Razlika između inačica stranice »Hrvatska mlada lirika«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (brisanje nepotrebnog teksta) |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Hrvatska mlada lirika.jpg|mini|desno|250px|Hrvatska mlada lirika]] | |||
'''Hrvatska mlada lirika''' je [[zbornik]] [[pjesma|pjesama]] [[hrvatska književnost|hrvatskog pjesništva]] iz lipnja [[1914.]] godine. Priredio ju je [[Ljubo Wiesner]], koji je u Uvodu napisao da ova knjiga nije nikakva antologija, nego pregled namlađe hrvatske lirike. U njoj su zastupljena dvanaestorica hrvatskih pjesnika, koji su pisali po uzoru na [[Antun Gustav Matoš|Antuna Gustava Matoša]] i [[Vladimir Vidrić|Vladimira Vidrića]]: [[Ivo Andrić]], [[Vladimir Čerina]], [[Vilko Gabarić]], [[Fran Galović]], [[Karlo Häusler]], [[Zvonko Milković]], [[Stjepan Parmačević]], [[Janko Polić Kamov]], [[Nikola Polić]], [[Augustin Ujević]], [[Milan Vrbanić]] i [[Ljubo Wiesner]]. Zajedničko im je njegovanje kulta forme te pejzaž kao prevladavajuća tema. Pjesme u zbirci izabrane su u dogovoru s pjesnicima, koji su po volji birali svoje pjesme i odredili im broj. [[Vladimir Čerina]] izabrao je pjesme Janka Polića-Kamova. Knjiga je izašla u izdanju [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika]], kao trideset i druga knjiga redovnih izdanja. [[Julije Benešić]] bio je urednik za Odbor Nakladnoga fonda DHK u Zagrebu. Tiskala ju je Dionička tiskara u Zagrebu. Izravni nastavak ''Hrvatske mlade lirike'' je [[almanah]] [[Grič (almanah)|Grič]] izdan [[1917.]] godine.<ref>[https://www.hrvatskiplus.org/article.php?id=2073&naslov=hrvatska-mlada-lirika Zagrebačka slavistička škola] »Hrvatska mlada lirika«, | '''Hrvatska mlada lirika''' je [[zbornik]] [[pjesma|pjesama]] [[hrvatska književnost|hrvatskog pjesništva]] iz lipnja [[1914.]] godine. Priredio ju je [[Ljubo Wiesner]], koji je u Uvodu napisao da ova knjiga nije nikakva antologija, nego pregled namlađe hrvatske lirike. U njoj su zastupljena dvanaestorica hrvatskih pjesnika, koji su pisali po uzoru na [[Antun Gustav Matoš|Antuna Gustava Matoša]] i [[Vladimir Vidrić|Vladimira Vidrića]]: [[Ivo Andrić]], [[Vladimir Čerina]], [[Vilko Gabarić]], [[Fran Galović]], [[Karlo Häusler]], [[Zvonko Milković]], [[Stjepan Parmačević]], [[Janko Polić Kamov]], [[Nikola Polić]], [[Augustin Ujević]], [[Milan Vrbanić]] i [[Ljubo Wiesner]]. Zajedničko im je njegovanje kulta forme te pejzaž kao prevladavajuća tema. Pjesme u zbirci izabrane su u dogovoru s pjesnicima, koji su po volji birali svoje pjesme i odredili im broj. [[Vladimir Čerina]] izabrao je pjesme Janka Polića-Kamova. Knjiga je izašla u izdanju [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika]], kao trideset i druga knjiga redovnih izdanja. [[Julije Benešić]] bio je urednik za Odbor Nakladnoga fonda DHK u Zagrebu. Tiskala ju je Dionička tiskara u Zagrebu. Izravni nastavak ''Hrvatske mlade lirike'' je [[almanah]] [[Grič (almanah)|Grič]] izdan [[1917.]] godine.<ref>[https://www.hrvatskiplus.org/article.php?id=2073&naslov=hrvatska-mlada-lirika Zagrebačka slavistička škola] »Hrvatska mlada lirika«, |
Trenutačna izmjena od 19:23, 7. ožujka 2022.
Hrvatska mlada lirika je zbornik pjesama hrvatskog pjesništva iz lipnja 1914. godine. Priredio ju je Ljubo Wiesner, koji je u Uvodu napisao da ova knjiga nije nikakva antologija, nego pregled namlađe hrvatske lirike. U njoj su zastupljena dvanaestorica hrvatskih pjesnika, koji su pisali po uzoru na Antuna Gustava Matoša i Vladimira Vidrića: Ivo Andrić, Vladimir Čerina, Vilko Gabarić, Fran Galović, Karlo Häusler, Zvonko Milković, Stjepan Parmačević, Janko Polić Kamov, Nikola Polić, Augustin Ujević, Milan Vrbanić i Ljubo Wiesner. Zajedničko im je njegovanje kulta forme te pejzaž kao prevladavajuća tema. Pjesme u zbirci izabrane su u dogovoru s pjesnicima, koji su po volji birali svoje pjesme i odredili im broj. Vladimir Čerina izabrao je pjesme Janka Polića-Kamova. Knjiga je izašla u izdanju Društva hrvatskih književnika, kao trideset i druga knjiga redovnih izdanja. Julije Benešić bio je urednik za Odbor Nakladnoga fonda DHK u Zagrebu. Tiskala ju je Dionička tiskara u Zagrebu. Izravni nastavak Hrvatske mlade lirike je almanah Grič izdan 1917. godine.[1] Wiesner je autor nekonvencionalno sastavljenih životopisa uvrštenih pjesnika.[2]
Izvori
- ↑ Zagrebačka slavistička škola »Hrvatska mlada lirika«, Seminari / 38. seminar / Seminarski dnevnik, 25. kolovoza 2009. (pristupljeno 10. svibnja 2020.)
- ↑ Knjižnice grada Zagreba Izložbe: Knjižnica Božidara Adžije: Hrvatska mlada lirika : 1914-2014 (pristupljeno 10. svibnja 2020.)