More actions
Bot: Automatski unos stranica |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 3: | Redak 3: | ||
== Životopis == | == Životopis == | ||
Rodio se je 15. rujna 1961. godine u [[Erlangen]]u u Njemačkoj.<ref name=obljetnicaPDN>[[Borna Marinić]]: [https://portal.braniteljski-forum.com/blog/vijesti/na-danasnji-dan-1992-godine-u-mostaru-je-poginuo-heroj-domovinskog-rata-thomas-linder '' Na današnji dan 1992. godine u Mostaru je poginuo heroj Domovinskog rata Thomas Linder''] Portal dnevnih novosti. 20. svibnja 2020. Pristupljeno 31. svibnja 2020.</ref> Prije velikosrpske agresije na Hrvatsku bio je instruktor [[padobranska postrojba|padobranske]] jedinice [[Legija stranaca|Legije stranaca]] te pripadnik elitnih [[specijalna policija|posebnih]] [[antiteroristička postrojba|antiterorističkih]] postrojba [[Deutsches Bundespoliziei|njemačke policije]] [[GSG 9]]<ref name=Orhidea>Orhidea Gaura: [http://arhiva.nacional.hr/clanak/82017/registar-skriva-bosansku-tajnu ''Registar skriva bosansku tajnu''] Nacional. br. 753, 20. travnja 2010. Pristupljeno 31. svibnja 2020.</ref><ref name=pdn/> | Rodio se je 15. rujna 1961. godine u [[Erlangen]]u u Njemačkoj.<ref name=obljetnicaPDN>[[Borna Marinić]]: [https://portal.braniteljski-forum.com/blog/vijesti/na-danasnji-dan-1992-godine-u-mostaru-je-poginuo-heroj-domovinskog-rata-thomas-linder '' Na današnji dan 1992. godine u Mostaru je poginuo heroj Domovinskog rata Thomas Linder''] Portal dnevnih novosti. 20. svibnja 2020. Pristupljeno 31. svibnja 2020.</ref> Prije velikosrpske agresije na Hrvatsku bio je instruktor [[padobranska postrojba|padobranske]] jedinice [[Legija stranaca|Legije stranaca]] te pripadnik elitnih [[specijalna policija|posebnih]] [[antiteroristička postrojba|antiterorističkih]] postrojba [[Deutsches Bundespoliziei|njemačke policije]] [[GSG 9]]<ref name=Orhidea>Orhidea Gaura: [http://arhiva.nacional.hr/clanak/82017/registar-skriva-bosansku-tajnu ''Registar skriva bosansku tajnu''] Nacional. br. 753, 20. travnja 2010. Pristupljeno 31. svibnja 2020.</ref><ref name=pdn/> | ||
U Domovinskom ratu je od početka kao dragovoljac. Kao [[Dragovoljci Domovinskog rata|dragovoljac]] Domovinskog rata i školovani časnik, službeno od 1. veljače 1992. godine samo 1 dan<ref name=Orhidea/> u Hrvatskoj je i aktivnom sastavu Specijalne postrojbe MORH ''[[Bojna Zrinski]]'',<ref name=pdn>Uredništvo PDN-a: [https://portal.braniteljski-forum.com/blog/novosti/stranci-u-domovinskom-ratu-iz-35-drzava-za-hrvatsku ''Stranci u Domovinskom ratu – iz 35 država za Hrvatsku!''] Portal dnevnih novosti. 16. siječnja 2017. Pristupljeno 31. svibnja 2020.</ref> u kojoj je bio instruktor. Prošao više bojišta u obrani Hrvatske i BiH od velikosrpske agresije. Stečeno znanje koristio je da na najteže zadaće pripremio svoje suborce iz Specijalnih postrojbi Glavnog stožera ''Zrinski'' i ''Frankopan''. unutar Specijalnih postrojbi GS HV-a vodio svoju grupu od 12 [[komandos]]a odabranih iz bojne ''Zrinski'' i bojne ''Frankopan'' i nekoliko gardista koji su s njim bili još u vrijeme [[Bitka za Pakrac|obrane Pakraca]] u jesen 1991. godine.<ref name=obljetnicaPDN/> Hrvatski pjesnik, putopisac, prevoditelj, nakladnik i hrvatski branitelj [[Tomica Bajsić]], kazao je za Lindera da je bio jedan od najsposobnijih stručnjaka u Domovinskom ratu. Kad je Mostar bio u opsadi JNA, Bajsić je bio u postrojbi Thomasa Lindera, koja je probila opsadu i uništila dosta tenkova i topova JNA koji su gađali po Mostaru.