Seladonit: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Novija izmjena →
Bot: Automatski unos stranica
 
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige, -{{Cite book +{{Citiranje knjige)
Redak 56: Redak 56:
'''Zelena zemlja''' je [[pigment]] koji nastaje u [[priroda|prirodi]] raspadanjem [[augit]]a, i ima je u velikim količinama oko talijanskog grada [[Verona|Verone]], po kome se često naziva '''veronska zemlja'''. Svojstven je po hladnom, plavičasto [[zelena|zelenom]] tonu. Posjeduje svestranu otpornost. Kao [[Uljene boje|uljana boja]] priprema se s većom količinom [[vezivo|veziva]], sporije suši, slabe je pokrivne moći a osušeni premaz je mek i elastičan. Koristi se u svim [[Slikarske tehnike|slikarskim tehnikama]]. Radi intenziviranja obojenosti, zelenoj zemlji se dodaju [[krom]]ov oksid ili kromov hidroksid. <ref> "Slikarska tehnologija – materijali i tehnika", [https://slikarskatehnologija.wordpress.com/], www.slikarskatehnologija, pristupljeno 20. 7. 2020. </ref>
'''Zelena zemlja''' je [[pigment]] koji nastaje u [[priroda|prirodi]] raspadanjem [[augit]]a, i ima je u velikim količinama oko talijanskog grada [[Verona|Verone]], po kome se često naziva '''veronska zemlja'''. Svojstven je po hladnom, plavičasto [[zelena|zelenom]] tonu. Posjeduje svestranu otpornost. Kao [[Uljene boje|uljana boja]] priprema se s većom količinom [[vezivo|veziva]], sporije suši, slabe je pokrivne moći a osušeni premaz je mek i elastičan. Koristi se u svim [[Slikarske tehnike|slikarskim tehnikama]]. Radi intenziviranja obojenosti, zelenoj zemlji se dodaju [[krom]]ov oksid ili kromov hidroksid. <ref> "Slikarska tehnologija – materijali i tehnika", [https://slikarskatehnologija.wordpress.com/], www.slikarskatehnologija, pristupljeno 20. 7. 2020. </ref>


Zelena zemlja, poznata i kao '''terra verde''' ili '''veronska zelena''', je [[Anorganski pigmenti|anorganski pigment]] dobiven iz minerala seladonita i [[glaukonit]]a. <ref>[http://colourlex.com/project/green-earth/ Green earth] Colourlex.  Retrieved August 29, 2016.</ref><ref>[http://www.webexhibits.org/pigments/indiv/overview/greenearth.html Green earth].  Pigments through the Ages. www.webexhibits.com. Retrieved August 29, 2016.</ref><ref name="StClair">{{Cite book|title=The Secret Lives of Colour|last=St. Clair|first=Kassia|publisher=John Murray|year=2016|isbn=9781473630819|location=London|page=224–226|oclc=936144129}}</ref> Njegova [[kemijska formula]] je K[(Al, Fe<sup>III</sup>), (Fe<sup>II</sup>, Mg](AlSi<sub>3</sub>,Si<sub>4</sub>)0<sub>10</sub>(OH)<sub>2</sub>. <ref>[http://d-scholarship.pitt.edu/11954/1/a-baker-04-pigments.pdf Common Medieval Pigments]. d-scholarship.pitt.edu. Retrieved August 29, 2016.</ref>
Zelena zemlja, poznata i kao '''terra verde''' ili '''veronska zelena''', je [[Anorganski pigmenti|anorganski pigment]] dobiven iz minerala seladonita i [[glaukonit]]a. <ref>[http://colourlex.com/project/green-earth/ Green earth] Colourlex.  Retrieved August 29, 2016.</ref><ref>[http://www.webexhibits.org/pigments/indiv/overview/greenearth.html Green earth].  Pigments through the Ages. www.webexhibits.com. Retrieved August 29, 2016.</ref><ref name="StClair">{{Citiranje knjige|title=The Secret Lives of Colour|last=St. Clair|first=Kassia|publisher=John Murray|year=2016|isbn=9781473630819|location=London|page=224–226|oclc=936144129}}</ref> Njegova [[kemijska formula]] je K[(Al, Fe<sup>III</sup>), (Fe<sup>II</sup>, Mg](AlSi<sub>3</sub>,Si<sub>4</sub>)0<sub>10</sub>(OH)<sub>2</sub>. <ref>[http://d-scholarship.pitt.edu/11954/1/a-baker-04-pigments.pdf Common Medieval Pigments]. d-scholarship.pitt.edu. Retrieved August 29, 2016.</ref>


