Proporcionalna porezna stopa: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Proporcionalna porezna stopa''' ([[engleski|eng.]] ''flat rate tax'') je ona stopa kod koje se s promjenom [[porezna osnovica|porezne osnovice]] ne mijenja visina porezne stope. Što znači da se za svaku visinu [[porezna osnovica|porezne osnovice]] primjenjuje ista porezna stopa, ali se nominalno plaćaju različiti iznosi [[porez]]a. | |||
'''Proporcionalna porezna stopa''' nije uobičajena u razvijenim gospodarstvima, čiji [[porez]]i su uglavnom temeljeni na [[progresivna porezna stopa|progresivnom]] oporezivanju [[porez na dohodak|dohotka]] i [[porez na dobit|dobiti]] poduzeća. | '''Proporcionalna porezna stopa''' nije uobičajena u razvijenim gospodarstvima, čiji [[porez]]i su uglavnom temeljeni na [[progresivna porezna stopa|progresivnom]] oporezivanju [[porez na dohodak|dohotka]] i [[porez na dobit|dobiti]] poduzeća. | ||
Posljednja izmjena od 24. ožujak 2022. u 05:50
Proporcionalna porezna stopa (eng. flat rate tax) je ona stopa kod koje se s promjenom porezne osnovice ne mijenja visina porezne stope. Što znači da se za svaku visinu porezne osnovice primjenjuje ista porezna stopa, ali se nominalno plaćaju različiti iznosi poreza.
Proporcionalna porezna stopa nije uobičajena u razvijenim gospodarstvima, čiji porezi su uglavnom temeljeni na progresivnom oporezivanju dohotka i dobiti poduzeća.
Tko koristi proporcionalnu stopu[uredi]
Kroz 19. stoljeće proporcionalnu stopu su prihvatile gotovo sve europske zemlje, da bi se nakon 2. svjetskog rata počela koristiti progresivna porezna stopa jer su bili potrebni veći prihodi za financiranje ratova. U posljednjih 15-ak godina proporcionalna porezna stopa doživljava neku vrstu procvata i ponovno se vraća u porezne sustave mnogih zemalja.
- Sredinom 1990-ih počele su s primjenom Baltičke zemlje, Litva (33%), Latvija (25%) i Estonija (24%).
- 1. siječnja 2001. počinje primjena proporcionalne porezne stope od 13% u Rusiji, a zatim i u Ukrajini.
- Slovačka je uvodi 2003. (19%)
- Rumunjska 1. siječnja 2005. (16%).
U SAD-u ju koriste države Illinois, Indiana, Massachusetts, Michigan i Pennsylvania.
Hrvatska i Grčka planiraju uvesti proporcionalnu poreznu stopu, dok Njemačkoj to nije uspjelo. Paul Kirchhof je predlagao uvođenje flat tax-a po stopi od 25%, međutim, javile su se brojne kontroverze, a poznato je da je njemački porezni sustav [1] jedan od najsloženijih na svijetu.
Grafički prikaz[uredi]
Računski prikaz[uredi]
| Porezna osnovica | Porezna stopa | Porezna obveza |
| 5000 kn | 20 % | 1000 kn |
| 10 000 kn | 20 % | 2000 kn |
| 30 000 kn | 20 % | 6000 kn |
| 50 000 kn | 20 % | 10 000 kn |
Prednosti[uredi]
- jednostavnost
- Jedna porezna stopa i jednostavan porezni sustav obično dovodi do smanjenja sive ekonomije.
- dvostruko oporezivanje
- Nestaje problem dvostrukog oporezivanja jer se dividende i dobit oporezuju samo jednom, na korporativnoj razini.
- povećanje poreznih prihoda
- Smatra se da proporcionalna porezna stopa doprinosi povećanju poreznih prihoda, a kao dokaz se često uzima primjer Rusije koja je u prvoj godini nakon uvođenja flat tax-a povećala prihode od oporezivanja dohotka 25,2 %, u drugoj za 24,6 % i u trećoj za 15,2 %.
- smanjenje troškova poreznog sustava
- Jednostavnost poreznog sustava smanjuje troškove ubiranja poreza i neto učinak oporezivanja postaje veći.
Kritike[uredi]
Kritičari ga smatraju nepravednim jer će bogatiji plaćati manje poreza, a većina poreznog tereta će biti svaljena na radnike. Također se pod znak upitnika stavlja dokaz da je upravo flat tax zaslužan za povećanje poreznih prihoda u nekim zemljama.