<ref name=Orhidea/> | U Domovinskom ratu je od početka kao dragovoljac. Kao [[Dragovoljci Domovinskog rata|dragovoljac]] Domovinskog rata i školovani časnik, službeno od 1. veljače 1992. godine samo 1 dan<ref name=Orhidea/> u Hrvatskoj je i aktivnom sastavu Specijalne postrojbe MORH ''[[Bojna Zrinski]]'',<ref name=pdn>Uredništvo PDN-a: [https://portal.braniteljski-forum.com/blog/novosti/stranci-u-domovinskom-ratu-iz-35-drzava-za-hrvatsku ''Stranci u Domovinskom ratu – iz 35 država za Hrvatsku!''] Portal dnevnih novosti. 16. siječnja 2017. Pristupljeno 31. svibnja 2020.</ref> u kojoj je bio instruktor. Prošao više bojišta u obrani Hrvatske i BiH od velikosrpske agresije. Stečeno znanje koristio je da na najteže zadaće pripremio svoje suborce iz Specijalnih postrojbi Glavnog stožera ''Zrinski'' i ''[[bojna Frankopan|Frankopan]]''. unutar Specijalnih postrojbi GS HV-a vodio svoju grupu od 12 [[komandos]]a odabranih iz bojne ''Zrinski'' i bojne ''Frankopan'' i nekoliko gardista koji su s njim bili još u vrijeme [[Bitka za Pakrac|obrane Pakraca]] u jesen 1991. godine.<ref name=obljetnicaPDN/> Hrvatski pjesnik, putopisac, prevoditelj, nakladnik i hrvatski branitelj [[Tomica Bajsić]], kazao je za Lindera da je bio jedan od najsposobnijih stručnjaka u Domovinskom ratu. Kad je Mostar bio u opsadi JNA, Bajsić je bio u postrojbi Thomasa Lindera, koja je probila opsadu i uništila dosta tenkova i topova JNA koji su gađali po Mostaru.<ref name=Orhidea/> | ||
Poginuo je dana 20. svibnja 1992. godine dok je izvlačio svoje suborce na Južnom bojištu, u Mostaru, izvršavajući borbenu zadaću.<ref name=Orhidea/> Izvršili su dvije ofenzivne akcije u kojima su uništavali tenkove, a u treću je ušao da bi izvukao ranjene i mrtve iz prethodnih borba.<ref name=obljetnicaPDN/> | Poginuo je dana 20. svibnja 1992. godine dok je izvlačio svoje suborce na Južnom bojištu, u Mostaru, izvršavajući borbenu zadaću.<ref name=Orhidea/> Izvršili su dvije ofenzivne akcije u kojima su uništavali tenkove, a u treću je ušao da bi izvukao ranjene i mrtve iz prethodnih borba.<ref name=obljetnicaPDN/> | ||
Linderova pogibija bila je jedna od najbolnijih gubitaka njegovih suboraca. O tome je pisao francuski dragovoljac Domovinskog rata u hrvatskim postrojbama i ratni izvjestitelj [[Gaston Besson]] u svojoj knjizi ''Život na meti''. U knjizi je posvetio posljednje poglavlje Linderu naslovljeno ''Imao sam prijatelja''.<ref>Borna Marinić: [https://hkm.hr/domoljubne-minute/spomen-na-poginule-heroje-bulica-i-lindera/ ''Domoljubne minute: Spomen na poginule heroje Bulića i Lindera''] 20. svibnja 2020. Pristupljeno 31. svibnja 2020.</ref> Linder je pokopan u Njemačkoj. | Linderova pogibija bila je jedna od najbolnijih gubitaka njegovih suboraca. O tome je pisao francuski dragovoljac Domovinskog rata u hrvatskim postrojbama i ratni izvjestitelj [[Gaston Besson]] u svojoj knjizi ''Život na meti''. U knjizi je posvetio posljednje poglavlje Linderu naslovljeno ''Imao sam prijatelja''.<ref>Borna Marinić: [https://hkm.hr/domoljubne-minute/spomen-na-poginule-heroje-bulica-i-lindera/ ''Domoljubne minute: Spomen na poginule heroje Bulića i Lindera''] 20. svibnja 2020. Pristupljeno 31. svibnja 2020.</ref> Linder je pokopan u Njemačkoj. | ||
Posljednja izmjena od 1. prosinac 2025. u 18:19
Thomas Otto Reimund Linder (Erlangen, Njemačka, 15. rujna 1961. – Mostar, BiH, 20. svibnja 1992.)[1], odlikovani inozemni dragovoljac Domovinskog rata u hrvatskim postrojbama,[2] jedan od najpoznatijih [3]
Životopis