Zelena zemlja koju su prvi koristili [[stari Rim]]ljani otkrivena je na zidnim slikama [[Pompej]]a i [[Dura-Europos]]a. <ref>{{cite book|last= Varichon|first= Anne|title= Couleurs – pigments et teintures dans les mains des peuples|year=2000|publisher=Seuil|pages=210–211|ref=<!-- {{sfnRef|Varichon|2000}} -->|isbn= 978-2-02084697-4}}</ref><ref name="b">Terre Verte. https://www.library.cornell.edu/preservation/paper/4PigAtlasWestern1.pdf. Retrieved August 30, 2016.</ref> Renesansni slikar i pisac Cennino Cennini tvrdio je da se "drevni nikada nisu pozlatili, osim ovim zelenim" koja se koristila kao podloga. U [[srednji vijek|srednjem vijeku]], jedna od njegovih najpoznatijih primjena bila je premazivanje boje tonova tijela.  
Zelena zemlja koju su prvi koristili [[stari Rim]]ljani otkrivena je na zidnim slikama [[Pompej]]a i [[Dura-Europos]]a. <ref>{{Citiranje knjige|last= Varichon|first= Anne|title= Couleurs – pigments et teintures dans les mains des peuples|year=2000|publisher=Seuil|pages=210–211|ref=<!-- {{sfnRef|Varichon|2000}} -->|isbn= 978-2-02084697-4}}</ref><ref name="b">Terre Verte. https://www.library.cornell.edu/preservation/paper/4PigAtlasWestern1.pdf. Retrieved August 30, 2016.</ref> Renesansni slikar i pisac Cennino Cennini tvrdio je da se "drevni nikada nisu pozlatili, osim ovim zelenim" koja se koristila kao podloga. U [[srednji vijek|srednjem vijeku]], jedna od njegovih najpoznatijih primjena bila je premazivanje boje tonova tijela.  


Visokokvalitetna ležišta mogu se naći u Engleskoj, Francuskoj, Cipru, Njemačkoj i u Monte Baldu kod Verone u Italiji. Boja se kreće od neutralne žute zelene do svijetlo zelenkaste do tamno mat maslinasto zelene.
Visokokvalitetna ležišta mogu se naći u Engleskoj, Francuskoj, Cipru, Njemačkoj i u Monte Baldu kod Verone u Italiji. Boja se kreće od neutralne žute zelene do svijetlo zelenkaste do tamno mat maslinasto zelene.

Inačica od 2. siječanj 2022. u 20:56

Seladonit
Datoteka:Celadonite-Heulandite-Ca-pkn60a.jpg
Zeleni kristali heulandita koji svoju zelenu boju duguju mnogim sitnim uključcima celadonita
Općenito
KategorijaTinjac, filosilikat
Kemijska formula
Identifikacija
BojaSvijetlo zeleni do plavo-zeleni mineral
Kristalni habitusRomboedarski do tabelarni; zrnat do masivni i kao inkrustacija
Kristalni sustavMonoklinski kristalni sustav
Kalavostpotpuna po {001}
LomMrvljiv
Mohsova tvrdoća2
SjajMat
Indeks lomanα = 1,606 - 1,625 [1]
nβ = 1,630 - 1,662
nγ = 1,579 - 1,661
Optička svojstvaBiaksijalna negativna
Dvolomδ = 0,027
OgrebBijeli
Specifična težina3,00 - 3,05
ProzirnostProziran u tankim komadima
Datoteka:Grünerde- Pigment.JPG
Pigment zelena zemlja.

