Obala jezera je nešto malo povišena i strma na sjevero-istočnom dijelu gdje je relativno prohodna obrasla niskim i visokim raslinjem, trskom, rogozom, šašom i šikarom. Ovdje se nalazi i nekoliko vikendica, bajti i kamp kućica uglavnom za potrebe ribolovaca. Pristup relativno bistroj vodi je moguć na više desetaka ribičkih mjesta. Oko jezera iza raslinja su poljoprivredne površine, livade i šumarci, na zapadu prema Dravi raslinje i šikara a na jugozapadu deponij izvađenog šljunka. Za potrebe odvoza šljunka izgrađena je i željeznička pruga od stanice Botovo pokraj jezera Šoderica do jezera Jegeniš. Dno jezera je šljunkovito, samo mjestimično muljevito i mjestimično obraslo vodenom travom (krocanj) a ima i bijelog lopoča. Jezero se poribljava i bogato je skoro svim ribljim vrstama koje obitavaju u ovom kraju: posebno šaran (divlji/vretenasti i ribnjački/bezljuskaš), pastrvski grgeč bass, amur, obični grgeč, tolstolobik (bijeli/sivi glavaš), smuđ, som, štuka, linjak i ostala sitnija riba (unesene-alohtone invazivne vrste patuljasti som-američki som i sunčanica i koje obitavaju u ovom području -autohtonih vrsta deverika, crvenperka, klen, žutooka-bodorka, bjelica-uklija, krkuša, gavčica i dr.).. Zabranjena je uporaba čamaca.

Galerija

• 
  Tramvajica jezero

Izvori

• Popis ribolovnih voda Ribolovne vode podravsko-prigorskog kraja [1]