Rodio se je 15. rujna 1961. godine u Erlangenu u Njemačkoj.[4] Prije velikosrpske agresije na Hrvatsku bio je instruktor padobranske jedinice Legije stranaca te pripadnik elitnih posebnih antiterorističkih postrojba njemačke policije GSG 9[5][2] U Domovinskom ratu je od početka kao dragovoljac. Kao dragovoljac Domovinskog rata i školovani časnik, službeno od 1. veljače 1992. godine samo 1 dan[5] u Hrvatskoj je i aktivnom sastavu Specijalne postrojbe MORH Bojna Zrinski,[2] u kojoj je bio instruktor. Prošao više bojišta u obrani Hrvatske i BiH od velikosrpske agresije. Stečeno znanje koristio je da na najteže zadaće pripremio svoje suborce iz Specijalnih postrojbi Glavnog stožera Zrinski i Frankopan. unutar Specijalnih postrojbi GS HV-a vodio svoju grupu od 12 komandosa odabranih iz bojne Zrinski i bojne Frankopan i nekoliko gardista koji su s njim bili još u vrijeme obrane Pakraca u jesen 1991. godine.[4] Hrvatski pjesnik, putopisac, prevoditelj, nakladnik i hrvatski branitelj Tomica Bajsić, kazao je za Lindera da je bio jedan od najsposobnijih stručnjaka u Domovinskom ratu. Kad je Mostar bio u opsadi JNA, Bajsić je bio u postrojbi Thomasa Lindera, koja je probila opsadu i uništila dosta tenkova i topova JNA koji su gađali po Mostaru.[5] Poginuo je dana 20. svibnja 1992. godine dok je izvlačio svoje suborce na Južnom bojištu, u Mostaru, izvršavajući borbenu zadaću.[5] Izvršili su dvije ofenzivne akcije u kojima su uništavali tenkove, a u treću je ušao da bi izvukao ranjene i mrtve iz prethodnih borba.[4] Linderova pogibija bila je jedna od najbolnijih gubitaka njegovih suboraca. O tome je pisao francuski dragovoljac Domovinskog rata u hrvatskim postrojbama i ratni izvjestitelj Gaston Besson u svojoj knjizi Život na meti. U knjizi je posvetio posljednje poglavlje Linderu naslovljeno Imao sam prijatelja.[6] Linder je pokopan u Njemačkoj.
Odlikovanja
Za zasluge u obrani Hrvatske posmrtno je dobio čin satnika HV, odlikovan je Redom Nikole Šubića Zrinskog[7].[8]
20. svibnja 1997. hrvatski branitelji su na mjestu njegove pogibije u Mostaru postavili spomen-ploču.[9] Po Linderu se zove dragovoljna, nevladina i izvanstranačka udruga hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata bivših pripadnike Jedinice za posebne namjene MUP-a RH i ostalih postrojbi hrvatskih obrambenih snaga.[10][11][12]
Izvori
- ↑ Podatci o nadnevku sa spomen-ploče.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 Uredništvo PDN-a: Stranci u Domovinskom ratu – iz 35 država za Hrvatsku! Portal dnevnih novosti. 16. siječnja 2017. Pristupljeno 31. svibnja 2020.
- ↑ Saša Jadrijević Tomas: 140 Engleza i 73 Francuza borilo se u Domovinskom ratu: Nismo bili plaćenici, priznajte naša stradanja! Slobodna Dalmacija. 19. veljače 2013. Pristupljeno 31. svibnja 2020.
- ↑ 4,0 4,1 4,2 Borna Marinić: Na današnji dan 1992. godine u Mostaru je poginuo heroj Domovinskog rata Thomas Linder Portal dnevnih novosti. 20. svibnja 2020. Pristupljeno 31. svibnja 2020.
- ↑ 5,0 5,1 5,2 5,3 Orhidea Gaura: Registar skriva bosansku tajnu Nacional. br. 753, 20. travnja 2010. Pristupljeno 31. svibnja 2020.
- ↑ Borna Marinić: Domoljubne minute: Spomen na poginule heroje Bulića i Lindera 20. svibnja 2020. Pristupljeno 31. svibnja 2020.
- ↑ Odluka o odlikovanju Redom Nikole Šubića Zrinskog broj 01-012-96-76/1 Narodne novine br. 56/1996., broj dokumenta u izdanju 1124, nadnevak tiskanog izdanja 11. srpnja 1996.
- ↑ Odlikovan i Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopanate Spomenicom Domovinskog rata?
- ↑ Podatci sa spomen-ploče.
- ↑ (): UHD Thomas Linder Facebook. Pristupljeno 31. svibnja 2020.
- ↑ Poslovna.hr
- ↑ UDVDR Gornji Kneginec zahvalan donatorima za izgradnju spomenika u Knegincu eVaraždin.hr. UDVDR Gornji Kneginec zahvalan donatorima za izgradnju spomenika u Knegincu. Pristupljeno 31. svibnja 2020.
Vanjske poveznice
- Mjesto pogibije Thomasa O.R. Lindera 18 godina poslije, Obilježavanje 18-te godišnjice pogibije, stranice UHD Thomas Linder na Facebooku, 23. svibnja 2010.