Seladonit (prema franc. céladon) je zeleni mineral, filosilikat iz skupine hidrotinjaca, po kemijskom sastavu sličan glaukonitu. Nalazi se u žilama i šupljinama vulkanskih stijena. Ponekad se još koristi za proizvodnju zelenoga pigmenta. [2]

Hidrotinjci

Podrobniji članak o temi: Hidrotinjci

Hidrotinjci je skupni naziv za vrlo sitne čestice (reda veličine glinenih čestica) koje su bitne sastavnice šejlova (glinenih škriljevca) i slične tinjcima (liskunima). Riječ je o filosilikatima koji se od tinjaca razlikuju manjom zamjenom silicija s aluminijem u tetraedrima. Moguće su interstratifikacije s montmorilonitom, kao i neuređenost u slaganju strukturnih slojeva. Među varijetetima se obično izdvajaju:

  • ilit, K1–1,5Al4(Si7–6,5Al1–1,5O20)(OH)4, kojim se često označava cijela skupina,
  • glaukonit, koji je magnezijsko-aluminijski hidrotinjac s prijelazima do seladonita, koji je gotovo bez aluminija.

Prijelazni se oblici često označavaju kao hidromuskorit, hidrobiotit, hidroparagonit i teško ih je točno okarakterizirati. Hidrotinjci su tipični produkti trošenja (izluživanja) primarnih silikata, ali postoje naznake nastanka i iz koloidnih otopina agradacijom. [3]

Zelena zemlja

Podrobniji članak o temi: Zelena zemlja

Zelena zemlja je pigment koji nastaje u prirodi raspadanjem augita, i ima je u velikim količinama oko talijanskog grada Verone, po kome se često naziva veronska zemlja. Svojstven je po hladnom, plavičasto zelenom tonu. Posjeduje svestranu otpornost. Kao uljana boja priprema se s većom količinom veziva, sporije suši, slabe je pokrivne moći a osušeni premaz je mek i elastičan. Koristi se u svim slikarskim tehnikama. Radi intenziviranja obojenosti, zelenoj zemlji se dodaju kromov oksid ili kromov hidroksid. [4]

Zelena zemlja, poznata i kao terra verde ili veronska zelena, je anorganski pigment dobiven iz minerala seladonita i glaukonita. [5][6][7] Njegova kemijska formula je K[(Al, FeIII), (FeII, Mg](AlSi3,Si4)010(OH)2. [8]

Zelena zemlja koju su prvi koristili stari Rimljani otkrivena je na zidnim slikama Pompeja i Dura-Europosa. [9][10] Renesansni slikar i pisac Cennino Cennini tvrdio je da se "drevni nikada nisu pozlatili, osim ovim zelenim" koja se koristila kao podloga. U srednjem vijeku, jedna od njegovih najpoznatijih primjena bila je premazivanje boje tonova tijela.

Visokokvalitetna ležišta mogu se naći u Engleskoj, Francuskoj, Cipru, Njemačkoj i u Monte Baldu kod Verone u Italiji. Boja se kreće od neutralne žute zelene do svijetlo zelenkaste do tamno mat maslinasto zelene.

Izvori

  1. ↑ Mindat – Celadonite, www.mindat.org
  2. ↑ seladonit, [1] "Hrvatska enciklopedija", mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 24. 8. 2020.
  3. ↑ hidrotinjci, [2] "Hrvatska enciklopedija", mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 24. 8. 2020.
  4. ↑ "Slikarska tehnologija – materijali i tehnika", [3], www.slikarskatehnologija, pristupljeno 20. 7. 2020.
  5. ↑ Green earth Colourlex. Retrieved August 29, 2016.
  6. ↑ Green earth. Pigments through the Ages. www.webexhibits.com. Retrieved August 29, 2016.
  7. ↑ Lua error: Internal error: The interpreter exited with status 127.
  8. ↑ Common Medieval Pigments. d-scholarship.pitt.edu. Retrieved August 29, 2016.
  9. ↑ Lua error: Internal error: The interpreter exited with status 127.
  10. ↑ Terre Verte. https://www.library.cornell.edu/preservation/paper/4PigAtlasWestern1.pdf. Retrieved August 30, 2016.

Vanjske poveznice

Predložak:Commons

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Seladonit&oldid=409002"