Ova stranica dio je WikiProjekta žene u crvenom. Kliknite ovdje za više informacija

Razlika između inačica stranice »Jelka Bučić«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
 
Redak 3: Redak 3:


== Životopis ==
== Životopis ==
Rodila se je u Hvaru.<ref name=Civilno/> Otac [[Jerko Bučić|Jerko]] je bio prvi intendant Šibenskog kazališta, <ref name=Zlatni/> obnovljenog 1945. Mati Milka (Milica) r. Matavulj, zaljubljenica u dramski amaterizam i humanitarni rad, nećakinja je književnika [[Simo Matavulj|Sime Matavulja]].<ref name=Šibenski/> Otac Jerko, Hrvat s Hvara, po profesiji javni bilježnik, bio je svestrani samouki glazbenik i u prvim danima talijanske okupacije vodio je veliki mješoviti zbor u Šibeniku. Mati Milka, Srpkinja, bila je nositeljica kazališnog amaterizma u Šibeniku, dugogodišnja potpredsjednica Općinskog  odbora  Cr­venog  križa,  organizatorica dječjeg  vrtića poslije prozvanog po njenoj kćeri. <ref name=Zlatni>MR: [http://212.92.192.228/digitalizacija/novine/sibenski-list_1967_759.pdf ''Zlatni pir tete Milke i barba Jerka''] Šibenski list. 5. travnja 1967. Pristupljeno 8. travnja 2020. str. 3. </ref>
Rodila se je u Hvaru.<ref name=Civilno/> Otac [[Jerko Bučić|Jerko]] je bio prvi intendant Šibenskog kazališta, <ref name=Zlatni/> obnovljenog 1945. Mati [[Milka Bučić|Milka]] (Milica) r. Matavulj, zaljubljenica u dramski amaterizam i humanitarni rad, nećakinja je književnika [[Simo Matavulj|Sime Matavulja]].<ref name=Šibenski/> Otac Jerko, Hrvat s Hvara, po profesiji [[javni bilježnik]], bio je svestrani samouki glazbenik i u prvim danima talijanske okupacije vodio je veliki mješoviti zbor u Šibeniku. Mati Milka, Srpkinja, bila je nositeljica [[amatersko kazalište|kazališnog amaterizma]] u Šibeniku, dugogodišnja potpredsjednica Općinskog  odbora  Cr­venog  križa,  organizatorica dječjeg  vrtića poslije prozvanog po njenoj kćeri. <ref name=Zlatni>MR: [http://212.92.192.228/digitalizacija/novine/sibenski-list_1967_759.pdf ''Zlatni pir tete Milke i barba Jerka''] Šibenski list. 5. travnja 1967. Pristupljeno 8. travnja 2020. str. 3. </ref>


Jelka je djelovala na području [[Antifašistička fronta žena|AFŽ]] [[Primošten]]a.<ref name=Civilno/> Jelka je postala članica [[SKOJ]]-a.<ref name=Šibenski>Ivo Mikuličin: [https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/vijesti/sibenik/u-tom-dijelu-zvonimirove-stasao-je-citav-niz-nadarenih-sibencana-od-sime-matavulja-do-mira-jurica-nbsp-644722 '' U tom dijelu Zvonimirove stasao je čitav niz nadarenih Šibenčana - od Sime Matavulja do Mira Jurića ''] Šibenski. 3. veljače 2020. Pristupljeno 8. travnja 2020.</ref> Otkako su Osovinske sile zaposjele Hrvatsku, nastavila je revolucionarnu djelatnost u [[Šibenik]]u. U ilegalnu djelatnost prešla je 1942. godine. Zatim se je prebacila na primoštensko i rogozničko područje. Ondje se je društveno-politički angažirala sve dok nije uhićena. Po uhićenju je mučena i ubijena 1943. godine.<ref name=Civilno>Ana Maria Filipović Grčić: [http://www.civilnodrustvo.hr/zaboravljena-zenska-i-antifasisticka-povijest-sibenika/ '' Zaboravljena ženska i antifašistička povijest Šibenika''] Civilnodruštvo.hr. 12. siječnja 2018. Pristupljeno 8. travnja 2020.</ref> Ubili su ju [[četnici]].<ref name=Šibenski/>
Jelka je djelovala na području [[Antifašistička fronta žena|AFŽ]] [[Primošten]]a.<ref name=Civilno/> Jelka je postala članica [[SKOJ]]-a.<ref name=Šibenski>Ivo Mikuličin: [https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/vijesti/sibenik/u-tom-dijelu-zvonimirove-stasao-je-citav-niz-nadarenih-sibencana-od-sime-matavulja-do-mira-jurica-nbsp-644722 '' U tom dijelu Zvonimirove stasao je čitav niz nadarenih Šibenčana - od Sime Matavulja do Mira Jurića ''] Šibenski. 3. veljače 2020. Pristupljeno 8. travnja 2020.</ref> Otkako su Osovinske sile zaposjele Hrvatsku, nastavila je revolucionarnu djelatnost u [[Šibenik]]u. U ilegalnu djelatnost prešla je 1942. godine. Zatim se je prebacila na primoštensko i rogozničko područje. Ondje se je društveno-politički angažirala sve dok nije uhićena. Po uhićenju je mučena i ubijena 1943. godine.<ref name=Civilno>Ana Maria Filipović Grčić: [http://www.civilnodrustvo.hr/zaboravljena-zenska-i-antifasisticka-povijest-sibenika/ '' Zaboravljena ženska i antifašistička povijest Šibenika''] Civilnodruštvo.hr. 12. siječnja 2018. Pristupljeno 8. travnja 2020.</ref> Ubili su ju [[četnici]].<ref name=Šibenski/>
Redak 13: Redak 13:
{{izvori}}
{{izvori}}


