More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Slika:LeonVIDomestikosKatakalonBGhistory.jpg|170px|desno|mini|Stranica iluminiranog rukopisa ''Pregleda povijesti'' iz [[12. stoljeće|12. stoljeća]]]] | |||
'''Pregled povijesti''' ([[grčki jezik|grč.]] ''Σύνοψις Ἱστοριῶν''; [[Latinski jezik|lat.]] ''Synopsis historiarum''), povijesno djelo [[bizant]]skog povjesničara [[Ivan Skilica|Ivana Skilice]] iz druge polovice [[11. stoljeće|11. stoljeća]]. U [[ljetopis]]u je opisano vladanje [[Dodatak:Popis bizantskih careva|bizantskih careva]] od [[811.]] do [[1057.]] godine, odnosno od vladavine cara [[Nikefor I.|Nikefora I.]] (802. – 811.) do cara [[Mihael VI. Stratiotik|Mihaela VI.]] (1056. – 1057.). Svojim djelom, Skilica se nastavio na [[Teofan]]ov ''Vremenopis'' iz [[9. stoljeće|9. stoljeća]], koji obrađuje razdoblje od [[284.]] do [[813.]] godine.<ref>[https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=60851 Teofan – Hrvatska enciklopedija]</ref> | '''Pregled povijesti''' ([[grčki jezik|grč.]] ''Σύνοψις Ἱστοριῶν''; [[Latinski jezik|lat.]] ''Synopsis historiarum''), povijesno djelo [[bizant]]skog povjesničara [[Ivan Skilica|Ivana Skilice]] iz druge polovice [[11. stoljeće|11. stoljeća]]. U [[ljetopis]]u je opisano vladanje [[Dodatak:Popis bizantskih careva|bizantskih careva]] od [[811.]] do [[1057.]] godine, odnosno od vladavine cara [[Nikefor I.|Nikefora I.]] (802. – 811.) do cara [[Mihael VI. Stratiotik|Mihaela VI.]] (1056. – 1057.). Svojim djelom, Skilica se nastavio na [[Teofan]]ov ''Vremenopis'' iz [[9. stoljeće|9. stoljeća]], koji obrađuje razdoblje od [[284.]] do [[813.]] godine.<ref>[https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=60851 Teofan – Hrvatska enciklopedija]</ref> | ||
Posljednja izmjena od 11. travanj 2022. u 22:33
Pregled povijesti (grč. Σύνοψις Ἱστοριῶν; lat. Synopsis historiarum), povijesno djelo bizantskog povjesničara Ivana Skilice iz druge polovice 11. stoljeća. U ljetopisu je opisano vladanje bizantskih careva od 811. do 1057. godine, odnosno od vladavine cara Nikefora I. (802. – 811.) do cara Mihaela VI. (1056. – 1057.). Svojim djelom, Skilica se nastavio na Teofanov Vremenopis iz 9. stoljeća, koji obrađuje razdoblje od 284. do 813. godine.[1]
Veoma je dragocjen izvor za povijest 11. stoljeća, ali i za povijest južnoslavenskih naroda. U ljetopisu se obrađuje odnos Bizanta i Samuilove države, ustanak Petra Deljana i borbu Duklje za neovisnost. Također, izvor na nekoliko mjesta donosi vijesti o Hrvatima. Spominje se da su se dvojica arhonata Hrvata pokorila bizantskom vrhovništvu, nakon Samuilova poraza 1014. godine. Mišljenja povjesničara je da su ta dvojica arhonata hrvatski kraljevi Krešimir III. i Gojslav I., koji su vladali Hrvatskim kraljevstvom upravo u to vrijeme.[2] Drugi spomen se odnosi na južni ogranak Hrvata, koji je živio i djelovao na teritoriju Duklje, a spominju se u kontekstu ustanka Georgija Vojteha protiv bizantske vlasti.
Bizantski povjesničar Kedren je prepisao gotovo cijeli Skiličin ljetopis u svom djelu istovjetnog naziva. Nepoznati ljetopisac je nastavio Skiličino djelo za razdoblje od 1057. do 1079. godine.
Iluminirana kopija Skiličinog djela, nastala u 12. stoljeću na Siciliji, čuva se danas u Španjolskoj nacionalnoj knjižnici u Madridu.[3]
Bilješke
- ↑ Teofan – Hrvatska enciklopedija
- ↑ Margetić, Lujo, Hrvatska i crkva u srednjem vijeku, Zagreb – Rijeka 2000, str. 102.
- ↑ Ivan Skilica – Hrvatska enciklopedija