Četnički pokolj u Avtovcu 28. lipnja 1941.: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '<!--'''Č(.*)'''-->' u '' |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Pokolj u [[Avtovac|Avtovcu]] u Istočnoj [[Hercegovina|Hercegovini]] jedan je od prvih [[Četnici|četničkih]] masovnih zločina u [[Drugi svjetski rat|II. svjetskom ratu]]. Počinili su ga četnički ustanici pod vodstvom [[Radojica Perišić|Radojice Perišića]] u vrijeme tzv. [[Vidovdanski ustanak|Vidovdanskog ustanka 1941. godine]]. | |||
Zbog nezadovoljstva srpskog stanovništva uspostavom [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]], te postupcima vlasti i [[Paravojne ustaške postrojbe|divljih ustaša]] koji su već početkom lipnja počeli uhićivati članove četničkih udruženja i druge Srbe u Istočnoj Hercegovini (prema tvrdnjama kasnije komunističke historiografije - koja je ustanak pripisivala komunistima, čak i ne spominjući četnike koji su ustanak zapravo predvodili i potom do kraja rata većinu vremena kontrolirati Istočnu Hercegovinu - i ubijati te uhićene Srbe<ref>{{Citiranje weba|url=http://iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/08/1-Prilozi-%C4%8Clanak-Mladen-Vukomanwi%C4%87-Ustanak-u-gornjoj-Hercegovini-juna-1941.-godine-.pdf|title=Ustanak u gornjoj Hercegovini juna 1941. godine|author=Mladen Vukomanović|date=1990.|work=|language=srpski|publisher=Vojnoistorijski glasnik|accessdate=17. kolovoza 2020.}}</ref>), započeli su u Istočnoj Hercegovini i prije Vidovdana 28. lipnja 1941. godine oružani sukobi, u čijem su pokretanju sudjelovali i neki četnički vođe iz [[Crna Gora|Crne Gore]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=150305|title=Lipanjski ustanak u istočnoj Hercegovini 1941. godine|author=Davor Marijan|date=|work=|language=|publisher=Časopis za suvremenu povijest, Vol. 35 No. 2, 2003.|accessdate=17. kolovoza 2020.}}</ref> | Zbog nezadovoljstva srpskog stanovništva uspostavom [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]], te postupcima vlasti i [[Paravojne ustaške postrojbe|divljih ustaša]] koji su već početkom lipnja počeli uhićivati članove četničkih udruženja i druge Srbe u Istočnoj Hercegovini (prema tvrdnjama kasnije komunističke historiografije - koja je ustanak pripisivala komunistima, čak i ne spominjući četnike koji su ustanak zapravo predvodili i potom do kraja rata većinu vremena kontrolirati Istočnu Hercegovinu - i ubijati te uhićene Srbe<ref>{{Citiranje weba|url=http://iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/08/1-Prilozi-%C4%8Clanak-Mladen-Vukomanwi%C4%87-Ustanak-u-gornjoj-Hercegovini-juna-1941.-godine-.pdf|title=Ustanak u gornjoj Hercegovini juna 1941. godine|author=Mladen Vukomanović|date=1990.|work=|language=srpski|publisher=Vojnoistorijski glasnik|accessdate=17. kolovoza 2020.}}</ref>), započeli su u Istočnoj Hercegovini i prije Vidovdana 28. lipnja 1941. godine oružani sukobi, u čijem su pokretanju sudjelovali i neki četnički vođe iz [[Crna Gora|Crne Gore]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=150305|title=Lipanjski ustanak u istočnoj Hercegovini 1941. godine|author=Davor Marijan|date=|work=|language=|publisher=Časopis za suvremenu povijest, Vol. 35 No. 2, 2003.|accessdate=17. kolovoza 2020.}}</ref> | ||
Posljednja izmjena od 29. svibanj 2025. u 12:15
Pokolj u Avtovcu u Istočnoj Hercegovini jedan je od prvih četničkih masovnih zločina u II. svjetskom ratu. Počinili su ga četnički ustanici pod vodstvom Radojice Perišića u vrijeme tzv. Vidovdanskog ustanka 1941. godine.
Zbog nezadovoljstva srpskog stanovništva uspostavom Nezavisne Države Hrvatske, te postupcima vlasti i divljih ustaša koji su već početkom lipnja počeli uhićivati članove četničkih udruženja i druge Srbe u Istočnoj Hercegovini (prema tvrdnjama kasnije komunističke historiografije - koja je ustanak pripisivala komunistima, čak i ne spominjući četnike koji su ustanak zapravo predvodili i potom do kraja rata većinu vremena kontrolirati Istočnu Hercegovinu - i ubijati te uhićene Srbe[1]), započeli su u Istočnoj Hercegovini i prije Vidovdana 28. lipnja 1941. godine oružani sukobi, u čijem su pokretanju sudjelovali i neki četnički vođe iz Crne Gore.[2]
Nakon što su četnički ustanici 15. lipnja 1941. kod Ljubinja pobacali u jamu 28 muslimana (15 žena, 3 muškarca i desetero djece), na sam Vidovdan 28. lipnja 1941. god. su ustanici napali selo Avtovac u blizini granice s Crnom Gorom. Nakon što su mještani koji su branili selo ostali bez strjeljiva, uglavnom su uspjeli pobjeći iz sela, a ustanici su potom pobili 47 mještana koji su u selu bili ostali, uglavnom žena i djece. Svi ubijeni bili su muslimanske vjeroispovijedi. Selo Avtovac su ustanici spalili.[3]