{{GLAVNIRASPORED:Bučić, Jelka}}
[[Kategorija:Životopisi, Hvar]]
[[Kategorija:Životopisi, Hvar]]
[[Kategorija:Životopisi, Šibenik]]
[[Kategorija:Životopisi, Šibenik]]
[[Kategorija:Hrvatski komunisti do 1945.]]
[[Kategorija:Hrvatski komunisti do 1945.]]

Trenutačna izmjena od 02:02, 7. rujna 2024.

Jelka Bučić (r. u Hvaru1943.), hrv. pripadnica pokreta otpora u drugome svjetskom ratu. [1]

Životopis

Rodila se je u Hvaru.[1] Otac Jerko je bio prvi intendant Šibenskog kazališta, [2] obnovljenog 1945. Mati Milka (Milica) r. Matavulj, zaljubljenica u dramski amaterizam i humanitarni rad, nećakinja je književnika Sime Matavulja.[3] Otac Jerko, Hrvat s Hvara, po profesiji javni bilježnik, bio je svestrani samouki glazbenik i u prvim danima talijanske okupacije vodio je veliki mješoviti zbor u Šibeniku. Mati Milka, Srpkinja, bila je nositeljica kazališnog amaterizma u Šibeniku, dugogodišnja potpredsjednica Općinskog odbora Cr­venog križa, organizatorica dječjeg vrtića poslije prozvanog po njenoj kćeri. [2]

Jelka je djelovala na području AFŽ Primoštena.[1] Jelka je postala članica SKOJ-a.[3] Otkako su Osovinske sile zaposjele Hrvatsku, nastavila je revolucionarnu djelatnost u Šibeniku. U ilegalnu djelatnost prešla je 1942. godine. Zatim se je prebacila na primoštensko i rogozničko područje. Ondje se je društveno-politički angažirala sve dok nije uhićena. Po uhićenju je mučena i ubijena 1943. godine.[1] Ubili su ju četnici.[3]

Spomen

U rodnom joj je Hvaru danas posvećena jedna ulica u središtu grada.[1] Dječji vrtić kraj zgrade Vodovoda u Šibeniku nosi njeno ime.[3]

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 Ana Maria Filipović Grčić: Zaboravljena ženska i antifašistička povijest Šibenika Civilnodruštvo.hr. 12. siječnja 2018. Pristupljeno 8. travnja 2020.
  2. 2,0 2,1 MR: Zlatni pir tete Milke i barba Jerka Šibenski list. 5. travnja 1967. Pristupljeno 8. travnja 2020. str. 3.
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 Ivo Mikuličin: U tom dijelu Zvonimirove stasao je čitav niz nadarenih Šibenčana - od Sime Matavulja do Mira Jurića Šibenski. 3. veljače 2020. Pristupljeno 8. travnja 2020.