Toggle menu
243,2 tis.
110
18
643,3 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Aortalna stenoza: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Aortalna stenoza'''-->'''Aortna stenoza''' (AS) je suženje aortnog zaliska koje opstruira protok krvi iz lijeve klijetke u uzlaznu aortu tijekom sistole. Uzroci su kongenitalna bikuspidna valvula, idiopatska degenerativna skleroza s kalcifikacijama te reumatska groznica.  
'''Aortna stenoza''' (AS) je suženje aortnog zaliska koje opstruira protok krvi iz lijeve klijetke u uzlaznu aortu tijekom sistole. Uzroci su kongenitalna bikuspidna valvula, idiopatska degenerativna skleroza s kalcifikacijama te reumatska groznica.  


Progresivna neliječena AS u konačnici dovodi do klasičnog trijasa: [[Sinkopa (medicina)|sinkopa,]] [[Angika jezik|angina]] i zaduha u naporu; također su moguće [[Aritmija|aritmije]] i zatajivanje srca. Karakteristični nalazi su mala [[amplituda]] i kasni porast amplitude karotidnog pulsa te ejekcijski krešendo–dekrešendo [[Srčani zvukovi|šum.]]
Progresivna neliječena AS u konačnici dovodi do klasičnog trijasa: [[Sinkopa (medicina)|sinkopa,]] [[Angika jezik|angina]] i zaduha u naporu; također su moguće [[Aritmija|aritmije]] i zatajivanje srca. Karakteristični nalazi su mala [[amplituda]] i kasni porast amplitude karotidnog pulsa te ejekcijski krešendo–dekrešendo [[Srčani zvukovi|šum.]]

Posljednja izmjena od 1. svibanj 2022. u 14:48

Aortna stenoza (AS) je suženje aortnog zaliska koje opstruira protok krvi iz lijeve klijetke u uzlaznu aortu tijekom sistole. Uzroci su kongenitalna bikuspidna valvula, idiopatska degenerativna skleroza s kalcifikacijama te reumatska groznica.

Progresivna neliječena AS u konačnici dovodi do klasičnog trijasa: sinkopa, angina i zaduha u naporu; također su moguće aritmije i zatajivanje srca. Karakteristični nalazi su mala amplituda i kasni porast amplitude karotidnog pulsa te ejekcijski krešendo–dekrešendo šum.

Dijagnoza se postavlja fizikalnim pregledom te ehokardiografijom.

Asimptomatsku AS često se ne treba liječiti. U slučaju progresivne teške ili simptomatske AS u djece, vrši se balonska valvulotomija dok u odraslih dolazi u obzir zamjena aortnog zaliska.